Prostor svjetla, otvorenosti i zaštite: kako je stvoren novi vrtić u Kostreni - Monitor.hr
Danas (17:00)

Na prvi pogled čovjek ne bi rekao

Prostor svjetla, otvorenosti i zaštite: kako je stvoren novi vrtić u Kostreni

Zanimljivo zdanje nalazi se na parceli od 3089 m², od čega je zgrada 1130 m². S lokacije puca pogled na Učku i Kvarnerski zaljev. Ideja je bila stvoriti “mjesto igre, učenja i bezbrižnog djetinjstva” za devedesetak novih polaznika raspoređenih u dvije jasličke i tri vrtićke skupine. Interijer je topao i vedar; drvo na zidovima, pastelne boje i terrazzo podovi stvaraju osjećaj ugode. Velika staklena stijena u središtu zgrade osigurava dovoljno svjetla, pa je prostor tijekom cijelog dana prožet prirodnom svjetlošću. Važan detalj je i sustav pomičnih brisoleja na južnoj strani fasade, koje štite prostorije i vanjske terase od direktnog sunca. Haus


Slične vijesti

Utorak (18:00)

Kad ravni krovovi postanu opasniji od tenkova

Bauhaus – od vizije jedinstva umjetnosti i obrta do političke mete

Arhitekt Walter Gropius osnovao je Bauhaus 1919.u Weimaru u Tiringiji. Zamislio je školu koja bi ujedinila umjetnost i obrt. Postojali su interdisciplinarni pripremni tečajevi na kojima su studenti mogli eksperimentirati s materijalima koji su se koristili za namještaj, arhitekturu, umjetnost ili dizajn. Tek su se nakon toga odlučivali za odgovarajući studijski i obrazovni smjer. Godine 1925. Bauhaus je planirao preseljenje u Sasku-Anhalt – u grad Dessau. Danas je Bauhaus u Dessauu zaklada koja se bavi istraživanjem i oblikovanjem. Zgrada se koristi kao centar međunarodne akademije za umjetnost, dizajn i arhitekturu. Nacisti su 1933. ugušili Bauhaus jer su ga smatrali „ne-njemačkim“ – zbog internacionalizma, židovskih i stranih članova te odbacivanja tradicije u korist univerzalnih stilova. Danas AfD koristi sličnu retoriku: Bauhaus nazivaju „zabludom modernosti“, optužuju ga da briše regionalne posebnosti i „siluje potrebu za domaćim ugođajem“. I nacisti i AfD vide u Bauhausu simbol prijetnje njemačkom identitetu – on za njih nije samo stil gradnje, nego i znak opasnog odbacivanja tradicije i otvaranja prema „stranom“ i modernom. DW, Guardian

Subota (14:00)

Kad Big Ben, moda i društveni stanovi sjednu za isti stol

Šest arhitektonskih čuda bore se za Stirling nagradu

Kraljevski institut britanskih arhitekata (RIBA) objavio je uži izbor za Stirling Prize 2025. Šest nominiranih projekata uključuje obnovu Elizabeth Towera, istraživački centar The Discovery Centre u Cambridgeu, socijalni stambeni projekt Appleby Blue, London College of Fashion, te dvije privatne kuće – Niwa House i Hastings House. Projekti ističu kreativnost, održivost i društvenu relevantnost, rješavaju urgentne izazove gradskog života i stanovanja, te pokazuju kako arhitektura može obogatiti zajednice. Dobitnik će biti proglašen 16. listopada u londonskom Roundhouseu. Haus

01.09. (23:00)

Od hrkanja svinja do hrkanja ukućana

Kako je stari svinjac pretvoren u suvremeni obiteljski dom

U španjolskom Sasamónu arhitektonski studio MADE.V Arquitectos transformirao je napušteni svinjac u moderan dom od 88 m². Unutar očuvanih adobe zidova umetnuta je drvena “kutija” koja stvara novi interijer, a pritom naglašava povijesni kontekst. Projekt kombinira ruralnu tradiciju i suvremeni dizajn, uz naglasak na energetsku učinkovitost i lokalne materijale. Rezultat je dom koji spaja prošlost i sadašnjost kroz jednostavnost konstrukcije i funkcionalnu fleksibilnost. Haus

23.08. (00:00)

Dokaz da i kokoši znaju živjeti sa stilom

Arhitekti za koke: kokošinjci koji izgledaju kao mali gradovi i solarne vile

Od Rakovog Potoka do Kalifornije i Turske, kokošinjci su postali arhitektonski i dizajnerski projekti – mali gradovi, solarne mobilne kuće i modularne drvene nastambe koje kombiniraju funkcionalnost, održivost i estetiku. Primjeri poput zagrebačkog Kokošvaroša, kalifornijskog Chicken Caravana i turskog House of Chickens pokazuju kako i perad može živjeti u luksuzu – s ventilacijom, solarnim panelima i dvostrukim krovovima – dok ljudi ostaju tek znatiželjni posjetitelji. Haus

22.08. (09:00)

Kad zvjezdice više nisu dovoljne, Michelin sada dijeli i ključeve

Michelin otkrio novu strast: arhitektura na tanjuru hotela

Michelin, svjetski poznati proizvođač guma i izdavač Michelin Guidea, nakon zvjezdica za restorane uveo je novu nagradu za arhitekturu i dizajn hotela, a među svega pet svjetskih nominacija našla se i hrvatska Villa Nai 3.3 na Dugom otoku, projekt arhitekta Nikole Bašića. Hotel ukopan u brdo maslinika, građen od lokalnog kamena i oblikovan prema reljefu, primjer je održivosti i diskretne integracije u krajolik. Uz Atlatis The Royal u Dubaiju, Rosewood u São Paulu, Shebaru u Saudijskoj Arabiji i Benesse House u Japanu, ovaj projekt predstavlja hrvatski doprinos svjetskoj arhitektonskoj sceni. Pobjednik se proglašava 8. listopada u Parizu. Haus

