Paracetamol, leukovorin i autizam – što kaže znanost, a što politika - Monitor.hr
Jučer (18:00)

Ekipa sumnjivih namjera na znanstvenom terenu

Paracetamol, leukovorin i autizam – što kaže znanost, a što politika

Znanstvena istraživanja ne potvrđuju vezu paracetamola i autizma, dok folna kiselina ostaje ključna u trudnoći, a leukovorin može pomoći malom dijelu djece s potvrđenim metaboličkim deficitom. Cjepiva uopće nisu tema službenih dokumenata, ali Trump ih je ubacio radi političkog performansa, spominjući i Amiše kao mitološki „dokaz“ bez autizma. Posljedica takvih istupa je širenje nepovjerenja i skretanje pažnje s važnih istraživanja, dok pseudoznanost dobiva prostor, a znanost ostaje zakinuta za sredstva i fokus. Igor Berecki za Bug

 


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Kad filter za mozgove postane cjediljka za populizam

Vizek o uskraćivanju radnih viza Indijcima: Jedna Amerika živi od globalnog talenta i zna da bez njega ne može, a druga se od toga želi zaštititi viznim barijerama

Kontroverzna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odreže naknadu od 100 tisuća dolara za izdavanje vize H-1B, dokumenta uz pomoć kojega je velik broj Indijaca i Kineza iz visokotehnoloških sektora dug niz godina obogaćivao američku ekonomiju i društvo, mogla bi unijeti korjenite promjene u način na koji funkcionira SAD. Naime upravo su Indijci najbrojniji korisnici ovog viznog programa i na njih se odnosi i do 75 posto od ukupno 85 tisuća viza H-1B što se izdaju godišnje. Američko visoko obrazovanje do sada služilo kao najvažniji ulazni filtar globalnog talenta: mladi ljudi najprije dođu studirati, zatim kroz OPT, a potom i kroz vize H-1B ostanu u SAD-u raditi i doprinositi američkoj ekonomiji. To ujedno pogoduje i korporacijama. Kao i kod carinske politike, i kod ove odluke o imigracijskoj politici, ključni motiv za njenu promjenu nije kalibriranje reguliranje stanja na tržištu rada, već nešto što zadire puno dublje u američki identitet – vrijednosni sustav. Maruška Vizek o svom iskustvu iz Seattlea, za tportal.

Prekjučer (22:00)

Kultura otkazivanja, sada i s mecima

Pojmovi kao što su Ustav i demokracija Trumpa samo sputavaju u onome što si je davno zacrtao postići, a to je postati diktatorom

Metak koji je ubio Charlieja Kirka uzeo je više od života jednog online širitelja mržnje, seksizma i rasne netrpeljivosti. Premda je politička inklinacija njegovog ubojice, 22-godišnjeg Tylera Robinsona potpuno nejasna, kako je često slučaj s mladićima njegovih godina, s obje strane ideološkog spektra uslijedile su optužbe da pripada onima drugima, a bez ikakvog dokaza administracija predsjednika Donalda Trumpa odlučila je za atentat optužiti radikalnu ljevicu i krenuti u križarski rat protiv svojih neistomišljenika. Sam Donald Trump je utjelovljenje borca protiv političke korektnosti i u Bijelu se kuću vratio djelomično upravo i kao borac protiv tzv. “cancel kulture”. Ali prvom prilikom koja mu se pružila i sam je preuzeo oružje te iste kulture kad mu je poslužilo da stane na kraj onima koji su spremni kritizirati njega i njegovu agendu.

Treba biti jasno da je Trump po svim mjerilima nepopularan predsjednik svugdje izvan kruga svoje tvrdokorne baze, makar je i tamo pokušajem zataškavanja slučaja Epstien uspio izgubiti auru nedodirljivosti. Čvrsta ekonomija koju je obećavao i koja mu je donijela pobjedu na izborima daleko je od realizacije, a za to su najviše zaslužni njegovi vlastiti potezi poput divljanja s uvođenjem carina i masovnim deportacijama imigranata. Cijena života u Americi umjesto da pada samo nastavlja s rastom, a birači to osjećaju više nego ideološke podjele. Ivan Laić za Ravno do dna

Petak (16:00)

Kad daljinski više ne bira program

Hollywood na MAGA pogon: Progresivni glasovi zamijenjuju se reality showom i biblijskim blokbusterima

Smrt Roberta Redforda simbolizira kraj liberalne Hollywoodske ere. Američka industrija zabave sve se više okreće desno, ukidajući emisije kritičara Trumpa poput Kimmela i Colberta. Medijski konglomerati, povezani s Trumpom, prestrukturiraju programe i vlasništvo, dok DEI inicijative nestaju. Streaming i ekonomski pritisci potiču razvoj religioznog i konzervativnog sadržaja, poput „Sound of Freedom“. Hollywood danas više traži sigurnu zaradu nego društvenu kritiku, a opstanak znači uklapanje u MAGA ideologiju. DW

