Sandra Švaljek: Pokrenuli smo nadzor nad petero zaposlenika HNB-a - Monitor.hr
14.01.2022. (11:00)

Sve po zakonu

Sandra Švaljek: Pokrenuli smo nadzor nad petero zaposlenika HNB-a

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek za portal Zagrebi.hr otkrila je da je HNB pokrenuo nadzor nad pet svojih zaposlenika. Po pitanju njenih obveznica Erste banke koje je držala do dospijeća, Švaljek kaže da je u njih uložila krajem 2012. u primarnoj emisiji, po uvjetima iz prospekta koji su bili dostupni svim ulagačima i koji je odobrila HANFA, i držala ih do dospijeća 2017. godine te da njima nije trgovala. Ističe da Zakon o HNB-u ni tada niti sada nije zabranjivao držanje obveznica nadziranih institucija.


Slične vijesti

Srijeda (20:00)

Ima li koga bez repova?

Od afera do fotelje: Ante Žigman novi guverner HNB-a

Hrvatski sabor razriješio je dosadašnjeg guvernera Borisa Vujčića, a parlamentarna većina izabrala je Antu Žigmana, dosadašnjeg šefa Hanfe, za novog čelnika HNB-a. Unatoč političkoj podršci premijera Plenkovića, Žigmanovu karijeru prate brojne kontroverze. Index Istrage ranije su otkrile da je kupovao državne obveznice tik prije intervencija HNB-a, a Povjerenstvo za sukob interesa višestruko je kaznilo njega i suprugu, ministricu Natašu Mikuš Žigman, zbog desetina nepravilnosti u imovinskim karticama. Također, Državna revizija potvrdila je organizacijski kaos u Hanfi, gdje je čak 89 zaposlenika nezakonito trgovalo vrijednosnim papirima pod njegovim vodstvom. Index, Nacional… Oporba o Žigmanu: Šteta već počinjena ako HNB vodi muž ministrice (Nacional).

05.05. (20:00)

Bankari otvorili sef (ali samo za poglede)

Dan otvorenih vrata HNB-a: Digitalni euro stiže najranije 2028. godine

Više od 700 građana posjetilo je Hrvatsku narodnu banku kako bi kroz interaktivne radionice naučili nešto o upravljanju osobnim financijama i prepoznavanju krivotvorina. Glavna zvijezda rasprava bio je digitalni euro, čije se uvođenje planira najranije za 2028. godinu kao sigurne, digitalne inačice gotovine. Guverner Boris Vujčić i zamjenica Sandra Švaljek educirali su posjetitelje o stabilnosti sustava i povijesti novca u kultnoj zgradi Viktora Kovačića. Iako su mnogi tražili savjete za brzo bogaćenje, bankari su ostali dosljedni: daju znanje o rizicima, ali ne i recepte za investiranje. Poslovni

26.01. (14:00)

Bankarski Superman

Vujčić u Frankfurtu? Procjena stvarnog značaja „našeg čovjeka“ u vrhu ECB-a

Iako politika i lobiranje ima utjecaja na izbor Borisa Vujčića kao potpredsjednika Europske središnje banke, on tamo neće predstavljati Hrvatsku. Njegova uloga nadrasta nacionalne okvire. Za vrijeme Vujčićeve karijere u vrhu HNB-a od 2000. Hrvatska je jedina država, pazite, jedina od današnjih članica europodručja u kojoj vlada nije morala intervenirati radi spašavanja neke značajne banke. Hrvatske banke već četvrt stoljeća imaju jednu od najviših kapitalizacija i likvidnosti u Europi. To je ozbiljan rezultat koji se itekako broji. Tu je i uvođenje eura koje je kod nas urađeno bez greške. Hrvatska danas ima kamatne stope na neke vrste kredita (npr. stambene) niže nego u Austriji i Njemačkoj. Iako to nije zasluga samo Vujčića i HNB-a, ulazak Vujčića u glasovanje na eurogrupi s takvim rezultatom nikoga od ministara financija nije ostavio ravnodušnim. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

20.01. (09:00)

Hrvatski narodni bankar

Boris Vujčić izabran za potpredsjednika Europske središnje banke

Vujčić je u finalnom krugu izbora pobijedio finskog protukandidata Ollija Rehna, čime je praktički osigurao jednu od najprestižnijih pozicija u svijetu europskih financija. Time će, vrlo je izgledno, napustiti guvernersku fotelju prije isteka svog trećeg mandata, koji mu je Hrvatski sabor povjerio u srpnju 2024. godine. Njegov vjerojatni odlazak u Frankfurt predstavlja vrhunac karijere tijekom koje je Hrvatsku proveo kroz proces pristupanja Europskoj uniji, a potom i kroz zahtjevan proces uvođenja eura, što ostaje njegovo ključno postignuće i ostavština na čelu HNB-a, na kojem je od 8. srpnja 2012. naslijedivši Željka Rohatinskog. Poslovni… Novi posao ga čeka od 1. lipnja ove godine (Index)

