Rusija više neće otići iz Sirije - Monitor.hr
13.04.2018. (07:32)

Raspakirali kofere

Rusija više neće otići iz Sirije

Trump je pod jakim utjecajem „duboke američke države“, onog dijela koji objedinjuje vojnoobavještajne i sigurnosne agencije, vojnosigurnosni kompleks i kojem definitivno trebaju nekakvi ratni sukobi… Činjenicu da Rusija više neće otići iz Sirije SAD mora prihvatiti, izjavila je politologinja Jadranka Polović sinoć u Otvorenom povodom navodnog kemijskog napada u Dumi u Siriji (ovdje snimka emisije). “S obzirom na to da SAD u tom području ima ratni razarač, nosače avione, u Sredozemlju nuklearnu podmornicu, a u Siriji su najbolji ruski borbeni avioni, vidi se da se tu itekako priprema odmjeravanje snaga. No, do eskalacije sukoba teško da će doći”, rekao je vojni analitičar Jan Ivanjek. “Kad na tom prostoru dođe do nekog sukoba i svi o tome šute, onda je vrlo vjerojatno kriv Izrael. Oni su dovoljno jaki da mogu intervenirati gdje žele” ocijenio je vojni analitičar Igor Tabak. HRT


Slične vijesti

03.04. (10:00)

Kad se Amerika nakašlje, Europi raste carina

Carinska bitka – SAD vs. svi ostali: Osjetit ćemo posljedice, ali EU sada ima jednu priliku

Uz 25% carina na strane automobile stižu vijesti za carine – 34% Kina, 20% Europska unija, 46% Vijetnam, 32% Tajvan, 24% Japan. Što se tiče EU, očekuje se da će Europska komisija odgovoriti i da će ići s određenom politikom reciprociteta uvođenja carinskih dažbina na određene američke segmente. No, polugu ima SAD i pitanje je koliko je racionalno uvoziti carine na one američke proizvode koje ne možemo kupovati drugdje. Hrvatska, koja se oslanja na Njemačku, osjetit će posljedice. No, to je i prilika za EU koja ima financijskog kapaciteta i mogućnosti za jačanje svog tržišta. HRT

28.02. (14:00)

Crna kronika našeg društva

Stručnjaci o trgovini ljudima u Otvorenom: Djeca nestaju, kriminalci zarađuju milijarde

U slučaju u Brčkom se dosad zna kako neka djeca hrvatski državljani i u Hrvatskoj se ne vode kao nestali. Među privedenima su i roditelji neke od te djece. Broj identificiranih žrtava u posljednjih pet godina između 20 do 30, pri čemu je omjer između spolova, muškaraca i žena, sad jednak, dok je ranije bilo puno više žena. Sve ovisi koja je svrha same žrtve, je li to radna eksploatacija, prosjačenje ili vrlo često seksualno zlostavljanje i iskorištavanje samog djeteta. Naravno da vrbovanje može biti na razne načine. Do otmice može doći i vrbovanjem putem interneta. Obično obitelji koje su u riziku su jednoroditeljske obitelji, siromašne obitelji, obitelji koje su izolirane, koje nemaju dovoljne informacije, gdje nema dovoljno kontakata, a nekada i pripadnici pojedinih nacionalnih manjina, kažu. Na tom “biznisu” okreće se i do 150 milijardi eura godišnje. HRT

21.02. (11:00)

Mir na rate – prvi obrok plaća Ukrajina

Otvoreno o NATO-u – Avdagić: Kriza povjerenja; Akrap: Rusija treba biti pobijeđena, ali ne ponižena

