Romani koje bi svaki pravi ljubitelj znanstvene fantastike trebao pročitati - Monitor.hr
05.07. (13:00)

Ako već nije

Romani koje bi svaki pravi ljubitelj znanstvene fantastike trebao pročitati

Pronaći savršen znanstveno-fantastični roman prava je rijetkost, no ovih deset naslova drži visoke standarde od prve do zadnje rečenice (prema Collideru):

  • Posljednji i prvi ljudi (1930.) – Stapledonov vizionarski prikaz dviju milijardi godina ljudske povijesti kroz prizmu ideja i filozofije (ima i film).
  • Vječni rat (1974.) – Haldemanov britki vojni klasik inspiriran Vijetnamskim ratom.
  • Luna je okrutna ljubavnica(1966.) – Heinleinovo vrhunsko antiutoritarno i filozofsko djelo o kolonijalnom sukobu na Mjesecu.
  • Buđenje Levijatana (2011.) – Temelj hit serije The Expanse, spoj neo-noira, političkog trilera i svemirske opere.
  • Fondacija (1951.) -Epopeja Isaaca Asimova koja je redefinirala žanr makro-povijesnim pripovijedanjem.
  • Hyperion (1989.) – Simmonsovo grandiozno djelo strukturirano poput Canterburyjskih priča.
  • Igrač igara(1988.) – Banksov vrhunac sage o Kulturi koji kroz društvenu igru kritizira autoritarnost.
  • Lijeva ruka tame (1969.) – Roman Ursule Le Guin o rodnoj politici i diplomaciji koji ju je lansirao u prvu ligu znanstveno-fantastične književnosti.
  • Ubik (1969.) – Dickov satirični i egzistencijalni ZF horor koji se poigrava s umom.
  • Dune (1965.) – Herbertov neponovljivi trijumf i najvažniji ZF roman stoljeća o političkoj tragediji na pješčanom planetu.

Slične vijesti

13.06. (14:00)

Pola svijeta je Reich, pola sushi bar

Čovjek u visokom dvorcu Philipa K. Dicka: Alternativna povijest u sjeni kukastog križa i izlazećeg sunca

Kultni SF roman Čovjek u visokom dvorcu Philipa K. Dicka donosi hladnoratovsku viziju svijeta u kojem su Sile osovine pobijedile u Drugom svjetskom ratu i podijelile SAD. Za razliku od dinamične TV serije, knjiga je spora, meditativna i fokusirana na psihološku dubinu običnih ljudi. Dok su nacisti prikazani tehnološki napredno i jezivo okrutno, autoru se potkrala povijesna pogreška u idealiziranom, benevolentnom prikazu japanskih okupatora. Unatoč tome, ovo je duboko i filozofsko djelo koje kroz motiv “knjige unutar knjige” briljantno preispituje kako doživljavamo povijest, stvarnost i neizbježnost našeg vlastitog svijeta. To je prvi Dickov roman nagrađen Hugom. Wet broken things… posveta liku i djelu autora Blade Runnera na blogu Čitaj knjigu

27.05. (09:00)

Spletke na pustinjskom planetu

Drugi nastavak ‘Dine’: Svemirski mesija u nastavku kultne sf sage na optuženičkoj klupi

Mesija Dine, drugi nastavak kultne sage Franka Herberta, donosi nagli zaokret u tonu. Dok je prva knjiga bila epska pustolovina prožeta religijskim zanosom, njezin nastavak funkcionira kao komorna, cinična politička drama. Smještena dvanaest godina nakon događaja iz prvijenca, radnja se više bavi posljedicama ostvarenog utopijskog sna, ekološkim promjenama na Arrakisu i opasnostima apsolutne moći nego samom akcijom. Autor se fokusira na intrige, ekonomske monopole i moralno sivilo, dokazujući da je Herbertu građenje fascinantnog svijeta i prenošenje dubljih poruka uvijek bilo važnije od klasičnog, linearnog pripovijedanja. Surovo, ali slojevito djelo vrijedno pažnje. Na Mediumu (pripazite na spojlere, ako niste čitali). Film prema knjizi u režiji Denisa Villeneuvea izlazi krajem godine.

