RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017. - Monitor.hr
10.04.2018. (20:30)

Šljakica

RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka, pokazalo je izvješće [pdf] Eurostata. Na razini EU-a prosječni troškovi rada po satu iznosili su lani 26,8 eura, a u eurozoni 30,3 eura. Najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura, a najniži Bugarska – 4,9 eura. U Hrvatskoj se rad plaćao u prosjeku 10,6 eura po satu. HRT


Slične vijesti

11.08. (14:00)

Sve je bilo dobro dok nisu prestali biti nomadi

Povijest i budućnost rada: od kamenog doba do robota

U kameno doba u južnoj se Africi, tvrdio je antropolog Marshall Sahlins, trošilo tri do pet sati dnevno na lov i skupljanje bobica, voća i povrća, da bi se ostatak vremena provodilo u razonodi. Te naše pradaleke rođake nije zanimalo proizvoditi neki višak jer su očekivali da će u prirodi uvijek naći dovoljno svega što im je potrebno. Navodno nije bilo robova, nejednakosti i privatnog vlasništva. Potom su se razvijali poljoprivreda, veća naselja, hijerarhija, robovlasništvo, privatni posjedi, a većina je ljudi sve više radila. Sav napredak ostvaren u tisućama proteklih godina produživao je radni dan i doveo do toga da u ovim vremenima kontroliramo cijeli planet i uz tehnološka pomagala zapravo radimo gotovo uvijek kad god smo budni. Unatoč predviđanjima kako će budućnost donijeti kraći radni tjedan, to donosi i neke prepreke, poput dubljeg ekonomskog jaza. Faktograf

05.08. (15:00)

Pa, zaplešimo

U smjeru poštene naknade za umjetnički rad

Udruge UPUH i UPPU Puls objavile su sturukovni cjenik koji pomaže u definiranju naknada za koreografski, izvedbeni i pedagoški rad te služi za upoznavanje s radničkim i autorskim pravima. Dokument je to koji, osim što pomaže u definiranju adekvatnih naknada za koreografski, izvedbeni i pedagoški rad, služi i kao priručnik za upoznavanje s radničkim i autorskim pravima plesnih umjetnica i umjetnika. Sadrži i napomene, preporuke i upute koje su vezane za sastavljanje i potpisivanje autorskih ugovora te za izračunavanje iznosa autorskih honorara. Već teški uvjeti rada u području suvremenog plesa postali su još zahtjevniji zbog izostanka promišljene i koherentne kulturne politike te dugoročnog plana razvoja i povećanja budžeta za kulturu i nezavisnu scenu koji bi pratio njihov razvoj. Kulturpunkt

22.07. (10:00)

Potražnja veća od ponude

Hvala stranim radnicima što žele raditi u hrvatskom turizmu

Kako turistička sezona odmiče, opet iz redova sindikata i po društvenim mrežama kreću žalopojke kako u domaćim hotelima ne rade domaći radnici, pa kako domaći radnici imaju čak i niže plaće, pa kako domaći sveznajući radnici moraju učiti neuke strance koji ne znaju ni jezik, pa se čak prenose i teška iskustva radnika koji moraju raditi s onima koji nisu nikad vidjeli usisavač. Kad je konkretno turizam u pitanju, realne okolnosti su te da je hrvatski turizam prvo prerastao kapacitete raspoložive domaće radne snage, što se onda poklopilo s otvaranjem mogućnosti hrvatskih državljana da relativno jednostavno rade u zemljama EU koje imaju veće plaće. Trebamo ih cijeniti kao svakog radnika jednako, ne praveći razlike, i pomoći im koliko možemo da se snađu, možda i pronađu dom u zemlji koja iz godine u godinu ostaje bez radno sposobnog stanovništva. Poslovni

14.04. (14:00)

Manje rada za istu plaću? Može

U Kaliforniji predlažu prelazak na četverodnevni radni tjedan

Ovaj prijedlog predstavljen je u tamošnjem donjem domu državnom parlamenta, ali se s njim ide i u Kongres. Kalifornija, naime, ovime želi postaviti primjer i ostalim saveznim državama, kako bi se slični propisi donijeli i na federalnoj razini. Prema prijedlogu, radno bi se zakonodavstvo nadopunilo na način da se samo 32 sata na tjedan smatraju redovnim radnim vremenom. Kompanije koje su već pokušale uvesti četverodnevni radni tjedan, poput Microsofta, zabilježile su da je rezultat toga bila povećana produktivnost, kao i manje “izgaranje” zaposlenika na poslu. Bug

30.03. (12:00)

Da nam živi živi rad

Cijena rada po satu u Hrvatskoj iznosi tek 11,2 eura, dok je prosjek u EU 29,1 eura

