Premijerno izvedene kontroverzne Elementarne čestice - Monitor.hr
21.07.2015. (11:04)

Premijerno izvedene kontroverzne Elementarne čestice

Elementarne čestice nagrađivani je roman kontroverznog francuskog pisca i pjesnika Michela Houellebecqa objavljen 1998. godine, te od tada mnogo puta uprizoren u više europskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Španjolsku, a sada i Hrvatsku. Roman, pisan sirovim i brutalnim jezikom, nenadmašan u pogađanju bolnih mjesta i razotkrivanju same srži ljudskosti, smatra se svojevrsnim esejem o kraju povijesti i potpunoj dekadenciji suvremenog društva. Junaci romana, pasivni i emocija lišeni Michel (Stipe Kostanić) i njegov polubrat, erotoman Bruno (Marko Mandić) simboli su dvije krajnosti suvremenog čovjeka i zapadne civilizacije. Seljenjem predstave iz Kupara, što je bila prvotno najavljena lokacija, koncept predstave je promjenjen i prilagođen novome prostoru. „Čestice“ na Lovrjencu tako su predstava smještena između performansa i kabareta, koja se ne preporuča mlađima od 16 godina starosti.

Ivica Buljan ugledni je hrvatski i europski kazališni redatelj, a trenutno i ravnatelj Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Režirao je diljem Europe i izvan nje, u Sloveniji, Litvi, Francuskoj, Mađarskoj, Portugalu, Belgiji, Rusiji, Crnoj Gori, Obali Bjelokosti, Italiji i Srbiji, dok su mu predstave gostovale na važnim međunarodnim festivalima, no ovo je njegova prva suradnja s Dubrovačkim ljetnim igrama.

Buljan je „Čestice“ postavio prema adaptaciji Velimira Grgića. Dramaturgiju potpisuje Robert Waltl, scenografiju Aleksandar Denić, kostimografiju Ana Savić Gecan, dizajn svjetla Elvis Butković, autor glazbe je Mitja Vrhovnik Smrekar, asistent redatelja Paolo Tišljarić te asistentica kostimografkinje Anamarija Filipović Srhoj. Dramski ansambl predstave čine: Marko Mandić, Senka Bulić, Stipe Kostanić, Hana Selimović, Lucija Šerbedžija, Zoran Prodanović Prlja, Jelena Miholjević, Marko Cindrić, Miki Solus, Mada Peršić, Paško Vukasović, Karlo Mrkša.

Premijera predstave „Elementarne čestice“ na 66. Dubrovačkim ljetnim igrama dio je programa Rendez-vous festivala Francuske u Hrvatskoj, a predstava je na programu Igara još tri večeri, 21., 22. i 23. srpnja s početkom u 21:30 sati.


Slične vijesti

25.07.2019. (11:30)

Jazzishai Cohen

Trio Avishai Cohen na Dubrovačkim ljetnim igrama – nostalgija sefardskih Židova…

Avishai Cohen, virtuozni kontrabasist i skladatelj, pokazao je svu moć kontrabasa kao instrumenta, kojega katkad istovremeno lijevom rukom svira kao udaraljku dok desnom svira pizzicata. Pijanist Elchin Shirinov ima delikatan način sviranja – profinjen, uglađen i obazriv prema članovima trija. Važnu ulogu u povezivanju glasovira i kontrabasa imao je bubnjar Noam David – piše Jutarnji o koncertu lijepog jazz benda u Dubrovniku.

