Petak 13.: veliki praznovjerni mit koji Amerikance košta milijarde, a Hrvate jedva dotiče - Monitor.hr
Jučer (12:00)

Preživjeli smo i gore stvari

Petak 13.: veliki praznovjerni mit koji Amerikance košta milijarde, a Hrvate jedva dotiče

Petak 13. smatra se jednim od najpoznatijih praznovjernih datuma, povezan s kršćanskim mitovima o Isusovoj smrti i Judinom mjestu na Posljednjoj večeri te povijesnim događajima poput progona templara 1307. Iako se vjerovanje o nesreći toga dana pojavljuje tek u 19. stoljeću, popularna kultura – posebno horor-franšiza Petak 13. – dodatno ga je učvrstila. U SAD-u čak 20 milijuna ljudi osjeća strah od tog datuma, a procjenjuje se da gospodarstvo gubi oko 900 milijuna dolara zbog odgađanja putovanja i velikih kupnji. U Hrvatskoj takav učinak ne postoji; statistike pokazuju da potrošnja i broj računa ostaju isti kao i drugih dana. Goran Litvan za Lider


Slične vijesti

Srijeda (12:00)

Ekonomija između filozofije i proračuna

Zašto je Adam Smith važan i 250 godina nakon objave Bogatstva naroda

Objavljeno 1776., Bogatstvo naroda Adama Smitha postavilo je temelje moderne ekonomije: tržište, konkurenciju i podjelu rada kao izvore prosperiteta. Smith je tvrdio da tržište, kroz „nevidljivu ruku“, može pretvoriti osobni interes u opće dobro. Nasuprot njemu, John Maynard Keynes naglašava ulogu države kada tržište zapadne u krizu. Današnja Hrvatska balansira između tih pristupa: tržišnih reformi i državnih intervencija. U doba umjetne inteligencije, digitalnih monopola i eurozone, Smith i Keynes zajedno ostaju ključni za razumijevanje kako potaknuti rast, stabilnost i dugoročno održivo gospodarstvo. Goran Litvan za Lider

Utorak (11:00)

Baloni pucaju, ali ljudska euforija uvijek pronađe novi oblik

Od dot-coma do nekretnina: lekcije financijskih balona i novi rizici

Dot-com balon dosegnuo je vrhunac 2000. kada je NASDAQ prešao 5000 bodova, nakon čega je izgubio više od 75 % vrijednosti i srušio tisuće internetskih tvrtki. Hrvatska tada nije imala snažan tehnološki sektor pa su posljedice bile posredne, ali je vlastite financijske lekcije doživjela kroz slom burze 2008., margin kredite, nekretninski boom i kredite u švicarskim francima. Danas analitičari upozoravaju na moguće nove balone – globalno u sektoru umjetne inteligencije, a u Hrvatskoj prije svega na tržištu nekretnina, gdje cijene rastu brže od prihoda i potiču zabrinutost oko stvarne vrijednosti imovine. Goran Litvan za Lider.

28.02. (18:00)

Miki Milane, baš nam nedaš mira

Epoha Milana Bandića: Nasljeđe između vizije i pravosudnog vakuuma

Smrt Milana Bandića prije pet godina označila je kraj dvadesetogodišnje ere obilježene populizmom i kompleksnom interesnom mrežom. Iako je Zagrebu ostavio projekte poput Bundeka, Domovinskog mosta i Adventa, svaki je pothvat bio praćen kontroverzama i optužbama za pogodovanje. Njegov nasljednik Tomislav Tomašević preuzeo je financijski uzdrman grad i “hobotnicu” s kojom se i danas bori, dok mnogi Bandićevi poslovni partneri i dalje dominiraju tržištem. Poput filmskog Michaela Corleonea, Bandić je otišao bez pravomoćne presude, ostavljajući iza sebe grad podijeljen između vidljivih spomenika i nevidljivih dugova. Goran Litvan za Lider.

