Peticija za referendum o ukidanju HRT pristojbe - Monitor.hr
18.04.2018. (18:17)

Peticija za referendum o ukidanju HRT pristojbe

“Prema članku 34. Zakona o HRT-u svatko tko ima radijski i televizijski prijamnik ili drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa, dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu, tvrde u HRT-u. Pod drugim uređajima za prijam signala, objašnjavaju, smatraju se i računala, prijenosna ili stolna, jer HRT svoje programe emitira i na internetu. HRT ničime nema pravo prisiljavati ljude na RTV pretplatu, te u slučaju neplaćanja iste kažnjavati ikoga, jer oni su samo medijska kuća, a ne Ustav, Ustavni sud, policija”, stoji u objavi u kojoj se građane poziva da potpišu peticiju protiv pristojbe.


Slične vijesti

02.02. (18:00)

Oni ne bi prepoznali materijal za Oscare ni da im se nađe pred nosom

Jergović: Naš kandidat za Oscara s hrvatskom kulturnom politikom nema nikakve veze

‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ financiran je nekim sitnim novcem HAVC-a, kao incident unutar posve suprotne prakse. Sam Nebojša Slijepčević u hrvatskoj filmskoj kulturi ima veze samo s uskim i siromašnim krugom dokumentarista, i samo je nekim sretnim slučajem, svojim talentom i činjenicom da je sreo dobre i požrtvovne suradnike, izvan tog kruga izašao. Ne treba zaboraviti da je HRT, ta tvornica cenzure, svojedobno odbio prikazati Slijepčevićevu “Srbenku”, i da je taj izvanredni film lakše stigao do HBO-a, nego do katedrale hrvatskog zloduha na HRT-u.

Također, ne treba smetnuti s uma ni to da je prvi glas koji je, nakon sklapanja trenutne vladajuće koalicije u Hrvatskoj, o kulturi dao Domovinski pokret, bio da se u Hrvatskoj više neće davati novci za snimanje filmova Nebojše Slijepčevića, ili za snimanje filmova kakav je “Čovjek koji nije mogao šutjeti”. Iz HDZ-a nije se čuo demanti. Također, ne treba s uma smetnuti da iz Ministarstva kulture nisu Slijepčeviću stizale čestitke za prethodne nagrade “Čovjeku koji nije mogao šutjeti”, a na HRT-u, u notornim Vijestima iz kulture, vijest o Zlatnoj palmi u Cannesu ukomponirana je u emisiju s prilogom da Jakov Sedlar snima novi film. Riječi Miljenka Jergovića prenose na Danici

29.01. (23:00)

I oni će uvoziti više nego što izvoze

HRT bez plana i vizije – odjeci najavljenih otkaza

Otpuštaju se radnici, daju stimulirane otpremnine, samo da što više ljudi ode s HRT-a. A paralelno se tvrdi da je cilj da se gradi jaki i neovisni javni medijski servis, kaže Maja Sever. Osim borbe za materijalna prava, tijekom nedavnih radničkih okupljanja postavljeni su širi zahtjevi za unapređenje javnog servisa. Radnici i radnice HRT-a posebno su istaknuli opasnosti autsorsanja ključnih poslova i ukidanja vlastite proizvodnje sadržaja, što ne samo da ugrožava radna mjesta unutar kuće, već povisuje troškove te narušava kvalitetu programa. Novosti

29.12.2024. (14:00)

Nema mira u kući

Maja Sever: Rekla sam ravnatelju Švebu – dok se na HRT ne vrati novinarstvo, nema spasa za tu kuću

Tražimo povišenje plaća od 25% bruto vrijednosti boda. Naravno da kada se sve zbroji i kada se pogleda prosjek plaća na HRT-u, on izgleda puno viši, no morate znati da su jaz i razlika između najviših i najnižih plaća ogromni.Na HRT-u ima sjajnih ljudi, montažera, snimatelja, tonaca. Oni znaju svoj posao i sve to mogu sami odraditi, samo ako im se da dovoljno termina da naprave svoj posao. Umjesto toga, da im se termin od dva sata, a onda se uzimaju vanjskotehničke usluge. Na taj se način zamjenjuju ljudi iz kuće koji će tako postati višak. Činjenica jest da mi imamo ljudi i kapaciteta i iza ekrana i na ekranu proizvesti većinu toga što emitiramo. Ali nam se ne dopušta.  Rekla sam i Švebu, reći ću i sada: sve dok se HRT ne uhvati u koštac s informativnim programom, dok se ne otvore vrata i ne pusti malo propuha i na HRT vrati novinarstvo, nema spasa za tu kuću. Namjerno sam rekla dok se vrati novinarstvo jer ono je nestalo. Maja Sever za Nacional

