Putopis kroz povijest: Od frankopanskih staza do zaboravljenih ruta - Monitor.hr
04.05. (12:00)

Kad su konji bili GPS, a blato modni dodatak

Putopis kroz povijest: Od frankopanskih staza do zaboravljenih ruta

Zamislite da stojite na putu kojim su prije 500 godina prolazili kraljevi, vitezovi u oklopima i lukavi trgovci s natovarenim konjima, uvode tekstom na Facebook stranici Modruš (inače nekad važne srednjovjekovne utvrde nedaleko Ogulina). Hrvatska povijest premrežena je starim putevima koji su, pod nazivima poput via magna ili via regis, povezivali unutrašnjost s morem. Ključni pravac vodio je od Budima preko Modruša do Senja, služeći kao žila kucavica trgovine pod zaštitom knezova Frankopana. Za razliku od rimskih ili kasnijih novovjekovnih cesta, ovi srednjovjekovni jahaći putevi bili su nepristupačni za kola i ovisni o reljefu. Danas su ti pravci, poput onoga kod samostana sv. Nikole, tek blijedi tragovi u krajoliku. Njihova revitalizacija nudi ogroman potencijal za očuvanje baštine i razvoj autentičnog kulturnog turizma. Blaga i Misterije


Slične vijesti

10.04. (12:00)

Asfaltiranje s osmijehom

Svi veliki cestovni projekti koji se grade u Hrvatskoj

Trenutno se diljem Hrvatske izvode brojni strateški cestovni zahvati koji će značajno promijeniti prometnu povezanost zemlje. U Slavoniji je fokus na istočnom dijelu gdje se gradi Vukovarska obilaznica u fazi poluprofila, dok su na trasi brze ceste između Vinkovaca i Vukovara trenutno aktivna arheološka istraživanja. Požeška kotlina dobiva modernu vezu s autocestom A3 preko dionice prema Starom Petrovom Selu, što uključuje i zahtjevan tunel Babja Gora, dok se kod Okučana dovršava spoj prema granici s Bosnom i Hercegovinom.

Sjever Hrvatske premrežen je radovima na takozvanom Podravskom ipsilonu, s ciljem spajanja Koprivnice i Virovitice na mrežu brzih cesta, zajedno s Bjelovarom. Istovremeno, u okolici Varaždina gradi se dionica prema Ivancu. Na zapadu zemlje, Istarski ipsilon se u potpunosti pretvara u puni profil autoceste, što obuhvaća duplanje velikih objekata poput vijadukta Limska draga i mosta Mirna, uz radove na dionici od Matulja prema tunelu Učka.

Primorje i Dalmacija također prolaze kroz velike promjene. Gradi se obilaznica Novog Vinodolskog kako bi se rasteretio ljetni promet, dok splitsko područje očekuje novi ulaz u grad kroz projekt spojne ceste Vučevica – Split koji uključuje probijanje tunela Kozjak. Konačno, rješava se i jedan od najvećih prometnih čepova u državi izgradnjom dionica brze ceste između Splita i Omiša, s posebnim naglaskom na radove kod Omiša i dionicu Mravince – TTTS. Zanimljiv kanal o cestogradnji

25.11.2025. (12:00)

Kad već ne popravljaju ceste, barem popravljaju cijene

Poskupljuje i naknada za uporabu javnih cesta, neki bi je mogli plaćati i 255 eura

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predlaže povećanje osnovice naknade za uporabu javnih cesta s 28,50 na 40 eura. No, postoji niz koeficijenata koji se množe s naknadom i daju konačnu cifru za plaćanje. Kako doznaje 24sata, vlasnike osobnih vozila čeka poskupljenje od oko 60 posto. Naknada za vozila s motorom do 1600 kubičnih centimetara će iznositi 79,60 eura, što je čak 30 eura više nego sada. Vlasnici najjačih automobila će plaćati između 159 i 255 eura godišnje. Vlasnici motocikala će, pak, plaćati 18 eura godišnje, dok će vlasnici mopeda proći besplatno. tportal

03.09.2025. (21:00)

I cesta može biti žedna

Porozni asfalt – cesta koja upija kišu

Porozni asfalt razlikuje se od konvencionalnog po izostavljanju finih agregata, što ostavlja otvorene šupljine i omogućuje propusnost vode. Čvrstoća se postiže dodavanjem vlakana ili polimernog veziva. Koristi se na cestovnim prilazima, parkiralištima i u novim stambenim zonama, smanjujući rizik od poplava i nakupljanja vode na površini. Osim funkcionalnosti, pruža trajnost i ekološki doprinos boljem odvodnjavanju. Revija HAK

16.06.2025. (10:00)

Bolje platiti cestarinu nego životom

Provozali se problematičnom Starom zagorskom, naišli na isti problem naglih i nervoznih vozača: ‘Problem su preskupe autoceste i teretnjaci’

Stara zagorska magistrala bila je na zlu glasu i prije nego što je 90-ih paralelno uz nju bila izgrađena autocesta A2 koja je bitno rasteretila promet. Ipak, situacija se zadnjih godina opet pogoršala. Ljudima je postalo skupo plaćati autocestu, pogotovo kamionima. A vrijeme gužvi neke ne spriječava da pretječu i kolone od deset vozila. Na Indexu su se provozali tom cestom i zaključili da se većina drži pravila i ograničenja, uz povremene motoriste kao glavne presretače. Ipak, zbog naglih i nervoznih vozača koje su uočili u nekoliko navrata stekli su sličan dojam o kojem pričaju i Zagorci. Rješenje vide u smanjenju cestarina, na koju bi s trenutnim cijenama godišnje neki potrošili i više od 650 eura, dok na Staroj zagorskoj žele više kamera i ograničenja brzine na 90 km/h. Tu je i preusmjeravanje teretnjaka na autocestu. Index, Facebook

19.04.2025. (22:00)

Ceste nisu krive, vozači su

Prosječno, vozači su krivi za 85 posto prometnih nesreća, ceste deset posto i vozila pet posto, kod nas se bezobzirnije vozi jer se manje strahuje od kazni

Tragična nesreća poput one kod Karlovca (Index) pokazuje da su pasivne i aktivne mjere nadzora prometa, poput dodatne signalizacije, uspornika, kamera i policijskih patrola, učinkovitije za sigurnost od samih infrastrukturnih zahvata. Kao temelj prometne strategije prometni stručnjak Željko Marušić predlaže povećanje izvjesnosti kažnjavanja prekršaja. Među mjerama su ugradnja radarskih sustava na kritične točke, dodatna svjetlosna signalizacija, smanjenje tolerancije kod prekoračenja brzine, reforme kod poziva na očevid i osiguravateljskih postupanja te povećanje prisutnosti policije na cestama kroz dodatna ulaganja u resurse i nadzor. Nacional

08.03.2025. (20:00)

Kad ceste postanu čvršće od obećanja političara

Ceste budućnosti: Grafen na asfaltu

U Velikoj Britaniji, po prvi put, testirana je nova površina ceste s dodatkom grafena. Inovativni materijal obećava duži vijek trajanja cesta, smanjeno trošenje i bolju otpornost na oštećenja. Grafen, 200 puta jači od čelika, čini ceste izdržljivijima i ekološki prihvatljivijima. Revija HAK

26.02.2025. (15:00)

Krugovi koji život znače

Krugovi na europskim cestama – dodatni vodiči za motocikliste

Krugovi na asfaltu obojeni su bijelom, reflektirajućom bojom protiv klizanja. Nalaze se uz središnju crtu ceste i stvoreni su kako bi se smanjio broj nesreća u kojima sudjeluju motociklisti. Ovi krugovi su dodatni vodiči koji pokazuju motociklistima kako izabrati najsigurniju liniju, odnosno da se prilikom vožnje u zavojima ne približe previše središnjim linijama na cesti. Kako se većina motociklističkih nesreća događa u zavojima, odlučili su vidjeti hoće li na ovaj način uspjeti utjecati na smanjenje prometnih nesreća. U pojedinim dijelovima Austrije bilježe čak 80 posto manje nesreća. Takvi se krugovi još nalaze u Luksemburgu, Sloveniji, Njemačkoj i Škotskoj. Revija HAK

18.01.2025. (19:00)

Kemija vožnje

Zimski uvjeti na cesti: sol može doprinijeti koroziji automobila

Za izradu većine automobilskih komponenti koristi se čelik, koji je legura željeza s ugljikom i drugim elementima. Karoserije, ovjes i dijelovi kočnice uglavnom su izrađeni od ovog materijala. Željezo i voda ljube se kao vladajući i oporbeni političari u bilo kojem nacionalnom skupštinskom teatru. Kada željezo dođe u dodir s vodom i kisikom, dolazi do kemijske reakcije koja rezultira željeznim oksidom ili, narodski, hrđom. Sada dolazimo do soli koja otapa zaleđene ceste, ali i na sebe veže vodu.

Sol omogućuje elektronima da brže putuju unutar te kemijske reakcije, ubrzavajući proces hrđe na čeličnim komponentama. Korozija nastaje kada se spoje kemijski i biološki spojevi, koji su u sukobu. Sol je elektrolit i iznimno je važna za ljudski organizam, utječe na rad mišića, ravnotežu tekućine i stanične reakcije. Kada se sol veže na metal i slične površine, ona uklanja elektrone koji štite metale. Svako kretanje elektrona naziva se oksidacija, ključni sastojak korozije. Bez oksidacije ne dolazi do korozije. Revija HAK

17.12.2024. (18:00)

Kako znakovi postaju pametniji od vozača

RFID tehnologija stiže na ceste: pametni znakovi za manje troškove

Hrvatske ceste ulažu 760 tisuća eura u projekt ugradnje RFID oznaka na 23.585 prometnih znakova diljem države. Nova tehnologija omogućit će automatsko praćenje stanja znakova i brže intervencije uz niže troškove održavanja. Specijalizirana vozila opremljena RFID čitačima i GPS-om očitavat će podatke pri vožnji do 50 km/h, bilježeći lokaciju, šifru i stanje znakova. Projekt uključuje i razvoj web aplikacije za pregled prikupljenih podataka. Sve ovo znači manje ručnog rada i više digitalne preciznosti – jer i znakovi idu u korak s vremenom, za razliku od rupa na cestama. Poslovni

22.10.2024. (14:00)

Bit će još više radova

Klimatske promjene djeluju i na ceste

Cestovne površine i parkirališta također se više troše i oštećuju zbog vremenskih prilika. Vezivo koje se koristi u asfaltu obično se miješa po narudžbi za svaku klimatsku zonu, ali neke starije površine sada su pogođene dosad nezabilježenim vremenskim (ne)prilikama, odnosno ekstremima koji postaju dio svakodnevice. Vlasti u gradovima u cijelom svijetu primjećuju porast rupa na cesti i propadanje cesta, piše Bloomberg. Podaci SITE Technologies, tvrtke koja koristi umjetnu inteligenciju za procjenu materijalne štete, otkrili su da tipično površinsko parkiralište zahtijeva oko dolar po kvadratnom metru troškova održavanja tijekom desetljeća. No, sada ta cijena raste, negdje i do pet dolara. Revija HAK