Papa priznaje Palestinu: Izraelci razočarani, Palestinci slave - Monitor.hr
14.05.2015. (10:33)

Papa al-Franjo

Papa priznaje Palestinu: Izraelci razočarani, Palestinci slave

Vatikan je objavio da je završio pregovore s palestinskim dužnosnicima i da će potpisati dokument kojim se praktički priznaje palestinska državnost. U Palestini su očekivano oduševljeni odlukom, jer smatraju da Papino priznanje ima posebnu težinu. No Izrael poručuje kako je razočaran, te da priznanje neće donijeti napredak u mirovnim pregovorima. NY Times


Slične vijesti

13.10.2025. (11:00)

„Mir, ali na Trumpov način“ — što bi moglo poći po zlu?

Gaza: Hamas pustio taoce, Trump izjavio da je rat “gotov”

  • Čini se da se imena podudaraju s popisom 20 talaca za koje se vjeruje da su još uvijek živi, javlja BBC (N1), Izrael će zauzvrat pustiti 250 palestinskih zatvorenika te više od 1700 ljudi uhićenih u Gazi (Index), Velika okupljanja građana i slavlje očekuju se na Trgu talaca u Tel Avivu, gdje ljudi iščekuju povratak talaca
  • IDF zabranio Palestincima slaviti; Trump želi u Gazu: Volim Tonyja Blaira, ali moram provjeriti je li popularan (tportal)
  • Trump će se obratiti izraelskom parlamentu, a zatim otputovati u egipatsko ljetovalište Šarm el-Šeik, gdje će predvoditi mirovni summit na kojem će sudjelovati najmanje 20 svjetskih čelnika
  • ‘Spasio me iz kontejnera za smeće’: Ovo su priče 20 talaca koji uskoro idu na slobodu (24 sata)
  • Najmanje 27 ljudi ubijeno je u žestokim sukobima između sigurnosnih snaga Hamasa i naoružanih članova obitelji Dughmush u gradu Gazi (Index)
  • Trumpova brutalna diplomacija donijet će mir Bliskom istoku. Koliko će on trajati? Jutarnji prenosi članak The Economista
09.10.2025. (10:00)

I to baš uoči objave Nobela za mir

Izrael i Hamas potpisali prvu fazu plana za primirje, čeka se konačni dogovor

  • Samo dan nakon druge godišnjice napada Hamasovih militanata koji je pokrenuo razorni izraelski napad na Gazu, neizravni razgovori u Egiptu rezultirali su dogovorom o početnoj fazi Trumpovog okvira od 20 točaka za uspostavljanje mira u palestinskoj enklavi (Jutarnji)
  • Trumpov mirovni plan uključuje prekid vatre, povlačenje izraelskih trupa i oslobađanje svih talaca, što bi moglo okončati dvogodišnji rat (Index, Reuters), do razmjene bi trebalo doći u roku od 72 sata nakon što izraelska vlada odobri sporazum (N1)
  • Slavlje u Gazi i Izraelu: “Dajte Trumpu Nobela”… nije tajna da ga Trump želi, no analitičari su skeptični: Povukao je SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i iz Pariškog sporazuma o klimi, pokrenuo je trgovinski rat protiv starih prijatelja i saveznika. To nije baš ono o čemu razmišljamo glede pojma “miroljubivog predsjednika…” (Index)
07.10.2025. (21:00)

Možeš ubiti čovjeka, ali ne i ideju iza njega

Vojno vodstvo Hamasa je desetkovano i nije jasno koliko boraca ova organizacija još uvijek ima

Ipak, i dalje je sposobna izvoditi gerilske napade. U protekle dvije godine, razni izraelski sigurnosni izvori tvrde da su ubili između 17.000 i 23.000 pripadnika te organizacije. Izraelska vojska nije ponudila nikakve čvrste dokaze o broju ubijenih boraca Hamasa, a mnogi promatrači sugeriraju da bi taj broj mogao biti znatno niži. Prije da ih je ubijeno manje od 9 tisuća, dok je više od 65 tisuća ubijenih civila. U protekle dvije godine Hamas je promijenio svoju taktiku. Djeluje više kao decentralizirana skupina i sve se više oslanja na gerilsko ratovanje, taktiku “udari i bježi” te zasjede s eksplozivom. Pitanje je koliko zapravo još uvijek ima kontrole nad Gazom. Sigurnosnu prazninu popunjavaju kriminalne bande i klanovi, dok su dužnosnici Hamasa sve više odsutni s javnih dužnosti, uglavnom zbog straha od izraelske likvidacije. Vjeruje se da će Hamas biti teško potpuno uništiti, budući da je pokret više poprimio oblik ideologije. DW

01.10.2025. (00:00)

Sve to dok obje strane istovremeno čvrsto drže konopac.