24.12.2024. (00:00)

Svima na znanje

Otvoreno pismo HND-a: HRT mora biti glas građana – ne političkih ili privatnih interesa

Pritisci na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzura ozbiljno narušavaju vjerodostojnost i profesionalizam HRT-a. Umjesto da bude nepristran izvor informacija, HRT se sve češće koristi kao alat političkih i ekonomskih moćnika. Novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni, dok ključne teme ostaju neobrađene.

Poslovni planovi rukovodstva HRT-a pokazuju opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i preusmjeravanja javnog novca prema privatnim interesima. Umjesto da se ulaganja usmjere u jačanje vlastite proizvodnje i povećanje kvalitete programa, HRT sve više ovisi o vanjskim produkcijama, dok se opravdanost njegova postojanja kao javnog servisa dovodi u pitanje.

Posljedice su katastrofalne: HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, povjerenje građana u neovisnost medija sustavno se urušava, profesionalni standardi padaju, dok ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. HND

26.11.2024. (15:00)

Sad će sve morati snimiti ponovno

HTV-u pao sustav, izgubili hrpu snimljenog materijala

Uslijed pada informatičko-proizvodnog sustava Stratus Hrvatska radiotelevizija izgubila je mnogo materijala snimljenog od 2016. godine do danas, doznaje Index. HTV je prije dva tjedna izvijestio svoje zaposlenike da su nepovratno izgubljeni sirovo snimljeni materijali, ali i finali, koji do tada nisu bili poslani na emitiranje i nisu bili arhivirani. “U tijeku je rekonstrukcija cijelog sustava”, glasila je obavijest kojom HTV moli svoje zaposlenike da sve sirovo snimljene materijale ili finalne emisije koje eventualno imaju kod sebe donesu na ponovno učitavanje u sustav. Zasad nije poznato je li riječ o informatičkom napadu na sustav ili je jednostavno sustav koji koristi HTV – krahirao.

03.11.2024. (19:00)

Glazbeni program u podbačaju

Jagatić: Muzika za gluhe, slijepe i nijeme urednike HRT-a

Ako nečega ima u velikim količinama u Hrvatskoj onda su to sigurno bez svake sumnje glazbeni festivali posvećeni svim glazbenim žanrovima. Vrhunac glazbene produkcije HRT-a je prijenos DORE i Eurosonga, dodjela nagrade Porin, show program poput The Voicea ili pak A strane i to je to. Što se doista događa na sceni, tko puni dvorane, čiji su koncerti najposjećeniji, koga muzički kritičari najviše hvale, tko su nove zvijezde u usponu je za njih nevažno. Samo u Zagrebu su ove godine nastupili Grace Jones, Khruangbin, Steel Panther, The Hu, Thievery Corporation, Body Count, Dropkick Murphys, Einstürzende Neubauten, Jesus and Mary Chain, Nick Cave itd. Jazz zvijezde dolaze sa svih strana svijeta, a nije nešto popraćen niti INmusic. Dosta je neobjašnjivo i teško za shvatiti zašto se u programu Hrvatske televizije ne nalazi niti jedna jedina emisija posvećena aktualnoj hrvatskoj pop rock sceni. Jednako teško kao i shvatiti zašto ne informiraju svoje gledatelje o događanjima i zvijezdama (ne uključujući skandale) s globalne pop rock scene. Dubravko Jagatić za Muziku

28.10.2024. (19:00)

Ljudi te zainteresiraju za knjigu

Preporuka TV emisije: Klub čitatelja na HRT-u

Odlična mi je to emisija i rado ju pogledam, mada još nisam uhvatio koji joj je regularni termin. Ide tjedno. U svakom slučaju sve emisije su arhivirane na HRTi. Više puta mi se desilo da nakon emisije ili odem u knjižaru i odmah kupim knjigu kad osjetim da ju želim imati ili odem u knjižnicu i pokušam ju naći, a tad mi obično knjižničarka veli – ne znam zašto, ali odjednom svi traže tu knjigu, pa onda gledamo gdje drugdje u gradu ju još imaju. Gosti su redovito kompetentni i/ili zanimljivi, a voditelji Vlatka Kolarović i Dražen Ilinčić uobičajeno kulturni i živahni da ne bude uspavanka od emisije – kažu na Forumu.

