28.02.2022. (16:27)
Od početka rata u Ukrajini u Hrvatsku je stiglo oko 30.000 Ukrajinaca, ponajviše u Zagreb i Split. Dok se dio njih odlučio vratiti kući, mnogima bi privremena zaštita mogla prerasti u trajni ostanak. Glavni preduvjeti integracije su učenje hrvatskog jezika i zapošljavanje, no prepreke su manjak vrtića, spor proces nostrifikacije diploma i neizvjestan status boravka nakon isteka privremene zaštite. Unatoč tome, mnogi rade, pokreću poslove i pokušavaju izgraditi novi život. tportal
Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.
Iza slike Rusije kao snažne, pobožne i civilizacijske sile krije se društvo pogođeno siromaštvom, demografskim kolapsom i zdravstvenom krizom. Oko 12 posto stanovnika živi u siromaštvu, očekivani životni vijek muškaraca je nizak, a fertilitet daleko ispod razine zamjene. Alkoholizam, nasilje i epidemija HIV-a dodatno razaraju društvo. Rat u Ukrajini ubrzao je emigraciju, osiromašio regije i povećao ljudske gubitke. Uz snažnu represiju i cenzuru, Rusija sve više nalikuje Potemkinovu selu – raskošnoj iluziji koja prikriva duboku unutarnju krizu. tportal
Na višesatnoj godišnjoj konferenciji Vladimir Putin govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i stanju u Rusiji. Ponovio je da Moskva želi mir, ali pod uvjetima koji uklanjaju “uzroke sukoba”, za koje krivi NATO i Zapad. Negirao je odgovornost za rat i pogibije te najavio nove vojne uspjehe do kraja godine. Oštro je kritizirao EU zbog zamrznute ruske imovine, upozorio na eskalaciju nakon ukrajinskog napada na ruski tanker i odbacio ideju da Rusija planira napasti Europu. Index, Jutarnji
Članice EU-a koje su primile najveći broj korisnika privremene zaštite iz Ukrajine bile su Njemačka (1.229.960 osoba; 28,6% ukupnog broja u EU), Poljska (965.005; 22,5%) i Češka (393.005; 9,1%). U Hrvatskoj bilježimo oko 28 tisuća pristiglih Ukrajinaca, više nego u Sloveniji, Cipru, Malti i Lihtenštajnu. Index
Trumpov tim razrađuje mirovni plan za Ukrajinu koji uključuje ubrzani ulazak u EU, američka sigurnosna jamstva nalik NATO-u te demilitariziranu zonu duž linije razdvajanja. Razmatraju se teritorijalni ustupci Rusiji, uključujući dio Donjecka, dok Ukrajina odbija ustavna ograničenja vojske. Zaporiška nuklearka mogla bi biti pod američkom upravom. Plan predviđa golema ulaganja u obnovu Ukrajine, ali i Rusije, uz korištenje zamrznute ruske imovine. Kritičari upozoravaju da bi pristup “sada ili nikada” bio ozbiljna Trumpova greška. Washington Post, Jutarnji
Sada je izgledno sljedeće: da je rusko-ukrajinski mir ovoga puta zaista blizu, da će se promijeniti ukrajinske granice, da će se sklopiti novi sigurnosni aranžmani za Ukrajinu, o kojima sve detalje zasad zna samo najuži krug američkih, ruskih i ukrajinskih pregovarača (tim redom), te da je to samo jedna etapa u resetiranju globalnog poretka. Upravo zbog posljednje odrednice važno je razumjeti taj mirovni proces. Na pomolu su i sklapanja novih sigurnosnih aranžmana za Ukrajinu. Višnja Starešina za Lider
Dakako, to uključuje i pristup koji odustaje od širenja vrijednosti (liberalne demokracije) diplomatskim (ili oružanim putem), već je spreman ‘loptati se’ s bilo kojim sugovornikom koji pokaže inicijativu za zadovoljenjem onoga što se kao američki interes stavi na stol. Njegov pristup istovremeno uključuje prijetnje oružanim intervencijama ili hod po rubu otvorenog sukoba, kao u Latinskoj Americi. Primirje u Gazi dalo mu je dodatan vjetar u leđa za smirivanje rata u Ukrajini, gdje su prihvatili američki plan za prekid sukoba, iako nije najpovoljniji za Ukrajinu – morat će se odreći dijela teritorija uz ostale uvjete koje traži Kremlj. Putinova Rusija poznaje samo rječnik sile te će pristati na ustupke jedino ako se osvjedoči u to da je (američka i europska) sila preokrenula stanje u smrznutom ukrajinskom blatu. Višeslav Raos za tportal
Ukrajinski rat traje gotovo četiri godine, dok Europa plaća trilijunske račune za američko oružje kroz mehanizam PURL. SAD diktira uvjete, Trump prijeti carinama i smanjenjem obrambene zaštite ako EU ne kupuje dovoljno oružja. EU lideri, uključujući von der Leyen, obvezali su porezne obveznike na 600 milijardi eura „danka“. Autor kritizira trošenje europskog novca na rat, naglašava korupciju u Ukrajini i upozorava da snaga oružja ne jamči mir, dok diplomatsko rješenje ostaje zanemareno. Marijan Vogrinec za H-alter.