18.08. (09:00)

Socijalistički san s pogledom na more

Splitski ‘grad u gradu’ već pola stoljeća simbolizira Split i arhitekturu brutalizma koju još uvijek dolaze proučavati stručnjaci

Split 3 bio je tema brojnih međunarodnih izložbi, a veliko zanimanje izazvalo je njegovo pojavljivanje na izložbi o socijalističkoj arhitekturi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MOMA) gdje ga se spominjalo kao suvremenu Dioklecijanovu palaču, simbol Splita iz doba starog Rima. “Split 3 je puno više od naselja, to je prostor u kojem je arhitektura u službi zajednice. Pažljivo planiran s naglaskom na javni interes i kvalitetu života, projektiran je kao cjelovit i funkcionalan grad unutar grada. Odražava visoke standarde kolektivnog stanovanja i prostorne pravednosti.” Izgrađen 70-ih, na njemu je radio cijeli tim arhitekata. Danas se smatra jednim od najvažnijih primjera urbanizma i arhitekture socijalističke Jugoslavije. “Mi smo vjerovali da arhitektura može oblikovati odnose među ljudima – kroz trgove, hodnike, zajedničke terase.”… napisala je jedna od arhitektica u svojoj monografiji. Tome je posvećena i jedna od epizoda Betonskih spavača. Index

17.08. (15:00)

Split bez Poljuda? To bi bilo ka’ pizza bez sira

Pomisao na rušenje stadiona na Poljudu užasava jer je riječ o arhitektonskom djelu svjetske vrijednosti

Boris Magaš, arhitekt Poljuda s lakoćom spaja znanja različitih područja – povijesti i teorije arhitekture, umjetnosti, ali i konstrukcije i statike – kreativno ih preplićući i nadograđujući te dovodeći do inovativnih oblikovnih, prostornih i konstrukcijskih ishoda. Tako Magaš je uistinu uzor i motivacija, primjer kako do najsuvremenijih postignuća doći s osloncima u povijesti i teoriji, kažu stručnjaci za tportal. U svijetu je nakon Poljuda, izgrađeno nekoliko stadiona po tom predlošku. Poljud, iako zaštićeni spomenik kulture, može se obnavljati bez problema ako se zadrži ideja i vizualna vrijednost Magaševog djela, uz primjenu suvremenih tehnologija i sigurnosnih standarda. Rušenje se smatra gubitkom identiteta Splita i Dalmacije, ali arhitekt Bužančić ističe da takve tvrdnje pretjeruju – obnova s modernim materijalima ne bi uništila vrijednost originala, niti bi digitalni semafori ili slično bili “hereza”. Ključno je da obnova bude održiva i financijski razumna, kako ne bi “pojela” sredstva za druge spomenike, a Poljud bi nakon temeljite obnove ostao najmoderniji stadion u Hrvatskoj. tportal

14.08. (16:00)

Ja bi u takvom stanu živio

Dva stana, dvostruka kreativnost

U središtu Vračara, beogradski studio Dejan Todorović Arhitektura osmislio je 45 m² funkcionalnog i estetski usklađenog prostora za mladi par. Svaki element interijera ima višestruku ulogu, a boje i materijali povezuju zone u skladnu cjelinu. Mikro cjeline omogućuju različite scenarije korištenja, dok spuštene pregrade, niže od stropa, propuštaju prirodno svjetlo i održavaju vizualnu povezanost prostora. Rezultat je kompaktan, ali otvoren stan prilagođen intenzivnom gradskom životu. Na Kosančićevom vencu, AJ Studio je u 22 m² uklonio suvišne zidove, stvorio fleksibilan raspored i spavaći kutak s kliznim poluprozirnim panelima, projektorom umjesto TV-a i namještajem po mjeri. Intenzivne boje i svijetle drvene obloge unijele su vedrinu i ravnotežu u minijaturni, ali pametno osmišljen prostor. Haus

09.08. (12:00)

Kako srušiti ikonu, a da ispadneš vizionar

Poljud između slavne prošlosti i političkog povjerenstva

Poljud, arhitektonsko remek-djelo Borisa Magaša iz 1979., zaštićen je kao kulturno dobro, no godinama prepušten propadanju. Umjesto sanacije, javnost se polarizira između očuvanja i rušenja stadiona. Ministarstva i gradska vlast ignoriraju potencijal turističke atrakcije, dok politika reagira klasičnim trikom – osnivanjem povjerenstva. Struka ističe da je obnova izvediva i konstrukcija stabilna, a Poljudovo oblikovanje, spojeno s krajolikom poput Maksimira Vladimira Turine, ostaje primjer vrhunske arhitekture. Sudbina stadiona sada ovisi o političkoj odluci, koja može biti povijesni pogodak ili fatalna pogreška. Ideje

07.08. (14:00)

Kad ti dosadi gradska buka, pa si sagradiš tišinu

Kupio neuseljivu kuću “usred ničega” i stvorio mali raj – bez nacrta, ali s vizijom

, 31-godišnji dizajner, zamijenio je centar Zagreba zelenom osamom 25 minuta dalje, kupivši ruiniranu kuću bez infrastrukture. U samo pola godine, bez plana, ali s puno osjećaja i minimalizma, pretvorio ju je u topao, funkcionalan dom. Kombinirajući beton, drvo i veliki prozor s pogledom, stvorio je prostor koji “diše”. Oko betonskog stola na terasi sada se kuha, smije i planira – ali polako. Stanislav živi ono o čemu drugi skrolaju – prirodno, jednostavno i bez stresa. Jutarnji ima priču (i fotke).