 

23.06.2019. (15:30)

Velika premijera

Paolo Magelli: Majčino mlijeko određuje sudbinu, a Hamlet ga nije sisao od normalne osobe

Paolo Magelli ovo ljeto režira Shakespeareova “Hamleta” na Dubrovačkim ljetnim igrama. Dosad se nije bavio njime i dvanaest puta ga je odbio režirati. “Pronalazim u Hamletu sličnost sa svojom generacijom šezdesetosmaša, koja je u životu imala sve i koja je destruirala sve, a nije ponudila nikakvu alternativu, nikakvu utopiju, nikakvu političku soluciju. Kao klinci, izborili smo se za seksualnu revoluciju, koja je počinila više štete negoli koristi”, kaže slavni redatelj. Hamlet nije sisao mlijeko normalne osobe, procjenjuje Magelli, što je u drami utjecalo na njegovu sudbinu. Premijera je 27. srpnja.  Jutarnji

 

25.08.2017. (23:30)

Lokalni problem

Čadež: Dubrovnik ne zna što bi s Ljetnim igrama

Dubrovačke ljetne igre najvažniji su kulturni proizvod Grada i Županije, a gradska uprava i županijska uprava kao da ne znaju što bi s njima. Deset ili petnaest milijuna kuna njima je ništa, s obzirom na to da je samo dubrovački proračun davno premašio iznos od pola milijarde kuna, i očito problem nije u novcu. Ili možda jest: previše ga ima i previše je ljudi za njega zainteresirano. Neku konkretnu ideju nemaju ni u Ministarstvu kulture, no zapravo i nije njihov posao da iz Zagreba Dubrovčanima smišljaju kulturnu politiku. Doduše, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek jest Dubrovkinja, komentira Tomislav Čadež. Jutarnji

10.07.2017. (20:59)

Čekajući novosti

Telegram: Dubrovačkim ljetnim igrama potreban temeljit makeover

“Dubrovačke ljetne igre zahtjevaju temeljiti makeover, s nekim novim ljudima na čelu, s novim konceptom, koji bi bio najbliži Avignonu, s nekim novim, svježim energijama i estetikama, a damama i gospodi koja već decenijama ne daju pristup nikome s strane, trebalo bi zahvaliti i upisati ih u registar umjetnika koji su dali vječni obol ovoj manifestaciji. Bez toga, ništa novog, kvalitetnog i uzbudljivog u najdugovječnijem festivalu najljepšeg, ali po mentalitetu i možda najtežeg ‘groda’ na svijetu, neće se desiti”, piše Telegram o današnjem otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara.

22.04.2016. (06:31)

Prošao Zlatko s kolačima

Hasanbegović dijeli novce – manje Frljiću i Šerbedžiji, više Osijeku

Ministar Hasanbegović napravio je promjene u podjeli novca: Dubrovačke ljetne igre dobile su četiri milijuna kuna – blizu pola milijuna manje nego prošle godine, na što je intendant Mladen Tarbuk rekao da je žalosno da Igre više financiraju stranci. Zagrebačkom Festivalu svjetskog kazališta Ministarstvo kulture dalo je upola manje sredstava – 200 tisuća kuna, na što ravnateljica kaže da je sad nemoguće organizirati program koji bi se zvao “svjetskim”. Rade Šerbedžija nije želio komentirati rezanje budžeta njegovog Teatru Ulysses s 400 na 200 tisuća kuna, kao ni Oliver Frljić koji će dobiti 450 tisuća kuna manje. Osječki HNK je najveći dobitnik – stiže im dva milijuna kuna. HRT

25.08.2015. (13:05)

Ovacije za „kralja“ glasovira Ivu Pogorelića

Uvod u jedinstvenu glazbenu večer na 66. Igrama bio je Divertimento za gudače, skladba koju je Béla Bartók skladao na vrhuncu snage i jedna je od njegovih najvedrijih i najpristupačnijih partitura. Uslijedio je Pogorelićev dolazak pred publiku sa Chopinovim Koncertom za glasovir i orkestar br. 2 u f-molu. Nakon uvodnog predstavljanja teme u orkestru, melodiju preuzima glasovir i tu počinje monolog, sjajna vladavina solista i njegovih interpretativnih umijeća. Idealna kompozicija za vrhunskog maestra, „kralja“ glasovira kako mu tepaju mediji i publika, Iva Pogorelića. Podsjetivši festivalsku publiku na svu svoju umjetničku veličinu bez premca, koju krase virtuoznost i jedinstvenost izričaja, maestro je „zasut“ ovacijama. Nakon Chopina i pauze uslijedio je Čajkovski. Serenadu u C-duru za gudački orkestar bivši je učitelj Čajkovskog Anton Rubinstein, koji je u prošlosti bio suzdržan i često kritičan u komentiranju radova svog bivšeg studenta, ocijenio kao skladateljevo najbolje djelo što su sjajno publici predstavili Komorni studio Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Zoltána Kocsisa.