Petak (15:00)

Hip hop kao novi punk

Hip-hop kultura protiv Trumpa: u svojim pjesmama otvoreno prozivaju migracijsku politiku, rasizam, podršku Izraelu te anti-trans mjere

Između 2016. i 2020. izašao je niz singlova kojima se žanr odupirao retorici i licemjerju novog predsjednika. YG i Nipsey Hu$$le izbacili su direktni udarac nazvan FDT (Fuck Donald Trump), dok je Eminem u Campaign Speechu opisao Trumpa kao “jebenu tempiranu bombu s prstom na crvenom gumbu (…) koji nikome ne mora polagati račune”. Bilo je i javnih istupa poput Mac Millerove izjave kojom je Trumpu poručio da je “rasistički kurvin sin” koji želi ”Ameriku ponovno učiniti bjelačkom”. Dissovi prema “velikom vođi” stizali su sa svih strana, i iz gotovo svake razine rap miljea. No očekivani kontraudar hip hopa trenutnoj vladi gotovo da i ne postoji u današnjem mainstreamu.

Dok pojedini hip-hop veterani podržavaju Trumpa, drugi, poput Toma Morella (RATM), Pussy Riota ili B-Reala, javno prozivaju ICE i administraciju. Uz njih se ističu noviji glasovi poput The Neighborhood Kids, trans reperice DAMAG3 i queer latino umjetnika Caina Culta, koji u pjesmama kritiziraju kapitalizam, nasilje nad imigrantima i potlačenima te američko suučesništvo u genocidu. Iako nisu mainstream, preko TikToka i Instagrama dosežu stotine tisuća ljudi, potvrđujući da suvremeni otpor ima snažan soundtrack. Kulturpunkt

07.09. (23:00)

Traži se novi Kissinger, a ne još jedan Kiss-his-ass-inger

Trumpovi pokušaji da oslabi Kinu preko Moskve završavaju jačanjem kinesko-ruske osovine

Autori poput Thomasa Friedmana ili Charlesa Kupchana zamišljali su što bi se dogodilo kada bi Washington ponovio uspjeh iz 1972. godine, ali obrnuto: umjesto da iskoristi Kinu protiv Sovjetskog Saveza, pokušao bi pridobiti Rusiju kako bi obuzdao Kinu. Ideja je bila sugestivna i podsjećala je na elegantnu geopolitičku simetriju. Ako je Kissinger tada otvorio vrata Pekingu i time preokrenuo tok Hladnog rata, zašto danas ne bi bilo moguće otvoriti vrata Moskvi i promijeniti odnose snaga u rivalstvu s Kinom. Kissinger je 1972. uspio jer je iskoristio pukotinu koja je već postojala. Sovjetski Savez i Kina tada su bili na rubu oružanog sukoba.

Trump prema Putinu nastupa onako kako sam voli da se prema njemu nastupa: dodvoravanjem i laskanjem. Uvjeren je da će Putin popustiti pred gestama koje Trump sam traži od drugih kada mu se klanjaju. Ali Putin se ne može kupiti aplauzom. Njegova politika počiva na nečemu posve drugom: na stalnom osporavanju Zapada i vraćanju Rusije u imaginarni imperijalni sjaj. Upravo zato „obrnuti Kissinger“ u stvarnosti ne prolazi. Osim toga, Trumpovi pokušaji završavaju slabljenjem spona s transatlantskim partnerima Domagoj Juričić za Ideje.

22.08. (20:00)

Bijela kuća kao hostel s preglasnim gazdom

Biograf otkriva Trumpove tajne iz spavaće sobe: brave, posteljina i beskrajni monolozi

Biograf Michael Wolff otkrio je da se Donald Trump barem dvaput sukobio s osobljem Bijele kuće zbog spavaće sobe – jednom zbog brave na vratima, drugi put zbog promijenjene posteljine. Ovalni ured opisuje kao „autobusni kolodvor“ u kojem Trump neprekidno monologizira, dok ga suradnici samo glume da slušaju. Prema Wolffu, Trump zapravo nema prijatelja i razgovara na telefonu sve dok ne zaspi. Njegova dominantna osobina, tvrdi autor, jest neumorna pričljivost – toliko da je drugima gotovo nemoguće doći do riječi. Bijela kuća Wolffove priče demantira kao izmišljotine. tportal

19.08. (10:00)