Starešina: Operacija priznanja Palestine nije zbog Gaze, nego onih koji ju vode

Sukob Izraela i Palestine ima širi kontekst. Od 22 države članice Arapske lige, koje su najbliža i šira okolica Izraela, samo njih pet dosad je priznalo Izrael. Riječ je o najbližim zapadnim (čitaj: američkim) saveznicima iz arapskoga svijeta. Plenkovićev pristup priznanju Palestine je racionalan i politički pragmatičan – priznanje kao završna faza procesa, a u isto vrijeme ne smije ugroziti partnerstvo sa SAD-om. Globalna ljevica potvrdila je svoje jedinstvo – operaciju priznanja na Zapadu vode mahom lijeve i zelene vlade. Upitno je, doduše, što će im propalestinska i proimigrantska politika donijeti na domaćem planu. A i naš je Zoran potvrdio da nije slučajni predsjednik, već projektni – za proizvodnju privida nesvrstanosti. Višnja Starešina za Lider.

21.09.2025. (18:30)

Prvi korak

Velika Britanija, Kanada i Australija službeno priznale Palestinu, Izrael: Ovo je nagrada Hamasu

Britanski premijer Keir Starmer objavio je službeno priznanje Države Palestine koju je Ujedinjeno Kraljevstvo priznalo kako bi “ponovno probudilo nadu u mir i rješenje s dvije države” između Izraelaca i Palestinaca. Prethodne britanske vlade zauzimale su stav da bi priznanje Palestine trebalo doći tek kao rezultat cjelovitog mirovnog sporazuma. Aktualni ministri ističu da postoji moralna odgovornost djelovati kako bi se sačuvala nada u trajni mir. Ovo pitanje već se duže vrijeme povremeno pojavljuje i u hrvatskoj javnosti. Predsjednik Zoran Milanović prije nekoliko dana rekao je da bi Hrvatska trebala priznati Palestinu. Odluku kritiziraju iz SAD-a, a očekivano i sam Izrael… Index, tportal, Jutarnji

17.09.2025. (01:30)

All we are saying is give peace a chance...

Europska komisija predložila je ponovno uvođenje carina na izraelsku robu kao odgovor na rat u Gazi, EU pozvala Izrael da zaustavi ofenzivu

  • Tisuće obitelji pokušavaju pobjeći iz grada Gaze dok izraelska vojska provodi kopnenu operaciju kao dio svoje velike ofenzive usmjerene na zauzimanje grada (Index)
  • UN: Više od 10 tisuća djece u gradu Gazi treba liječenje akutne pothranjenosti (Index)
  • Plenković: Izraelska reakcija je bila pretjerana, politika koju mi zagovaramo jasna je politika koja će osigurati dva temeljna cilja u izraelsko-palestinskom sukobu, a to je da Palestinci dobiju svoju državu, a da Izrael dobije svoju sigurnost (Index)
  • Milanović: Izrael i njegovo vodstvo su itekako odgovorni za bestijalne ratne zločine (N1), ‘Već smo trebali priznati Palestinu. Ako se to dogodi, hoću priznanje hrvatskog parlamenta’ (Net)
  • Netanyahu želi da Izrael razvije svoju obrambenu industriju, otpornu na embarga (Index), Izrael se žali Von der Leyen, protive se planu sankcija Europske komisije: Nećemo se zastrašiti prijetnjama (tportal)
  • Netanyahu želi sastanak s Trumpom. Traži da bude odmah nakon njegova govora u UN-u (Index)
30.08.2025. (00:00)