Daroviti umjetnik i pijanist vanserijskog umijeća ili „genije“ kako ga je nazvala slavna Martha Argerich, Ivo Pogorelić glazbu je počeo učiti sa sedam godina, a naobrazbu nastavio na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi. Nakon debija 1981. u newyorškom Carnegie Hallu bilježi trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama diljem svijeta i nastupa s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima. Posljednji put maestro Pogorelić na Igrama je nastupio 2011. godine što je nakon 26 godina pauze bio njegov veliki povratak na Igre praćen nevjerojatnim interesom publike, baš kao što je bio slučaj i s ovim koncertom za koji su ulaznice danima unaprijed bile rasprodane. Još jedan maestro na koncertu je bio Zoltán Kocsis, mađarski pijanist, dirigent i skladatelj svjetskog glasa. Osim što je nastupao uz najistaknutije svjetske orkestre kao što su Berlinska, Kraljevska i Bečka filharmonija, simfonijski orkestri Chicaga i San Francisca, redoviti je gost najuglednijih međunarodnih festivala u Edinburghu, Parizu, Salzburgu, Pragu i drugima. Od 1997. umjetnički je ravnatelj Mađarske nacionalne filharmonije s kojom je i nastupio na Dubrovačkim ljetnim igrama 2000. godine kad je održao dva koncerta, kao pijanist i kao dirigent. Vlasnik je uglednih međunarodnih nagrada i priznanja, nosi i titulu ambasadora mađarske kulture, a čeka ga još jedan nastup na 66. Igrama, i to sutra, 25. kolovoza kad će na završnom koncertu ravnati Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije.

Ovu iznimnu koncertnu večer za pamćenje u sklopu glazbenog programa 66. Dubrovačkih ljetnih igara, podržali su Bajadera i novi partner Igara Kraš, a koncert je privukao i veliki broj domaćih i stranih uglednika iz javnoga i poslovnoga života, uključujući i mađarskog državnog tajnika nadležnog za kulturu Pétera Pála Hoppála. Iscrpnije

25.08.2015. (13:02)

Rade Šerbedžija oduševio brojnu publiku na Lovrjencu

Za festivalsku je publiku, Rade Šerbedžija pripremio je program nazvan „Meni se dušo od tebe ne rastaje“, osmišljen kao kombinacija pjevanja, recitacija i čitanja pjesama uz pratnju Miroslava Tadića na gitari. Na oduševljenje dubrovačke publike, Šerbedžija je na Lovrjencu ponovno utjelovio Hamleta i održao slavni monolog „Biti ili ne biti“. Uz posvetu Predragu Pređu Vušoviću Šerbedžija je na sinoćnjem koncertu izveo svoju pjesmu „Sletjeti u Dubrovnik“, a na programu su se našle i poznate makedonske skladbe, poput „Eleno kerko“ i „Izlezi Vido“.

Rade Šerbedžija glumu je diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a već za vrijeme studija igrao glavne uloge u filmovima i kazališnim produkcijama. Uz glumačka ostvarenja Rade Šerbedžija napisao je i objavio četiri knjige poezije, jednu biografsku knjigu i pet nosača zvuka te postavio i 12 autorskih režija, a uz to i educira mlade glumce. S gitaristom Miroslavom Tadićem, Šerbedžija je snimio dva albuma: „Ponekad dolazim, ponekad odlazim“ i „Imam pjesmu za tebe“, a njihov zajednički koncert u Lisinskom također je zabilježen na nosaču zvuka. Miroslav Tadić veliko je gitarističko ime, a svoje formalno glazbeno obrazovanje stekao je u SAD-u. Snimao je i nastupao u različitim glazbenim stilovima; od barokne i klasične glazbe pa do bluza, jazza i rocka i to s uglednim svjetskim glazbenicima poput Placida Dominga i orkestra losanđeleske opere, Londonskog simfonijskog orkestra, Vlatka Stefanovskog i drugih. Iscrpnije