Istraživanje je pokazalo koliko se nalazimo ispod europskog prosjeka, s obzirom na to da je prosjek troškova rada EU bio je 29,1 eura, a 32,8 eura u eurozoni. Nije ohrabrujuće niti to da što na listi zauzimamo peto mjesto, ali od kraja. U EU niži trošak rada od Hrvatske imaju Latvija, u kojoj troškovi znose 11,1 eura, Mađarska, sa troškovima od 10,4 eura, Rumunjska, sa neslavnih 8,5 eura, te kao posljednja na listi Bugarska, u kojoj cijena sat rada stoji tek neslavnih sedam eura. Lider

18.09.2021. (19:00)

Da nam živi, živi rad

Svake godine zbog posla umire dva milijuna ljudi

Nesreće i bolesti na radnom mjestu uzrok su smrti 1,9 milijuna ljudi svake godine, a tu brojku će pandemija koronavirusa dodatno pogoršati, navodi se u UN-ovoj studiji objavljenoj u petak. Najčešći uzroci smrti vezani su uz kroničnu opstrukcijsku bolest pluća (KOPB), odnosno zbog zagađenosti zraka. 36 tisuća ljudi umre u nesrećama na radnom mjestu, a zabrinjavajuć je i podatak kako je smrt na poslu vezan i uz predugo radno vrijeme. Međutim, od 2000. do 2016. godine smrtnost vezana uz posao je u blagom padu, a taj se trend očekuje i u budućnosti. RTL

14.09.2021. (09:00)

Da nam živi, živi rad

Rad od kuće guši produktivnost i inovacije

Pokazuje to nova Microsoftova studija. Na uzorku od svojih više od 61 tisuće zaposlenika Microsoft je analizirao kako je rad od kuće u prvoj polovici prošle godine utjecao na suradnju i komunikaciju unutar timova, ali i među njima. Kompanija je analizirala metapodatke svojih zaposlenika, kao što su e-mailovi, kalendari, poruke, video i audio pozivi i radni sati, tijekom prvih šest mjeseci prošle godine. Suradnja među zaposlenicima postala je statičnija, a oni izoliraniji. Ljudi su manje komunicirali s onima izvan svojih organizacijskih jedinica, a pao je i udio sinkronizirane komunikacije u stvarnom vremenu (poput sastanaka, poziva). Zamijenio ga je veći udio asinkrone komunikacije, kao što je e-mail. To je dovelo do manje razmjene informacija među zaposlenicima, a utjecalo je i na produktivnost i inovativnost radnika. Bug

29.08.2021. (22:00)

Da nam živi živi četverodnevni tjedni rad

Nije nizozemska tvrtka prva, jedna zagrebačka tvrtka uvela radni tjedan od četiri dana još prije tri godine

Renata Šeperić Petak direktorica je tvrtke Logička matrica (op.a. bave se pisanjem i provedbom EU projekata) koja je 2018. godine uvela skraćeni radni tjedan od četiri dana za svoje zaposlenike. U razgovoru za Index otkrila je kako je zbog toga bolja organizacija rada, ekipa je zadovoljnija, a i povećali su plaće unatoč teškoj godini zbog pandemije. Najveća prednost takvog načian rada je  upravljanje vremenom i efikasnost. Usto, radnici su i produktivniji. Što se tiče tjednog rasporeda, radnici to međusobno dogovaraju, a direktorica mora imati uvid u mjesečni raspored.

28.08.2021. (09:00)

Komme zur Arbeit

U Njemačkoj godišnje nedostaje čak 400.000 radnika

Njemačka godišnje treba najmanje 400.000 radnika iz inozemstva jer je kroničan manjak radne snage različitog profila u toj zemlji. Od njegovatelja preko servisera klima-uređaja pa do akademski obrazovanih: Njemačkoj su u svim sektorima potrebni radnici. Potražnja za stručnom radnom snagom u Njemačkoj povećava se iz godine u godinu iz demografskih razloga. Ove je godine broj mladih koji bi trebali biti na raspolaganju tržištu rada za 150.000 manji, a taj će se broj idućih godina povećavati. Savladavanje ovog problema bit će jedna od najvećih zadaća buduće njemačke vlade koja će preuzeti vođenje zemlje nakon parlamentarnih izbora krajem rujna. Istodobno, politika mora protivnicima useljavanja objasniti kako bez uvoza radne snage njemačko gospodarstvo neće moći funkcionirati. Danica

02.03.2021. (23:30)

Ravnoteža rada i slobodnog vremena je ciklus, ne postignuće

Dio znanstvenika potiče radnike da prestanu razmišljati o ravnoteži posla i rada kao o uspjehu kojeg se dosegne ili ne. Umjesto toga, sugeriraju da bi ova ravnoteža trebala biti doživotni proces, stalna vježba koja zahtijeva oprez, samosvjesnost i pravovremene prilagodbe. BBC