RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017. - Monitor.hr
10.04.2018. (20:30)

Šljakica

RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka, pokazalo je izvješće [pdf] Eurostata. Na razini EU-a prosječni troškovi rada po satu iznosili su lani 26,8 eura, a u eurozoni 30,3 eura. Najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura, a najniži Bugarska – 4,9 eura. U Hrvatskoj se rad plaćao u prosjeku 10,6 eura po satu. HRT


Slične vijesti

23.04. (10:30)

Sve se može - kad se mora

Zbog korone – Njemačka juri u digitalizaciju

Tek su sad, uslijed karantene izazvane koronavirusom, mnoge njemačke tvrtke otkrile što se može digitalizacijom i novim načinima rada u virtualnom okruženju. U vrlo kratkom roku su digitalni procesi – zajedničko korištenje “oblaka” podataka, dijeljenje dokumenata sa zajedničkog poslužitelja, video-konferencije – našli svoje mjesto u njemačkim tvrtkama. Deutsche Welle upozorava da još treba prilagoditi svoje radne procese da bi se iskoristilo digitalizaciju, uložiti u nove i pouzdanije mreže, zaštititi se od virusa i hakerskih napada.

08.01. (00:30)

Pauza je uvijek blizu

Bolji režim rada – 25 minuta rada pa 5 minuta pauze i tako cijeli dan

Takozvana tehnika pomodoro (iliti rajčica) je jednostavna – radi se 25 minuta pa se uzima pet minuta pauze, pa opet 25 minuta rada pa pauza, sveukupno četiri ciklusa rada od 25 minuta i onda slijedi pauza od 15 do 20 minuta. Tako se radi do kraja dana. Stručnjaci tvrde da je ova tehnika bolja, bar za neke ljude, jer održava svježinu mozga i fokusiranost. Lifehack

20.12.2018. (19:55)

Stvarno su bolesni: 82% zaposlenih Japanaca kad su hospitalizirani zbog raka ili bolesti srca nastavlja raditi i iz bolnice

07.12.2018. (00:35)

Imamo dovoljno vremena da ne moramo multitaskati

Zanimljiv prijedlog: Raditi puno radno vrijeme trebamo početi s 40 godina

Žena koja danas ima 40 godina može očekivati da živi još 45 godina, a 40-godišnji muškarac živjet će u prosjeku još 42 godine. Većina tih ljudi većinu tih godina bit će dovoljno zdrava da nastavi raditi posao koji ne uključuje intenzivan fizički napor. Zašto onda guramo sve obaveze oko karijere i obitelji u nekoliko užurbanih desetljeća – pita se psihologinja Laura Carstensen sa Stanforda koja predlaže totalnu promjenu organizacije rada.

02.11.2018. (15:30)

Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

22.09.2018. (01:30)

Planeta Mozak

Što bi se dogodilo kad bi svi uzimali “lijekove za pamet”

30 posto Amerikanaca u posljednjih je godinu dana uzelo neku od supstanci za jačanje funkcije mozga (kolokvijalno zvane “smart drugs” ili nootropics) i općenito ih sve više i više ljudi uzima. Hoće li takva vrsta poticanja rada mozga dovesti do velikih inovacija, ili možda do eksplozije ekonomskog rasta, hoće li radni tjedan biti kraći jer će ljudi biti efikasniji, i što bi se dogodilo kad bi ih svi uzimali? – pita se BBC u vrlo zanimljivom članku.

23.03.2018. (21:30)

Razlike cijena rada

Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€

Prema podacima Eurostata, u sat vremena Hrvat zaradi 8,5 eura – pet puta manje nego u Luksemburgu gdje je najbolja satnica od 45 eura. Usporedbe radi, u Njemačkoj je satnica 32€, u Irskoj 29€, a u Sloveniji 16,4€. Samo pet zemalja EU je lošije od Hrvatske: u Litvi je satnica 8,4€, u Mađarskoj 7,6€, u Poljskoj 6€, a Rumunjska i Bugarska imaju satnice niže od 6€. Dnevnik.hr

21.01.2018. (17:30)

Trebalo bi raditi manje

Prevelika količina rada nas ubija, više od 39 sati tjedno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

Raditi prekovremeno danas u velikom broju tvrtki postaje normom. Potrebno je raditi do kasno u noć, van radnog vremena odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada. No nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice. Jutarnji, Guardian

09.12.2017. (16:57)

Jesu li pare vrijedne rizika

Od noćnih smjena možete se razboljeti, čak i dobiti rak

Između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada usprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, otkriva studija Sveučilišta Princeton. Zanemarivanje biološkog sata aktivira stresni mehanizam kod čovjeka – povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak. Povišena razina stresa može uzrokovati kardiovaskularne bolesti ili metaboličke abnormalnosti te otežati rad imunološkog sustava, što pak vodi do više stope raka debelog crijeva ili raka dojke. Prema klasifikaciji WHO-a, noćni rad je legitiman potencijalni uzročnik raka. Jutarnji