U otvorenom pismu Hrvatskom saboru, a reagirajući na izjave zastupnika Mosta Zvonimira Troskota koji je rekao da je zelena tranzicija “prijevara u kojoj građani plaćaju, a stranci profitiraju”, iz OIEH-a podsjećaju da se EU, u skladu s Europskim zelenim planom i dokumentom Fit for 55, obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine.
Obnovljivi izvori energije – sunce, vjetar, geotermalna i biomasa – postaju ključ naše energetske sigurnosti, a Hrvatska već gradi temelje za energetsku samodostatnost kroz ambiciozne planove do 2030. godine. Privatni sektor, pogotovo građani koji postavljaju solarne elektrane, nosi tranziciju na svojim leđima. No sve se to odvija pod strogom javnom kontrolom, bez sumnjivih prečaca. Odluka o napuštanju ruskog plina pokazala se i moralno i ekonomski ispravnom – Europa je uštedjela milijarde i oslabila ratnu mašinu. Zelena tranzicija nije marketinška laž, već konkretna promjena sustava, a suočavanje s izazovima ne znači lobiranje, nego odgovorno vođenje društva. Agroklub
Hrvatske tvrtke u energetici, graditeljstvu, prometu, turizmu i poljoprivredi sve više prepoznaju klimatske promjene kao priliku za rast. Prema podacima HGK-a i EIB-a, ESG strategije, ulaganja u obnovljive izvore, zelene materijale i infrastrukturu donose konkretne rezultate – veće prihode i dobit. Najveći uzlet bilježe solarne elektrane, građevinske tvrtke te proizvođači opreme poput Končara i Nexea. U igri su milijarde eura i iz domaćih izvora i iz EU fondova, dok su investicije u održivost sve isplativije. Zelena tranzicija više nije priča – to je poslovni plan. Lider
Vlada Velike Britanije ulaže 50 milijuna funti u testiranje geoinženjeringa kojim bi se aerosoliziranim česticama u stratosferi reflektirala sunčeva svjetlost kako bi se Zemlja ohladila. Projekt ne uključuje ispuštanje otrovnih tvari ni eksperimente na otvorenom, već koristi modeliranje i podatke iz prirodnih pojava poput vulkana. Iako obećava, tehnika SRM ostaje kontroverzna zbog mogućih posljedica na oborine i zabrinutosti da bi mogla umanjiti pritisak na smanjenje emisija fosilnih goriva. Revija HAK
Zdravstveni pregledi i konzultacije s liječnicima na daljinu nije samo olakšala pristup zdravstvu tijekom pandemije, već ima i ekološki učinak. Istraživanje UCLA Health Sciences i Sveučilišta Michigan pokazuje da su virtualne konzultacije u SAD-u spriječile emisiju do 47,6 milijuna kg CO2 mjesečno – kao da je s cesta uklonjeno 130.000 automobila. Unatoč ograničenjima studije, jasno je da digitalni pregledi mogu biti saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Bug
U 2024. zabilježen je snažan klimatski kontrast – ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu. To je bila najtoplija godina za Europu, ali i u globalu za cijelu zemaljsku kuglu. Dvije stvari su se poklopile. Jedno je kontinuirano antropogeno unošenje plinova staklenika, znači ljudski efekt, koji se nadodao na efekt tzv. El Niña, što je kvazi periodička klimatska varijacija. Znači ona doda nekoliko desetinki stupnjeva Celzijusa i onda još čovjek doda jedan, preko jedan i te dvije stvari, grubo rečeno, se zbroje. Računi su naravno kompliciraniji, rekao je za HTV dr.sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar. Najvjerojatnije nećemo postići ono iz Pariškog sporazuma da se globalna prizemna temperatura ne poveća više od 1,5 Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba nego idemo prema 1,7- 1,8. To su spekulacije. Ne znamo koliko ćemo još suludo ratovati i kako će se ponašati najveći igrači, kaže.
Već se dvadeset godina govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze još veći esktremi u temperaturama i oborinama. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Korado Korlević za Green.
Prema Izvješću WWF-a, populacije divljih vrsta smanjile su se za 73% u posljednjih 50 godina, a najugroženiji su slatkovodni ekosustavi. AI softver Gemini predviđa da će do 2050. izumrijeti polarni medvjedi, gorile, sumatranski tigrovi, kalifornijske morske svinje i carski pingvini. Glavni uzroci su klimatske promjene, gubitak staništa i krivolov. Novozelandske papige ugrožene su uvezenim grabežljivcima, dok su divovske kornjače i panamska zlatna žaba pred nestankom zbog gljivica i uništavanja okoliša. Znanstvenici upozoravaju da su hitni ekološki potezi nužni kako bi se spriječilo masovno izumiranje. Green
Splitska riva i Dioklecijanova palača bit će pod morem do 2050., ali ljudi to ne mogu osvijestiti, izjavio je umirovljeni sveučilišni profesor prava, političar, kulturni animalist i kulturni botaničar iz Splita Nikola Visković u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici. ” Ljudima je važno da prežive, i nije ih briga za unuke. A moji će unuci imati teška okapanja, planeta će biti u vrlo bolesnom stanju”, upozorio je splitski profesor, koji je s Tomičićem razgovarao i o hrvatskoj i svjetskoj politici u svjetlu epohalnih klimatskih promjena. Novosti
Istraživanje WaterAida otkriva da klimatske promjene sve više remete vodeni ciklus u najgušće naseljenim gradovima svijeta. Južna i jugoistočna Azija postaju vlažnije, dok Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika trpe sve jače suše. Hangzhou i Jakarta prednjače po „klimatskim udarima“, dok se Dallas, Bagdad i Shanghai suočavaju s ekstremima u oba smjera. Mnogi gradovi sada moraju prilagoditi infrastrukturu novim uvjetima. Među rijetkim “dobitnicima” su Tokio, London i Guangzhou, gdje su vremenski ekstremi oslabjeli. HRT
Zbog klimatskih promjena koje uzrokuju rastuće temperature, u mnogim će područjima Latinske Amerike i Kariba do 2080.godine postati ekonomski neodrživo nastaviti uzgajati banane za izvoz. Banane su ključna izvozna kultura vrijedna 10,23 milijarde godišnje i ključne su za gospodarstva mnogih zemalja u navedenom području. Banane su jedno od najvažnijih voća na svijetu, ne samo za potrošače, već i za milijune radnika u zemljama proizvođačima. EastFruit
Ekvador i neki dijelovi Brazila među rijetkim su područjima koja će ostati važni proizvođači, jer se predviđa da će promjene klime ondje biti manje ozbiljne. Istraživači predlažu nekoliko strategija prilagodbe, uključujući proširenje infrastrukture za navodnjavanje, uzgoj sorti banana otpornih na vrućinu i sušu te podršku proizvođačima u upravljanju klimatskim rizicima. Agroklub