11.02. (11:00)

Tu smo još, ali strojevi nam već lagano pakiraju kofere

Od Deep Bluea do umjetne inteligencije: kako su strojevi prestigli ljudsku igru i znanje

Poraz Garija Kasparova od IBM-ova Deep Bluea 1996. označio je simboličan početak nadmoći strojeva, iako Deep Blue nije bio prava umjetna inteligencija, već specijalizirana računalna snaga. Pravi AI procvat dolazi nakon 2010. s dubokim neuronskim mrežama, GPU revolucijom i velikim jezičnim modelima. Prekretnice su ImageNet 2012., AlphaGo 2016. i današnji sustavi koji uvjerljivo oponašaju razumijevanje i stvaranje. AI već nadmašuje ljude u mnogim područjima, iako još pati od nedostatka konteksta, etike i pouzdanosti. Goran Litvan za Lider

08.02. (15:00)

Počela je kao gentleman's club

34 godine Europske unije: ugovor koji su potpisali samo muškarci

Ugovor iz Maastrichta potpisan je 7. veljače 1992. i stupio na snagu 1993., čime je formalno osnovana Europska unija. Dvanaest država tadašnje Europske zajednice dogovorilo je europsko državljanstvo, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, suradnju u pravosuđu te put prema uvođenju eura. Dokument su potpisala 24 ministra vanjskih poslova te financija ili gospodarstva – svi muškarci. Među njima su kasniji premijeri, europski čelnici i jedan budući glavni tajnik NATO-a. EU danas ima 27 članica, a Hrvatska je članica od 2013. godine. Goran Litvan za Lider primjećuje da kod potpisivanja ugovora u Maastrichtu nije sudjelovala nijedna žena.

05.11.2025. (08:00)

Kad porezni dug ima obiteljsku tradiciju

Dvije riječke tvrtke i četvero vlasnika duguju 240 milijuna eura – najveći pojedinačni slučaj u Hrvatskoj

Dvije riječke tvrtke te četvero povezanih osoba duguju ukupno 240 milijuna eura, što je najveći pojedinačni porezni dug u Hrvatskoj. Porezna uprava sumnjiči ih za međunarodnu prijevaru s trošarinama na energente. Ukupno 1281 tvrtka duguje 491 milijun eura, a 28.848 fizičkih osoba 1,1 milijardu eura, dok Carinska uprava provodi dodatne provjere zbog mogućeg prikrivanja imovine. Goran Litvan za Lider

04.11.2025. (19:00)

Dvadeset lekcija i pokoja rana

Liderova kronika hrvatskog biznisa: dva desetljeća uspona, padova i preživljavanja

Knjiga Liderov pogled na ključne događaje u poduzetništvu 2005.–2025. donosi dvadeset poglavlja o najvažnijim gospodarskim i društvenim temama koje su oblikovale Hrvatsku – od privatizacija i predstečajnih nagodbi do Agrokora, radne snage i digitalne transformacije. Uz analizu trendova i politika, jedno poglavlje izdvaja dvadeset najutjecajnijih protagonista domaće poslovne scene. Autor Goran Litvan, dugogodišnji novinar Lidera, kroz istraživački pristup i dokumentirane uvide nudi vrijedan vodič kroz dvadeset turbulentnih godina hrvatskog gospodarstva. Lider

04.01.2025. (12:00)