Prosvjed 2.0: klikni, objavi, zaboravi

Iz prizme Chomskog: Iako misliš da nisi – pristao jesi: Kreiranje pristanka

Noam Chomsky je davno upozorio na mehanizam „proizvodnje pristanka“ – proces u kojem mediji i političke elite uspješno oblikuju mišljenje masa tako da i najveći zločini izgledaju razumno, čak poželjno. Danas gledamo tu matricu u svom najekstremnijem izdanju: u genocidu nad Palestincima u Gazi. Naravno, nisu svi ljudi slijepi. Milioni širom svijeta izlaze na proteste, potpisuju peticije, izražavaju bijes i solidarnost s Palestincima. Ali, kako bi rekao Chomsky, sve te reakcije rijetko izlaze izvan „okvira dopuštenog narativa“. Ljudi se mogu zgroziti nad slikama mrtve djece, ali rijetko će se zapitati: zašto vlade koje biraju i dalje finansiraju i legitimizuju zločin? Protesti se tako pretvaraju u ventil za savjest, ali ne u izazov sistemu. Većina postaje svedena na simbolične geste – marševe, parole, status na društvenim mrežama – dok aparat moći nastavlja istim putem. To je možda i najveći uspjeh „proizvodnje pristanka“: ne samo što se genocid normalizuje, nego se i otpor prema njemu kanalizira tako da ne može promijeniti osnovna pravila igre. E.B. Neretljak za Institut Ime

12.08.2025. (22:00)

Država na pola puta – između karte i stvarnosti

Raos: Eventualno priznanje Palestine u Londonu i Parizu ne bi nužno automatski vodilo prema održivom miru

Neke od vodećih europskih sila proteklih su tjedana najavile priznavanje palestinske države, koju trenutno priznaje 147 od 193 članice Ujedinjenih naroda. Jesu li za to ispunjeni pravni kriteriji i hoće li takva odluka pridonijeti uspostavi mira na Bliskom istoku? Klasični primjeri država koje nisu članice UN-a te ih priznaje tek jedna ili par članica UN-a ili ih pak samo priznaju druge nečlanice su Somaliland, Abhazija i Južna Osetija na međunarodno priznatom teritoriju Gruzije, Pridnjestrovlje na području Moldavije, Sjeverni Cipar te Zapadna Sahara koju se smatra dijelom Maroka. Palestina još od 2012. ima status države promatračice u Ujedinjenim narodima. Premda nije članica UN-a, članica je nekih specijaliziranih agencija. Ima li Palestina stalno stanovništvo? Da i ne. Ima li Palestina definirani teritorij? Da i ne. Ima li Palestina jasno definiranu izvršnu vlast koja posjeduje efektivnu kontrolu? I da i ne. Višeslav Raos za tportal tvrdi da je ipak najvažnija nada za trajni mir, kakav god ishod na kraju bio.

03.08.2025. (16:00)

Kad balet postane diplomatski incident

Otvoreno pismo traži otkazivanje predstave izraelskog koreografa u HNK-u Rijeka

Inicijative za palestinsku solidarnost uputile su otvoreno pismo HNK-u Ivana pl. Zajca tražeći otkazivanje najavljene baletne predstave Venezuela izraelskog koreografa Ohada Naharina. Tvrde da Naharin, kao dugogodišnji umjetnički direktor Batsheva Dance Company, djeluje kao kulturni ambasador izraelske države, čiji režim je pod istragom za genocid. Pismo ga povezuje s izraelskom propagandom i poziva na kulturni bojkot, pozivajući se i na slične međunarodne primjere. Kritiziraju instrumentalizaciju kulture u funkciji izraelskog državnog narativa i zahtijevaju prekid suradnje. Kulturpunkt

02.08.2025. (18:00)

Granice mira crtaju topovima

Ako dođe do priznanja Palestine i mira, kako će ona izgledati? Nova država trebala bi pružiti mir i suživot, no nejasno je kako to postići

Dok se vode rasprave o tome treba li priznati Palestinu kao državu, postavljaju se druga pitanja vezana uz to kako bi ta država izgledala: Palestinu bi trebalo priznati u granicama prije 1967. godine, što podrazumijeva Gazu, Zapadnu obalu i zajednički Jeruzalem. No, Izraelci ne bi predali ni njegov istočni dio. Jednom kad bude mir, mnogi će se raseliti, a tko ostane bit će pod PTSP-om. Zapadna obala? Tamo živi tri milijuna ljudi, od kojih 700 tisuća doseljenika koje Netanjahu i dalje uporno šalje kako bi promijenio etničku sliku. Alternativno, ako nisu dvije države, neki govore o konfederaciji, ali ni to ne izgleda realno. U međuvremenu raste val antisemitizma i netrpeljivosti prema Židovima u Zapadnom svijetu, a stranke poput AfD-a u Njemačkoj nisu sklone priznanju zbog netrpeljivosti prema Arapima… Poslovni