Jalta, Jalta - washingtonsko izdanje

Susret europskih lidera i Trumpa u Bijeloj kući: Putin i Zelenski trebali bi se sastati u roku dva tjedna

  • Trump je u Bijeloj kući okupio Volodimira Zelenskog i europske lidere te šefa NATO-a na sastanku i razgovorima o završetku rata u Ukrajini. Europski čelnici su u svojim izjavama u Washingtonu naglasili važnost sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, sličnih onima iz članka 5. NATO-a. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da su očekivanja “ne samo ispunjena, nego i nadmašena”, dok je britanski premijer Keir Starmer ocijenio da bi dogovor mogao biti “povijesni te da je mnogo toga dogovoreno” (Index)
  • Zelenski pokazao Trumpu kartu bojišta u Ukrajini (Index), Zelenski: U roku deset dana bit će razrađena sigurnosna jamstva za Ukrajinu (N1)
  • Trump razgovarao s Putinom 40 minuta, zasad nema službene potvrde Kremlja da su spremni na sastanak (Index), Zelenski: Putin je u razgovoru s Trumpom predložio da se sastanemo (Index)
  • Analiza susreta: Jedna od tema koju su čelnici izbjegavali pred medijima odnosila se na moguće teritorijalne ustupke Ukrajine (tportal)
16.08. (14:00)

Nakon Aljaske sve je ostalo na ledu

Trump nakon susreta s Putinom ima prijedlog za Zelenskog: Savjetujem mu da pristane

  • Sastanak je završio nakon tri sata, oko 00:30 po srednjoeuropskom vremenu, Putin pozvao Trumpa na idući sastanak u Moskvu (N1, DW)
  • „Mislim da smo blizu dogovoru, ali ne volim to izgovarati”, rekao je Trump u razgovoru s Fox Newsom… “Dogovorili smo dosta točaka, ali među njima nije primirje” (tportal)
  • Trump nakon susreta s Putinom održao dug telefonski razgovor sa Zelenskim i šefovima NATO-a (tportal), Zelenski: U ponedjeljak idem kod Trumpa (Index)… Trumpovi susreti sa Zelenskim i Putinom. Razlike su očite (Index)
  • I Demokrati i Republikanci kritzirali Trumpa zbog susreta s Putinom: “Trump je Putinu prostro crveni tepih i dao odobrenja da nastavi osvajanja”…  “Sigurnost se može trajno osigurati samo s našim saveznicima...” (Index)
  • Novinarka pitala Putina kad će prestati ubijati civile, on slegnuo ramenima (N1)
11.08. (16:00)

Ili mi ili oni

Vizek: Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima

Politička polarizacija više nije samo vrijednosno neslaganje oko slobode govora, reproduktivnih pitanja, porezne politike, zdravstvene reforme ili međunarodnih odnosa. To je emocionalno nabijena, gotovo egzistencijalna podjela u kojoj druga strana nije politički protivnik nego prijetnja koju treba ukloniti. Iza političkog jaza koji danas razdvaja američke liberale i konzervativce ne stoji samo razlika u politikama i svjetonazorima. Njegov dublji, gotovo pa psihološki uzrok je ljudska priroda, odnosno nesposobnost da se doista čuje i razumije druga strana.

No ne bi li liberale činjenica da je za Donalda Trumpa glasalo više od 77 milijuna ljudi trebala potaknuti da se zapitaju što ti ljudi osjećaju i što ih motivira da podrže MAGA pokret? Hrvatski liberali bi se, po istom principu, mogli zapitati što doista pokreće pola milijuna ljudi da odu na Thompsonov koncert na Hipodromu. Obrat vrijedi jednako: konzervativci bi možda trebali zastati i poslušati kada im liberali govore o sustavnoj diskriminaciji, reproduktivnim pravima ili klimatskim promjenama. Dobar tekst Maruške Vizek za tportal.

07.08. (10:00)

Putin dobio kavu s izaslanikom, a račun – Indija

Trumpovo carinsko čudo: kaznio Indiju da bi napakostio Putinu

Samo nekoliko sati nakon sastanka svog izaslanika s Putinom, Trump je udvostručio carine Indiji zbog njezine kupnje ruske nafte, ciljajući time ruski ratni budžet. Iako sastanak u Kremlju nije donio napredak, Trump je potezima pokazao da gubi strpljenje s Putinom. Indija najavljuje protumjere, dok Washington priprema nove sankcije – ovaj put i direktno prema Moskvi. Carine Indiji tako postaju prva prava ekonomska kazna Trumpove administracije prema Rusiji, i to dva dana prije najavljenog roka. Index… Carine na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od 10 do 50 posto, danas su stupile na snagu i stavile na ispit strategiju republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita (tportal)