25.08.2015. (12:59)

Dodjela Nagrade Orlando i svečani završni koncert ispred crkve Svetog Vlaha

Prema višegodišnjem sporazumu o suradnji koji su HRT i Igre potpisali na dan otvorenja ovogodišnjih Igara, na završnom koncertu, odnosno dodjeli Nagrade Orlando, sudjelovat će dobitnici Orlanda prethodne godine uz jedan glazbeni ansambl Hrvatske radiotelevizije. Tako ove godine Igre zatvara cijenjeni Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije koji je izrastao iz prvog radijskog orkestra osnovanog 1929., samo tri godine nakon početka emitiranja tadašnjega Radio-Zagreba, a na čelu su mu stajali mnogi ugledni dirigenti poput Pavla Dešpalja, Oskara Danona, Milana Horvata, Uroša Lajovica, Vladimira Kranjčevića i Nikše Bareze, dok na Dubrovačkim ljetnim igrama broje mnoge nastupe. Njima će ovom prigodom ravnati Zoltán Kocsis, ugledni mađarski pijanist, dirigent i skladatelj, koji je glasovir počeo svirati već kao petogodišnji dječak, a u osamnaestoj godini postao poznat van granica domovine. Osim što je nastupao uz najistaknutije svjetske orkestre kao što su Berlinska, Kraljevska i Bečka filharmonija, simfonijski orkestri Chicaga i San Francisca, surađivao je s velikim dirigentima Claudijom Abbadom, Lovrom von Matačićem i drugima, te je redoviti gost najuglednijih međunarodnih festivala u Edinburghu, Parizu, Salzburgu, Pragu i drugima. Vlasnik je brojnih međunarodnih nagrada i priznanja, a nosi i titulu ambasadora mađarske kulture. Kocsisu će ovo biti drugi nastup na ovogodišnjim igrama, naime 23. kolovoza u atriju Kneževa dvora Kocsis dirigira Komornim studijom Zagrebačke filharmonije uz maestra Iva Pogorelića na glasoviru. Hrvatski barokni ansambl (HRBA) najznačajniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno vjernu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama. Okuplja renomirane glazbenike mlađe generacije – instrumentaliste i pjevače, afirmirane u izvođenju barokne glazbe, a lani su za nastup pod naslovom Ljubav nježna, ljubav okrutna na 65. Dubrovačkim ljetnim igrama nagrađeni Nagradom Orlando. Sopranistica Monika Cerovčec rođena je u Varaždinu, gdje je završila Srednju glazbenu školu, da bi glazbenu kulturu diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2006. godine, a usporedno s tim pohađala je i solo pjevanje u klasi Lidije Horvat – Dunjko.

Na programu svečanog koncerta pred crkvom sv. Vlaha, kojim će biti zatvorene 66. Dubrovačke ljetne igre, je Bachov peti Brandenburški koncert u D duru, uvertira Wagnerove opere Majstori pjevači, pjesme Claudea Debussyja u orkestraciji Zoltána Kocsisa te Dvořákova Osma simfonija u G-duru.

Dodjelu Nagrada Orlando za najbolja ostvarenja u dramskom i glazbenom programu, koncert, te nakon toga i spuštanje zastave Libertas čime će simbolično biti zatvorene 66. Dubrovačke ljetne igre, izravno će prenositi Treći program Hrvatske televizije i Treći program Hrvatskog radija.

Ulaznice su dostupne su online na internetskim stranicama Igara www.dubrovnik-festival.hr, na prodajnim mjestima u Festivalskoj palači, Multimedijalnom centru Visia, Kulturno-informativnom centru u Luži te jedan sat prije početka izvedbe na blagajni na ulazu.