07.05. (13:00)

Svemirski putnici i zemaljski jadnici

Najbolje fantasy i ZF knjige u zadnjih 10 godina koje bi se svidjele i onima koji ne vole taj žanr

Suvremeni fantasy i ZF žanrovi danas su ogledalo društva i ljudskosti. Popis obuhvaća hitove Andyja Weira, „Projekt Spasitelj“ i „Marsovac“, koji slave ljudsku domišljatost u svemiru. „Problem triju tijela“ donosi epsku intergalaktičku zavjeru, dok „Postaja jedanaest“ istražuje preživljavanje kroz umjetnost nakon pandemije. „Dug put do malog, gnjevnog planeta“ fokusira se na suživot šarolike posade, a „Rat makova“ spaja vojnu obuku s razornim šamanskim moćima. Ovi naslovi pomiču granice žanra i oduševljavaju sve profile čitatelja. Journal

23.04. (10:00)

Ne znam kakva je to kultura, ali je vrlo zarazna

SF serijal ‘Kultura’ Iaina Banksa: Anarhija, AI i hedonizam u svemiru

Serijal Kultura Iaina M. Banksa vrhunac je SF utopije u kojoj su novac, rad i bolest stvar prošlosti. Društvom upravljaju Umovi (Minds), benevolentni oblici umjetne inteligencije koje osiguravaju obilje za ljude i izvanzemaljce, dopuštajući im život posvećen čistom hedonizmu i intelektualnom istraživanju. Ipak, iza te sjajne fasade kriju se etičke dileme o uplitanju u tuđe sudbine.

Ključni stupovi Kulture:

  • Post-oskudna anarhija: Automatizacija je ukinula potrebu za radom i vladom; sve je besplatno i dostupno.
  • Genetska sloboda: Građani po želji mijenjaju spol, izgled ili kemijski balans mozga (glandanje).
  • Moralna siva zona: Odjel Posebne okolnosti tajno intervenira u “barbarskim” civilizacijama, preispitujući granicu između pomoći i imperijalizma.
  • Umovi kao zaštitnici: Superinteligentni brodovi koji nisu vladari, već duhoviti i brižni čuvari sustava.

Na hrvatski su u novijem izdanju prevedene Sjetite se Flebasa i Igrač Igara. Ebsco, Guardian

07.10.2025. (22:00)

Friško iz rerne

Gamadd: Domaći sf triler roman koji nas vodi u svijet umjetne inteligencije

Roman gađa aktuelne teme: (zlo)upotrebu tehnologije, prevlast veštačke inteligencije nad čovekom, neoliberalni kapitalizam, rat u Ukrajini, odnosno (ne)učešće NATO alijanse u njemu, bankovne prevare i pronevere. Sve ono, dakle, što nam dešava u savremenosti, u referentnom svetu koji je zaista gnusno mesto. Povrh toga, roman je napisan u paradigmatskoj strukturi koja se sastoji od glavnog toka priče i takozvanih umetnutih novela, upravo onako kako je koncipiran i Don Kihot, jedan od prvih modernih romana, što samo znači da Franjo Janeš odlično poznaje romanesknu strukturu i uzore. Ipak, on se zadovoljava narativizacijom koja ne ide dalje od onoga što jeste – vešto komponovana priča čije se značenje iscrpljuje završetkom narativa, u trenutku kada se izgubljeni ljubavnici ponovo spoje i protagonistov život zadobije celovitost koja mu je uskraćena sopstvenom greškom, odnosno činjenicom da je uhvaćen s prstima u medu. Vladimir Arsenić za Booksu.

19.01.2017. (13:20)

Mašta radi svašta

Roman ‘Granice na vjetru’ kao poziv na buđenje

Roman Granice na vjetru prvi je roman Veronike Santo, koji žanrovski spada u fantastiku u kojoj se autorica već profilirala na sam vrh u hrvatskoj književnosti toga žanra. Roman sadržajno možemo shvatiti kao svojevrsnu ”potragu za izgubljenim vremenom” kroz priču o povijesti jedne stare buržujske te mitološkim bićima taltošima ili vjetrovnjacima. H-alter