Putin na "direktnoj liniji" odgovara na pitanja, stiglo ih je skoro dva milijuna

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas odgovara na pitanja građana u okviru redovitog godišnjeg programa “direktna linija”. Ide live na YouTubeu. Nezavisne.com
Ruski predsjednik Vladimir Putin danas odgovara na pitanja građana u okviru redovitog godišnjeg programa “direktna linija”. Ide live na YouTubeu. Nezavisne.com
Autori poput Thomasa Friedmana ili Charlesa Kupchana zamišljali su što bi se dogodilo kada bi Washington ponovio uspjeh iz 1972. godine, ali obrnuto: umjesto da iskoristi Kinu protiv Sovjetskog Saveza, pokušao bi pridobiti Rusiju kako bi obuzdao Kinu. Ideja je bila sugestivna i podsjećala je na elegantnu geopolitičku simetriju. Ako je Kissinger tada otvorio vrata Pekingu i time preokrenuo tok Hladnog rata, zašto danas ne bi bilo moguće otvoriti vrata Moskvi i promijeniti odnose snaga u rivalstvu s Kinom. Kissinger je 1972. uspio jer je iskoristio pukotinu koja je već postojala. Sovjetski Savez i Kina tada su bili na rubu oružanog sukoba.
Trump prema Putinu nastupa onako kako sam voli da se prema njemu nastupa: dodvoravanjem i laskanjem. Uvjeren je da će Putin popustiti pred gestama koje Trump sam traži od drugih kada mu se klanjaju. Ali Putin se ne može kupiti aplauzom. Njegova politika počiva na nečemu posve drugom: na stalnom osporavanju Zapada i vraćanju Rusije u imaginarni imperijalni sjaj. Upravo zato „obrnuti Kissinger“ u stvarnosti ne prolazi. Osim toga, Trumpovi pokušaji završavaju slabljenjem spona s transatlantskim partnerima Domagoj Juričić za Ideje.
Samo nekoliko sati nakon sastanka svog izaslanika s Putinom, Trump je udvostručio carine Indiji zbog njezine kupnje ruske nafte, ciljajući time ruski ratni budžet. Iako sastanak u Kremlju nije donio napredak, Trump je potezima pokazao da gubi strpljenje s Putinom. Indija najavljuje protumjere, dok Washington priprema nove sankcije – ovaj put i direktno prema Moskvi. Carine Indiji tako postaju prva prava ekonomska kazna Trumpove administracije prema Rusiji, i to dva dana prije najavljenog roka. Index… Carine na uvoz iz nekoliko desetaka zemalja, visoke od 10 do 50 posto, danas su stupile na snagu i stavile na ispit strategiju republikanca za smanjivanje trgovinskog deficita (tportal)
Njemačka obavještajna služba BND i Bundeswehr upozoravaju da Rusija do kraja desetljeća može biti spremna za veliki rat protiv Zapada. Iako trenutno nema naznaka neposredne agresije na NATO, Moskva sustavno jača vojnu proizvodnju i regrutaciju. Posebno su ugrožene baltičke zemlje, koje Kremlj još vidi kao “izgubljene teritorije”. Njemački analitičari ne žele ponoviti greške iz prošlosti i sada ozbiljno shvaćaju ruske pripreme. Litavska obavještajna služba potvrđuje da Rusija već sada ima kapacitete za ograničeni napad na NATO članice. tportal
Putin je na vlast došao nakon iznenadne ostavke Borisa Jeljcina 1999. godine, službeno osvojivši predsjednički mandat na skorim izborima 26. 3. 2000. godine. Na putu do neospornog autokratskog gospodara Rusije on je postupao strateški – na nekoliko godina je napuštao dužnost predsjednika i preuzimao premijersku funkciju. Ruski politolog Mihail Komin kaže da je Putin u ovih 25 godina stvorio „najizrazitije personaliziranu diktaturu svijeta”. Od početka je imao kao cilj preuređenje demokracije u svoju korist. Njegova sve veća moć počiva na vojnoj prijetnji i represiji. Iako je doživljavao prosvjede i imao političke protivnike, sve ih je uspio suzbiti represijom, a protivnike micao jednog po jednog. Manipulira se i kolektivnim povijesnim sjećanjem, a njegovoj se vladavini ne nazire kraj. DW
Od dolaska na vlast 1999., Putin se profilirao kao lider s vizijom, od približavanja Europi i mogućeg članstva u NATO-u do otvorenih sukoba. Početni “besprijekorni demokrat” (kako ga je nazivao Schröder) postao je “diktator i ratni zločinac” (kako ga je nazvao Biden). Proširenje NATO-a, sukobi u Gruziji i Ukrajini te sankcije obilježile su njegovu eru. I dok EU smanjuje ovisnost o ruskim energentima, zajednički “prostor” Lisabona do Vladivostoka ostaje samo san. NATO se, 25 godina kasnije, priprema za starog-novog neprijatelja na istoku. DW
Tijekom tradicionalne televizijske konferencije za novinare, na direktnu telefonsku liniju za postavljanje pitanja Putinu stiglo je više od dva milijuna pitanja, a ruski predsjednik je novinaru američkog informativnog kanala rekao da je spreman sastati se s Trumpom, s kojim, kako je kazao, nije razgovarao godinama. Uvijek smo govorili da smo spremni na pregovore i kompromise, ali je suprotna strana odbacila pregovore. A rezultati pregovora su uvijek kompromisi. Mi smo spremni, ali i druga strana mora biti spremna na pregovore i kompromise. Index
Elon Musk, najbogatiji čovjek svijeta i vlasnik SpaceX-a i društvene mreže X (bivšeg Twittera), posljednje dvije godine održava kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo pozornost i zabrinutost u američkoj vladi. Razgovori navodno pokrivaju osobne i poslovne teme, dok Musk održava i političke veze, uključujući podršku Donaldu Trumpu. SpaceX-ova satelitska usluga Starlink pomogla je Ukrajini, ali Musk je ograničio pristup u blizini ruskih granica zbog straha od eskalacije sukoba. Iako Musk tvrdi da nema simpatije prema ruskoj politici, njegov utjecaj raste, balansirajući između svjetske geopolitike i vlastitih tehnoloških interesa. Index
Nova knjiga Boba Woodwarda (novinara koji je razotkrio Watergate skandal) “War” otkriva kontroverzne detalje o vezi Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom, uključujući do sedam razgovora nakon Trumpova odlaska iz Bijele kuće. Woodward tvrdi da je Trump poslao COVID-testove Putinu na početku pandemije, a da je Putin sugerirao da to zadrži u tajnosti. Knjiga također sadrži interne informacije o ratu u Ukrajini i Bidenovim kritikama izraelskog premijera. Trumpov tim demantira ove tvrdnje, dok Kremlj potvrđuje samo dio o isporuci opreme. DW