Hoće li rat u Ukrajini, koji je pred trećom godišnjicom, zaustaviti Trump i Putin, bez sudjelovanja Zelenskog i europskih čelnika? Kako utječe na transatlantske odnose? (HRT)… Nitko ne vjeruje Trumpu od zapadnih savjeznika i to moramo razriješiti. To je bit priče. Kako to razriješiti? To možemo razriješiti na jedan način. Trump mora dokazati što i iza čega on stoji, rekao je Avdagić. Rat se i dalje nastavlja, a razgovor o miru je loše počeo. Trump nije diplomat, on je poduzetnik, on nema vremena za diplomatske floskule, kako o njima razmišlja, kaže Gordan Akrap. Trenutno ne postoji nešto što bi svima bilo prihvatljivo, ističe Avdagić. Ustupanje ukrajinskog teritorija Rusiji moglo bi u skoroj budućnosti dovesti do većih sukoba, primjerice Kina koja gleda na Tajvan ili Srbija koja bi mogla poslati vojsku na Kosovo. No, Trumpa ne zanimaju regionalni sukobi i njegov utjecaj dovodi do slabljenja NATO-a. tportal

07.02. (13:00)

Skupi snovi, jeftini turisti

Otvoreno: Hrvatska gubi cjenovnu konkurentnost u turizmu

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rastu brže nego kod mediteranskih konkurenata, dok kvaliteta stagnira. Ministar turizma Tonči Glavina upozorava na pad cjenovne konkurentnosti i potrebu poboljšanja omjera cijene i usluge. Kristjan Staničić ističe da Hrvatska gubi prednost pred Španjolskom i Grčkom, a privatni smještaj već spušta cijene zbog prevelike ponude. Ugostitelji upozoravaju na sezonalnost i nerealna očekivanja zarade. Iako će 2025. biti izazovna, cilj ostaje jasno definiran – turizam koji neće tretirati goste kao hodajuće bankomate. HRT

28.01. (11:00)

Police pune, novčanici prazni

Otvoreno: Revolucija u kolicima – bojkot kao nova šoping strategija

  • Prošlotjedni bojkot trgovačkih lanaca smanjio je promet za 53%, a broj računa pao je za 44%. Novi bojkot cilja Lidl, Eurospin, DM i tri proizvoda: Coca-Colu, vodu i deterdžente. Razlike u cijenama između Hrvatske i matičnih zemalja lanaca izazvale su revolt, dok sindikati tvrde da trgovci zarađuju na visokim maržama i preskupom PDV-u. Iako trgovci ističu rast ulaznih troškova, građani poručuju: “Dosta je!”. Savjet? Ako police ostanu pune, cijene bi ipak mogle pasti. Hoće li bojkot promijeniti igre s cijenama, ili ćemo samo šetati pored prepunih polica? Vrijeme će pokazati, rezime je sinoćnjeg Otvorenog. Stvar komentiraju i na Forumu.
  • Komentar iz Radničke Fronte: Nije ni završio bojkot protiv visokih cijena, a sa svih su strana ispuzali razni ekonomski „stručnjaci” da bi nam objasnili koliko je dobro poslati poruku, ali da ipak treba stati, jer bi u protivnom mogli izazvati recesije, otpuštanja te probleme za ekonomiju. Kapitalizam, na kraju, ipak voli samo performativne prosvjede, one nakon kojih možemo reći “Ajde baš lijepo, ‘ajmo sada po starom.” Pa nemojte da vam padne na pamet recimo – ne trošiti. Proizvodi možda jesu skuplji nego u zapadnoj Europi, gdje su plaće kud i kamo više, ali trebamo biti razumni i održavati ovaj sveti slobodni ekonomski model u kojem svi imamo “potrošačka prava”. A pravilo broj jedan za potrošačka prava je naravno – da si potrošač.
  • Vlada otvoreno podržava bojkot. Itekako joj odgovara, skupljaju političke poene na tome: Vlada, ukratko, razloge za visoke cijene vidi isključivo u pohlepi trgovačkih lanaca, djelomično i na rastu plaća koji potiče potrošnju, ali vlastitu krivicu za najveću inflaciju u EU – ne vidi (Index)
13.11.2024. (15:00)

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

25.10.2024. (14:00)

