12.01.2019. (18:00)
Hrvatska kinematografija ostvarila je rekordan početak godine s više od 1,5 milijuna posjetitelja u kinima, što je rast od 78,6% u odnosu na lani. Glavni pokretač ovog fenomena je hit “Svadba” Igora Šeregija, koju je pogledalo nevjerojatnih 780.779 ljudi. Uz bok holivudskim blockbusterima stoji i dječji film “Glavonja“, dok ljestvicu najgledanijih domaćih naslova upotpunjuju Sedlarovih “260 dana“, “Drugi dnevnik Pauline P.” te dokumentarac “Fiume o Morte“. Ovim rezultatom domaći film dominira tržištem, ostavljajući iza sebe čak i brojne strane hitove. tportal
Europska povijesna kina podsjećaju nas na doba kada je odlazak na projekciju bio svečani društveni ritual, a ne samo konzumacija sadržaja. Pariški Lincoln nudi rafiniranu francusku eleganciju u srcu palače, dok amsterdamski Pathé Tuschinski očarava kao najljepši svjetski spoj art décoa i secesije. Londonski Electric Cinema u Notting Hillu redefinira luksuz udobnim kožnim foteljama i krevetima, zadržavajući vintage duh iz 1910. godine. Konačno, madridsko Kino Doré, dom španjolske kinoteke, čuva romantični ambijent s ornamentalnim detaljima. Ova zdanja dokazuju da prostor, svjetlo i dekoracija mogu biti jednako uzbudljivi kao i film na platnu. Jutarnji
Would you like effects like this at the cinema? Or would it would it just be a distraction? pic.twitter.com/G0qwSOiD0u
— HOW THINGS WORK (@HowThingsWork_) February 9, 2026
Prikazano je 48 naslova, od čega 36 premijera. Najgledaniji film bio je Drugi dnevnik Pauline P. sa 74.250 gledatelja, dok su dokumentarci ukupno privukli 81.910 gledatelja. Fiume o morte! postao je najgledaniji dokumentarac od osamostaljenja Hrvatske. Tržišni udio domaćeg filma dosegnuo je 9,26 posto, treći najbolji rezultat u ovom stoljeću. HRT
Prema prvoj procjeni, koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u rujnu u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto. Hrvatska s Estonijom i Slovačkom i dalje vodi mrtvu trku za tron po rastu godišnje stope inflacije u Europi. No u jednom njezinom segmentu ipak smo ispred svih, pa i Slovaka i Estonaca – ulaznice su poskupjele čak 12 posto. Valja dodati da je stopa PDV-a na ulaznice za koncertna događanja i kulturne priredbe od 2022. godine snižena na pet posto. tportal
Kino pod zvijezdama: popis ovogodišnjih ljetnih kina
U 2023. je radilo 113 kina. U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC) od 2023. je povećan broj registriranih kinoprikazivača jer su u obuhvat ušli obrti i nezavisne udruge koje prema očevidniku Hrvatskoga audiovizualnog centra obavljaju djelatnost prikazivanja filmova. Spomenuto povećanje broja kinoprikazivača, većinom u ruralnim naseljima, upućuje na zaključak i o rastu broja izvještajnih jedinica u odnosu na prijašnje godine. Ukupan broj gledatelja u hrvatskim kinima prošle godine iznosi 3 milijuna i 880 tisuća, od čega najviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Državni zavod za statistiku
U kinima lani sveukupno bilo prikazano 39 hrvatskih filmova, od čega čak 28 premijernih naslova, , a 11 filmova je kino distribuciju započelo 2022. godine. Ukupno je domaći film privukao u kinima 278.053 gledatelja i ostvario utržak od skoro milijun eura. Ostvareni ukupni broj gledatelja se tumači kao uspjeh, ipak je daleko od rekordne 2013. godine kada je domaće filmove pogledalo 436.074 gledatelja. Forbes
U vrlo dobroj godini za domaća kina, Barbie Grete Gerwig i Oppenheimer Christophera Nolana privukli su dobar dio publike u dvorane te su jedina dva filma koja su zaradila više od milijun eura u Hrvatskoj. Marvel je za razliku od godine prije doživio flop, dok je najgledaniji animirani film bio Super Mario Bros. U prvih deset najgledanijih (druga statistika, pokraj one po zaradi) našla su se i dva domaća filma, Dnevnik Pauline P. i animirani Cvrčak i mravica. Kinofilm donosi statistiku:
Prošlotjedno zatvaranje kina Tuškanac zbog obnove snažno je odjeknulo u javnosti. Reakcije ne čude jer se kinoprikazivački prostor u Zagrebu godinama sužava, pri čemu je obustava rada kina Europa bila prijelomna točka. U Zagrebu više ne postoji redovita distribucija neholivudskog filma, a krivca ne možemo tražiti u nekoliko preostalih kina, nego u tome što odgovorni ne prepoznaju urgentnost situacije. Kino mreža je funkcionirala dobro dok je na njezinom čelu bilo kino Europa iz Zagreba i formatiralo repertoar za čitavu državu – ističe bivši ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar. U vidu novih spoznaja teško se oteti dojmu da je do zatvaranja Tuškanca došlo naglo, bez promišljanja konkretnog zamjenskog prostora. No, i bez obzira na to, posljednjih nekoliko godina repertoarna ponuda nije dostatna niti za hobističke potrebe građana, a kamoli razgovor o ikakvom promicanju filmske kulture u svim njenim varijacijama. Novosti