07.09.2024. (13:00)

A kakve su plaće u Japanu?

Vruća jesen uz HRT-ove emisije i nove serije: Robert Knjaz i Goran Milić ne staju, emitirat će se i Farma legendarnog voditelja nekadašnjeg Top Geara

U domaćem dokumentarnom programu očekuju nas brojne premijere, a među njima se ističe novi serijal Gorana Milića, „What’s up Japan“. Robert Knjaz, najveći veseljak domaće TV scene, vodi nas na putovanje kroz „Najljepša europska sela“, serijal koji počinje 1. listopada i emitira se utorkom u 20:15 sati na HTV1. Od 12. studenog, utorkom u istom terminu, stiže druga sezona serijala „Sretni gradovi“ s Martinom Validžić, koja nas ovog puta vodi na uzbudljivo putovanje po SAD-u. Dubravko Merlić pripremio je novi serijal pod nazivom “Plovopis – južni pučinski otoci”, koji počinje 2. listopada. Vraćaju se i omiljeni kvizovi „Potjera“, „Superpotjera“ i „Milijunaš“, a u prosincu kreće The Voice – Kids. Tu su i nove sezone serija, ali i stranih dokumentaraca, poput Jeremyja Clarksona na Farmi. HRT

14.08.2024. (19:00)

Apdejtani Vakula iz džepa

HRT Meteo – temeljito obnovljena meteorološka aplikacija nudi više od prognoze vremena

Mobilna aplikacija HRT Meteo nastala je pod okriljem Hrvatske radiotelevizije prije nekoliko godina, a omogućava praćenje podataka sa službenih meteoroloških postaja DHMZ-a i većine ostalih europskih meteoroloških službi prema standardima Svjetske meteorološke organizacije. Sada je postojeća aplikacija detaljno osvježena s dizajnerske i tehnološke strane, pa gotovo da možemo govoriti o sasvim novom rješenju. HRT Meteo tako po novome sadrži i računalne vremenske prognoze po satima, uključujući izračune smjera i brzine vjetra te visine valova, kao i izmjerene i prognozirane vrijednosti peludnih alergena, podatke o kvaliteti zraka i temperaturi tla na različitim dubinama.

U redizajniranoj se aplikaciji mogu vidjeti i statične i animirane radarske slike oborina, uz mogućnost primanja posebnih obavijesti o dolasku upozorenja na opasne vremenske pojave, i to odmah po njihovoj objavi. Bug

08.03.2024. (11:00)

Ma, samo u ritmu Rim Tim Tagi Dim - i sve će biti u redu!

Baby Lasagna dominira eurovizijskim kladionicama, a fanovi sanjaju o Eurosongu 2025. u Zagrebu

No, što ako njegova pobjeda postane stvarnost? Domaćinstvo može biti bilo gdje u Hrvatskoj, ali HRT-u bi trebalo oko 20 milijuna eura za organizaciju. To je ogroman izazov, s obzirom na troškove koje nosi Eurosong. Primjeri iz prošlosti, poput izraelskog Eurosonga 2019., upućuju na moguće financijske probleme. Izrael je posudio gotovo 19 milijuna dolara od vlade za organizaciju događaja. Azerbajdžan je 2012. godine utrošio između 64 i 75 milijuna eura, uključujući i izgradnju stadiona za Eurosong. U pravilniku Eurosonga stoji da većina troška organizacije Eurosonga pada na leđa javnog servisa države koja ga organizira. Od članarina EBU svake godine se skupi oko 10 milijuna eura, a organizacija natjecanja košta i do 30 milijuna. Ostatak sredstava mora osigurati zemlja domaćin. (Index)