Kad APN postaje stanodavac

Otvoreno: Pitanje je tko će biti privučen novom mjerom za priuštivo stanovanje

Vlada je predstavila program priuštivog najma s ciljem aktivacije praznih nekretnina kroz upravljanje APN-a, bez obaveza za vlasnike. Iako se očekuje interes građana u stambenoj potrebi, stručnjaci upozoravaju na moguće probleme poput inflacije cijena najma i pravne nesigurnosti. Program je fokusiran na dugoročne prazne stanove, s opcijom oslobađanja od poreza za vlasnike i kumulativnom isplatom poticaja, no ostaje neizvjesno hoće li ova mjera riješiti problem dostupnog stanovanja. HRT, Nacional

13.10.2024. (00:00)

Ako ništa, barem zvuči utješno

Vladimir Paar: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova, bez njih sada bismo bili kao u Sibiru


Već smo pisali o ovoj emisiji Otvorenog, ali zgodno je ponoviti riječi Vladimira Paara: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova. Iako globalne temperature dokazano rastu s povećanjem stakleničkih plinova, to nije glavni utjecaj na promjenu klime kojoj danas svjedočimo, kaže Paar. Drugi efekt koji je ključan je astronomski utjecaj na klimu, konkretno gravitacijsko djelovanje Jupitera koje mijenja oblik Zemljine putanje, ali i nagnutost Zemljine osi. To su tzv. Milankovićevi ciklusi. Paar već desetljeće najavljuje novo Ledeno doba, koje samo što nije. Govori se o mogućnosti i da ovo zatopljenje anulira efekte trenutnih klimatskih promjena, što stavlja novo svjetlo na, primjerice, zelene zakone koje gura EU, s nultom razinom emitiranja CO2, zabranu dizelaša i benzinaca itd.

06.10.2024. (16:00)

Ma fućkaš te isprike od političara i 'stručnjaka', znanstvenike mi daj

Rašeta: Otvoreno je odavno negledljivo, ali emisija s Paarom ju je vratila na stare staze

Odavno smo prestali gledati “Otvoreno”, nekoć živahnu i prestižnu debatnu emisiju, koju je svaka dolazeća vlada malo-pomalo kastrirala, da bi je na kraju od Hyde Park Cornera pretvorili u negledanu scenu za političke performere, od Zekanović-Zeke do Mike, Pere, Laze, kako bi rekao pokojni Ćiro. No, šaltajući programe u srijedu navečer, jedan je gost “Otvorenog” sugerirao korištenje kočnice. Vladimir Paar! Ugledni znanstvenik, čovjek poznat po provokativnim teorijama (“ljudi se moraju spremiti za ledeno doba, to je nemoguće izbjeći!”), natjerao nas je da zastanemo – a onda i ostanemo – na “Otvorenom”. Jer, pitanje klime je globalno najvažnija tema, uz mogući (i sve vjerojatniji) nuklearni rat. Pažnju nam je privukao i Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, Paarov učenik, elokventan i zanimljiv gost, koji je uz Paara “Otvoreno” nakratko vratio na stare staze slave. Boris Rašeta za Novosti.

09.02.2024. (11:00)

Provedite medeni mjesec na Mjesecu!

Planetarno rudarstvo i svemirski turizam – budućnost je možda bliža nego se čini

Iako je prošlo više od pola stoljeća, neki i dalje ne vjeruju da je čovjek ikada kročio na Mjesec. No, istina je da se od tada to nije ponovilo. Zašto? Jer je interes splasnuo, a NASA više nije imala sredstva. Tada je bio Hladni rat i to je učinjeno zbog natjecanja. I danas je takav pohvat vrlo skup. No, danas se svemirski programi kroje u privatnim tvrtkama i financirat će se s tržišta. Za očekivati je da će se na Mjesecu organizirati platforma slična onoj na Antarktici, gdje postoje nacionalne ekspedicije i laboratoriji. Trenutno postoje dva svjetska projekta za odlazak ljudske posade na Mjesec – kineski projekt i NASA-in projekt Artemis, koji će tamo krenuti iduće ili godinu iza. Pokraj znanstvenih ekspedicija, za očekivati je da će uskoro nuditi i turističku ponudu na našem satelitu, tvrde domaći znanstvenici za Otvoreno. HRT