23.12.2025. (00:00)

Možda se napokon umori i ona

Inflacija u Hrvatskoj usporava, ali ostaje iznad ciljanih dva posto

Prema procjenama HNB-a, inflacija u Hrvatskoj trebala bi postupno usporavati, s 3,7 ove godine na 3,1 posto u 2026. i oko 2,3 posto u 2027., no i dalje ostaje iznad ciljanih dva posto. Glavni razlozi dosadašnje povišene inflacije su snažan rast plaća, visoke cijene usluga potaknute turizmom te pritisci na cijene hrane. Usporavanje rasta plaća, smanjenje turističkih cijena i slabiji gospodarski rast trebali bi ublažiti inflaciju, dok su glavni rizici energija, geopolitika i klimatski uvjeti. tportal

07.12.2025. (20:00)

Sudbina opet trola proroke propasti

Guverner HNB-a: U 2026. očekuje se nastavak usporavanja gospodarstva, ali to je zapravo dobra vijest

Unatoč godinama mračnih prognoza, svjetsko se gospodarstvo pokazalo iznenađujuće otpornim. MMF drugi put zaredom podiže prognozu rasta na 3,2%, a sličan uzorak bilježi i Europa, uz inflaciju koja se vraća prema cilju. ESB stope drži stabilnima na 2% jer smatra da je monetarna politika “na dobrome mjestu”. Hrvatska, s ograničenom izloženošću SAD-u, očekuje rast od 3,2% ove godine i umjereno usporavanje koje bi trebalo dodatno stišati inflaciju. Ipak, sve vrijedi pod uvjetom da sudbina ne pripremi još jednu ironičnu diverziju. Boris Vujčić za Poslovni

31.10.2025. (21:00)

Kad euro zaboravi talijanski

Radin prozvao HNB zbog izostanka dvojezičnog naziva Pula–Pola na kovanici

Zastupnik Furio Radin upozorio je u Saboru da je Hrvatska narodna banka prekršila zakon jer na novoj kovanici eura s motivom pulske Arene stoji samo naziv “Pula”, bez talijanskog “Pola”. Istaknuo je da dvojezičnost nije stvar izbora, već zakonska obveza. IDS-ov Dalibor Paus ocijenio je da greška nije slučajna nego namjerna. Index… stvar komentiraju i na Forumu

18.10.2025. (23:00)

Tko je kriv za inflaciju? Ovisi koga pitate

Vlada proziva HNB zbog visoke inflacije: Božinović poručio da guverner mora “braniti hrvatske interese”

Dok se inflacija u Hrvatskoj tvrdoglavo zadržava iznad četiri posto, premijer Andrej Plenković i članovi Vlade okrivljuju Hrvatsku narodnu banku za nedovoljno djelovanje. Nakon što su premijer Andrej Plenković i članovi Vlade optužili HNB za pasivnost u borbi protiv inflacije, iz središnje banke stiže odgovor – i to s brojkama. HNB ističe da Hrvatska i dalje ima inflaciju višu od europskog prosjeka zbog rasta plaća, snažne domaće potražnje i povećanja cijena energije, uključujući administrativne odluke Vlade. Naglašavaju i da monetarnu politiku sada vodi Europska središnja banka, dok HNB djeluje kroz ograničavanje kreditiranja i stabilizaciju financijskog sustava. Inflacija u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 4–5 posto.Telegram… komentiraju na Forumu

25.08.2025. (18:00)

Veća plaća, tanji živci

Uvedeni stroži uvjeti za kredite

Od 1. srpnja HNB je uveo strožu metodologiju procjene kreditne sposobnosti, što smanjuje maksimalne iznose stambenih kredita, posebno za plaće iznad 1600 eura. Primjerice, s plaćom od 2000 eura kredit je pao sa 250.000 na 200.000 eura. Banke nude rješenja poput moratorija i refinanciranja, a 20% kredita i dalje ide po starim pravilima. Kamate su, nakon rasta zbog inflacije, sada oko 3–3,1%. Stručnjak za kreditno posredovanje Dražen Horvat očekuje usporavanje gotovinskih kredita, dok za stambene ostaje optimističan. N1

06.08.2025. (21:00)

Od “daj još malo” do “evo vam malo” – financijska karma u akciji

Hrvatska je postala kreditor MMF-a: Evo što to znači i kako funkcionira u praksi

Nakon što je godinama bila korisnica pomoći, Hrvatska je postala kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 53 financijski stabilne članice. Zahvaljujući gospodarskom rastu, smanjenju duga i ulasku u eurozonu, HNB sada omogućuje MMF-u korištenje svoje valute za zajmove drugim državama. Time se povećava hrvatska pričuvna pozicija u MMF-u i međunarodne pričuve, a sudjelovanje se honorira tržišnom kamatom. Ulogu kreditora Hrvatska ostvaruje kroz Plan financijskih transakcija MMF-a, bez klasičnog davanja zajmova, već kao valuta na poziv. Poslovni