Manje učenika - više učitelja za dežurstva

Litvan: Ubojstvo djeteta razotkrilo svu mizeriju hrvatskog školstva i zdravstva

Iz nastavničkih redova tiho se rogobori protiv kontrolnih mehanizama jer bi u dežurstva trebali biti uključeni i nastavnici. A nisu dovoljno plaćeni, pa ionako imaju posla preko glave… A nije baš tako. Samo u posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez 11,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno u škole ide 57.000 djece manje nego 2015. U istom se razdoblju broj nastavnika povećao za gotovo deset posto (5480). Država kao da najviše strepi od bunta nastavnika i medicinskog osoblja. Zato je zdravstvo druga neuralgična točka koja je kumovala tragediji u Prečkom. Počinitelj je, naime, liječeni psihički bolesnik, a izjava njegove majke jedna je od najvećih optužnica protiv zdravstvenog sustava. Nije država vodila ubojičinu ruku u osnovnoj školi, ali incidenti se mogu očekivati kad se javne službe prekomjernim zapošljavanjem i dizanjem plaća pretvaraju u glasačku mašineriju vladajuće stranke. Goran Litvan za Lider.

25.12.2024. (18:00)

Sami su si iskopali jamu u koju su upali

Litvan: Ovo je bila godina u kojoj smo shvatili da imamo četverodiobu vlasti

Zakonodavni, izvršni i pravosudni trokut vlasti ove je godine aktivnim uključenjem Ureda europskog javnog tužitelja u istrage pronevjera europskog novca dobio neugodan korektiv koji bez milosti kazneno progoni i najodanije stranačke kadrove. Zato su DORH i EPPO više konkurenti nego suradnici. Mehanizam diskretne pljačke na snazi je od 2016., a prosperitet smo posebno osjetili nakon pandemijskog pada, kad je Europska unija Hrvatskoj, kao jednoj od najvećih gubitnika korone, usmjerila paket pomoći od desetak milijardi eura. Međutim, s novcem je u Hrvatsku došao i disruptor, i to zbog uobičajene hrvatske servilnosti prema institucijama EU-a, ali i neopreznosti vlasti koja nije shvatila kakvu je pogrešku napravila u prosincu 2020. godine. Najprije je Vlada predložila osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), a Sabor uobičajeno poslušno to odmah izglasao. Tek su se ove godine u punom sjaju pokazali ozbiljni dosezi tog poteza. Goran Litvan za Lider.

14.12.2024. (15:00)

Skijanje za sve, ICT jednorozi i besplatno zdravstvo - dobre priče za zbirku bajki

Litvan: Naši najveći mitovi i zablude – Imamo bar dvjesto tisuća skijaša i još deset aktualnih urbanih mitova

  • Mit o 200.000 skijaša – Procjene o brojci skijaša u Hrvatskoj redovito su prenapuhane; stvarni broj skijaša iznosi tek oko 60.000.
  • Mit o velikom gospodarskom rastu – “Rekordni rast” često uključuje EU sredstva, a stvarni doprinos domaćeg gospodarstva je puno skromniji.
  • Mit o ICT revoluciji – Iako sektor raste, njegov udio u ukupnom prometu gospodarstva jedva da se mijenja – od 4,4% do 4,5%.
  • Mit o potrošnji kao motoru rasta – Više plaće u javnom sektoru ne garantiraju rast BDP-a, pogotovo bez povećanja produktivnosti.
  • Mit o sigurnim nekretninama – Iako cijene rastu, nekretnine nisu uvijek sigurno ulaganje – povijest financijskih kriza to dokazuje.
  • Mit o besplatnom zdravstvu – Zdravstvo nominalno besplatno, ali dodatni troškovi i privatni pregledi često čine realnost puno skupljom.
  • Mit o turističkom divu – Hrvatska ovisi o turizmu, ali njegov stvarni udio u gospodarstvu nije ni blizu 20-25%.
  • Mit o produljenju sezone – I dalje smo sezonska destinacija, s gotovo 70% noćenja ostvarenih samo u srpnju i kolovozu.
  • Mit o gostoljubivosti i otvorenosti – Hrvatska gostoljubivost ponekad završava na razini slogana, uz česte primjere netrpeljivosti prema strancima.
  • Mit o sportskoj nepobjedivosti – Sportski uspjesi se slave, ali neuspjesi se rijetko priznaju, a interes za sport splašnjava kad naši ispadnu.

Goran Litvan za Lider