Prosjek plaća pogurnut povišicama države - Monitor.hr
04.06.2021. (09:30)

Mazanje

Prosjek plaća pogurnut povišicama države

Malo je ekonomskih pokazatelja ili dijelova gospodarstva koji su u pozitivnom smislu odudarali od općih kretanja u godini dramatičnog pada BDP-a, a posebno uslužnog sektora. Među njima izdvojila se, primjerice, građevina koja ima više posla nego što su njezini trenutačni kapaciteti, IT sektor, kojemu globalna pandemija nije naštetila jer se sav život i biznis preselio online te plaće koje su porasle oko 6 posto na godišnjoj razini. Pogurala ih je, dakako, država osjetnim povećanjem plaća u javnom sektoru, a kako je u slabije razvijenim dijelovima zemlje država ujedno i najveći poslodavac, to se prelilo na iznose prosječnih plaća na svim razinama, od Grada Zagreba pa do najslabije razvijene županije. Stoga ne čudi velik interes stranaka za lokalne izbore jer svi znamo da pobjednici dijele plijen i odlučuju tko će se zaposliti u pošti, elektri, na sudu, komunalnoj tvrtki, školi ili domu zdravlja – piše Ljubica Gatarić za Večernji.


Slične vijesti

21.08. (12:00)

Čudo na Balkanu: radimo, a plaće stvarno rastu

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 1444 eura – više nego u Češkoj

U lipnju je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8% više nego lani, odnosno 129 eura više. Realni rast, nakon uračunate inflacije, dosegnuo je 5,9%. Najveći skok plaća zabilježen je u energetici i vodoopskrbi, a dvocifren rast u industriji, građevini i trgovini. Najviše zarađuju piloti s 2279 eura, a najmanje tekstilni radnici s 926 eura. Bruto plaća u lipnju bila je 2008 eura. Hrvatska je treća u regiji po visini plaća, ispred Češke, a bilježi i najveći rast realnih plaća – 7,6%. tportal

09.08. (16:00)

Od plaće u Luxembourgu kupiš auto, od ukrajinske – gumu za njega

Minimalne plaće: Luksemburgu zlato, Ukrajini bronca iz 19. stoljeća

Minimalne plaće u EU variraju od 551 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu, dok Ukrajina, među kandidatima, ima samo 164 €. Kad se prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju – luksemburški minimalac realno vrijedi 2,3 puta više od bugarskog. Zapad i sjever prednjače, jug je u sredini, a istok i Balkan na dnu. Hrvatska bilježi najveći rast u eurozoni (+15,5% godišnje). Turska i Ukrajina su najveći gubitnici, a Sjeverna Makedonija rekorder rasta. Veća produktivnost i pregovaračka moć radnika ostaju ključ boljih primanja. N1

13.07. (16:00)

Za iste tipke – drastično različiti iznosi

Google plaće “lete u oblake”, dok hrvatski IT još čeka polijetanje

Prema podacima o američkim radnim vizama, Google nudi osnovne godišnje plaće i do 340.000 dolara (314.000 €) za softverske inženjere, dok u Hrvatskoj vodeće IT tvrtke poput Infobipa ili Rimac Technologyja plaćaju između 35.000 i 90.000 eura bruto, ovisno o senioritetu. Uz to, Google nudi i značajne bonuse i dioničke planove koji dodatno povećavaju ukupnu naknadu. Unatoč visokim lokalnim plaćama, razlika u primanjima između Hrvatske i Silicijske doline ostaje izrazita. Lider

29.05. (13:00)

Dok šef broji eure, radnik broji impulse produktivnosti

Veće plaće u privatnom sektoru? Može, ali ima jedan preduvjet

Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider

13.05. (20:00)

Plaće rastu, granice se brišu, a svi nosimo iste patike

Plaće se love za ovratnik: Hrvatska sustiže Sloveniju

Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal

13.05. (13:00)

Turska leti, Belgija škripi, a Hrvatska se veselo kotrlja uzbrdo

Plaće rastu, ali ne svugdje: Istočna Europa u plusu, Zapad zijeva

U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok je kupovna moć pala u Belgiji, Finskoj, Islandu i Luksemburgu. Hrvatska je zabilježila rast realnih plaća od 5,9 %, iznad većine zapadnoeuropskih zemalja. Iako nominalne plaće rastu gotovo posvuda, samo one koje nadmaše inflaciju donose stvarni dobitak. Istočna Europa predvodi oporavak, dok neke razvijene zemlje i dalje kaskaju. Lider

18.04. (17:00)

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

20.03. (14:00)

I po inflaciji, usput

Novi podaci: Hrvatska rekorder po rastu plaća u EU

Najveća povećanja troškova plaća po satu za cijelo gospodarstvo bilježe se u Hrvatskoj (13,9 posto), Poljskoj (13,8), Rumunjskoj (13,1) i Bugarskoj (13), izvijestio je Eurostat. U četvrtom tromjesečju lani troškovi rada po satu povećali su se prosječno za 4,3 posto u EU u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine. Najmanje povećanje vrijednosti sata rada bilježi se pak u Luksemburgu, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Finskoj i Švedskoj. Danica

10.02. (23:00)

Plaće rastu kao kvasac bez glutena

Minimalne plaće u EU rastu, ali nedovoljno za troškove života

Dok troškovi života divljaju, minimalne plaće u mnogim državama EU ne prate taj tempo. Iako su Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile značajan rast, u zapadnim zemljama povećanja su skromna. Luksemburg prednjači s 2.638 eura, dok je Bugarska na dnu s 551 eurom. Hrvatski minimalac iznosi 970 eura. Pet država nema zakonski propisanu minimalnu plaću, oslanjajući se na kolektivne ugovore. Kupovna moć otkriva realniju sliku: Poljska se izdvaja, dok su Češka, Slovačka i Bugarska pri dnu. Inflacija i dalje nagriza standard građana. Lider

07.12.2024. (14:00)

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider