Rektorica Sveučilišta u Rijeci: Dolazak na prosvjed za kurikularnu reformu je moja dužnost - Monitor.hr
28.05.2017. (11:18)

The place to be

Rektorica Sveučilišta u Rijeci: Dolazak na prosvjed za kurikularnu reformu je moja dužnost

“Imam vjeru u kurikularnu reformu i greške treba brzo popraviti. Imat ćemo ponovno prosvjede i ja ću ponovno ići jer je to moja dužnost”, kaže rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija o kurikularnoj reformi i prosvjedu za reformu koji će se održati u četvrtak (1.6.) u Zagrebu (Jelačićev trg u 18). U intervjuu za N1 ocjenjuje da je Jokićeva reforma “civilizacijska, slijedila je moderno obrazovanje. Najviše prigovora je išlo prema manjku STEM područja ali na tome se moglo poraditi jer su pretpostavke bile dobro postavljene. Taj je proces trebao biti nastavljen, izgubili smo godinu dana”.


Slične vijesti

30.05.2021. (21:30)

Hrvatska je mogla bolje

Pet godina nakon prosvjeda za reformu školstva, Boris Jokić komentirao stanje u obrazovnom sustavu

Pet je godina prošlo otkako je na desetke tisuća ljudi bilo na prosvjedima pod nazivom “Hrvatska može bolje”. Boris Jokić je u gostovanju za N1 televiziju komentirao što se promijenilo od tad i je li osjetan ikakav pomak. Kurikularna reforma koštala je državu oko deset milijuna kuna. Kad se govori o velikim novcima, to mi ide na živce. Možete imati najbolje sastojke za ručak, ako imate nevještog kuhara, to će biti katastrofalan ručak. Zašto to govorim? Novac nije garant uspjeha. U pet godina od već pripremljene kurikularne reforme nije napravljeno ništa, no isti su dokumenti i dalje upotrebljivi, zaključuje Jokić. Novi list

17.12.2019. (08:00)

Nije sramota prepisati od njih

Irski školarci su za razliku od naših pri vrhu PISA ljestvice. U 8. razredu imaju tek pet ili šest obaveznih i četiri izborna

U vrijeme kad se kao tinejdžeri trebaju odlučiti za daljnji obrazovni smjer, imaju prijelaznu godinu gdje mogu puno toga iskusiti da bi donijeli pravu odluku. U prijelaznoj godini učenici nemaju obvezu redovitog polaženja nastave, ali zato imaju druge obveze: moraju otputovati u stranu zemlju, nakratko se zaposliti, napraviti predstavu, volontirati… U Irskoj učenici imaju pet ili šest obaveznih predmeta (engleski, irski, matematika, znanost, strani jezik i tjelesni). Ostala četiri biraju od ponuđenih 26 predmeta, od domaćinstva i tehničke kulture do biznisa, geografije ili glazbe… Novi list

20.10.2019. (17:30)

Oblikovanje po narudžbi

Učenike se masovno indoktrinira nacijom i vjerom

Kurikularnom reformom nismo dobili koncept obrazovanja koji djecu odgaja da misle i sama se slobodno opredjeljuju, već servis za stvaranje populacije vjerne Crkvi i desnom političkom svjetonazoru. Ideološki pritisak osobito se osjeća kod hrvatskog jezika i povijesti. Boris Jokić kaže da ga šutnja i kukavičluk struktura ne iznenađuju kao građanina, ali brinu kao znanstvenika i roditelja. Index

09.09.2019. (14:30)

Jedi, uči, muči

Počinje školska godina i kurikularna reforma za 150.000 učenika

Kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole, i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika. Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik. Za sve učenike osnovnih škola udžbenike će financirati Ministarstvo . Tportal

10.06.2019. (20:30)

Ne politizira, radi

Ministrica Divjak predstavila rezultate rada

Od jeseni kurikularna reforma ulazi frontalno u sve škole i to u I., V. i VII. razrede osnovnih škola, 1. razrede srednjih škola. Za edukaciju, opremu i udžbenike prvi put osigurano dvije milijarde kuna iz EU fondova i državnog proračuna. Doneseno je 40 novih kurikula, čime su izvan snage stavljeni nastavni planovi i programi gimnazija, stari čak 25 godina, te oni za osnovne škole koji su posljednji put mijenjani prije 13 godina. Jutarnji

09.04.2019. (10:30)

Pamet u učionicu

Divjak: Dvije milijarde kuna za kurikularnu reformu

Cjelovita provedba kurikularne reforme započinje sljedeće jeseni, a prosječno će u svaku školu biti uloženo 1,5 milijuna kuna u tri godine, i to kad se ne računa reforma strukovnog obrazovanja. Te dvije milijarde bit će namijenjene za edukaciju, nabavku besplatnih udžbenika te školsku opremu, odnosno svaki će nastavnik koji ulazi u reformu imati svoje prijenosno računalo, a svaka učionica barem projektor ako ne i pametnu ploču ili interaktivni ekran. 24 sata

05.04.2019. (20:30)

Samo da ne tjeraju prvašiće da izgovaraju "kurikularna reforma"

Ministrica Divjak: Od jeseni svi prvi razredi rade po novom kurikulumu

Od školske godine 2019./2020. prema novom kurikulu će se raditi u svim prvim razredima i petim razredima u osnovnim školama, a u 7. razredima prirodoslovne predmete biologiju, fiziku i kemiju. U srednjim školama gimnazijskog programa u prvim razredima i u strukovnim razredima četverogodišnjim novi su kurikuli ih hrvatskog, stranog jezika i matematike. Od školske godine 2020./2021. reforma ulazi u 1., 2., 3., 5., 6. i 7. razred, a u srednjoj školi do 3. razreda, a 2021./2022. ulazi u sve razrede, kada će biti i nova državna matura (HRT). Ono o čemu djeca najviše pričaju su tableti, a s njima je situacija takva da će raditi po četvero učenika na jednom tabletu (T-Portal).

29.12.2018. (14:30)

Blaženka Revizijak

Divjak imenovala Hasanbegovićevu kandidatkinju da uredi kurikulum iz povijesti

Marijana Marinović, Krešimir Zadro, Jasenka Štimac, Vjera Brković, Gordan Ravančić i Valerija Turk-Presečki imenovani su u radnu skupinu za oblikovanje kurikuluma iz povijesti. Posao će im biti dorada kurikuluma na temelju više od 50 komentara koje su tijekom javne rasprave poslali povjesničari i pojedine akademske institucije. Samo pokretanje nove javne rasprave, treće po redu, presedan je u donošenju nastavnih programa u ovoj zemlji. Novosti

15.04.2018. (09:51)

Analiza kaosa

Boris Jokić: Više je ozbiljnosti u odabiru predsjednika kućnog savjeta nego voditelja ERS-a

U vrlo kritičnom intervjuu Boris Jokić govori o izboru za novog voditelja Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu: “Od trenutka kada je ministrica Divjak preuzela dužnost, vlada paralelizam u upravljanju procesima u odgoju, obrazovanju i znanosti. To se najbolje očituje u slučaju kada premijer postaje predsjednik nekog povjerenstva, ministrica članica istog, a njezin državni tajnik kandidat za voditelja reforme. Svi su oni dio tima pod nazivom Vlada RH, koji bi trebao raditi zajedno i skladno. Ministrica ne želi da državni tajnik, čovjek koji bi trebao biti od njezina najvećeg povjerenja, uopće bude povezan s reformom. U televizijskom intervjuu, tijekom natječajnog postupka, javno kaže da on neće biti izabran. Premijer istodobno javno govori da je državni tajnik najbolji kandidat.”