15.05.2015. (06:30)

Umjesto nafte - sunce

Šef Greenpeacea Vrdoljaku: Bušenje nije samo loša, nego luda ideja

Jadransko more je vrlo ranjivo, već je kao dio Mediterana u ekološkim problemima, a bušiti u njemu ne samo da je loša ideja, to je luda ideja, poručio je međunarodni izvršni direktor Greenpeacea Kumi Naidoo, koji će održati predavanje u Zagrebu u sklopu Subversive festivala. “Ako vaš ministar želi dobru ideju, evo mu je: Jadran ima jednu od najvećih mogućnosti za eksploataciju solarne energije. Hrvatska može ovaj dio pretvoriti u jedno solarno središte za cijelu regiju. Mi to možemo ponuditi Vladi, imamo stručno znanje”, dodaje Naidoo. HRT



Slične vijesti

15.10.2016. (18:45)

Mljet, Korčula, Lastovo i Vis

Ugovorena istraživanja u podmorju: Curenje nafte u Crnoj Gori uništilo bi našu obalu

“U slučaju incidenta u Crnoj Gori sigurno bi stradala naša obala, ali nisam siguran da ne bi stradala i njihova. Teško je unaprijed znati do kakvog bi incidenta došlo, no najveća opasnost za zagađenje je kad bi se dogodilo u vrijeme kad dolazi do izdizanja dubokomorske vode na površinu, tzv. upwellinga. Tada bi nafta došla do same površine mora i onda nam je obala gotova. Ne možete čistiti kamenitu obalu kakva je naša, nema za to načina”, razmatra posljedice bušenja Jadrana u Crnoj Gori akademik Frano Kršinić u intervjuu za Večernji te se i dalje zalaže za uvođenje Isključivog gospodarskog pojasa, no boji se da je za to kasno.

26.09.2016. (08:35)

Dirty Hrvaty

Crna Gora buši Jadran: Nema veze ako procuri, struje će sve odnijeti u Hrvatsku

Ukoliko dođe do nekih ekoloških problema više bi Hrvatska stradala nego Crna Gora, koja to ne bi ni osetila – rekao je predsjednik crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović o bušenju nafte na području njihovih teritorijalnih voda u Jadranu i mogućim ekološkim incidentima. “Mnogo bi više bila ugrožena Južna Dalmacija nego Crna Gora, jer se bušotine nalaze tačno na mestu gde teče morska struja, koja je dosta jaka i ide od Albanije pored Crne Gore prema Hrvatskoj”, kaže on. B92

03.01.2016. (11:45)

Iz pasiva u aktiv

Aktivistička godina iza nas – građanski odgoj u praksi

Građanske inicijative protiv monetizacije autocesta, bušenja Jadrana, TTIP-a, outsourcinga, zalaganje za referendum o referendumu, izmjene Obiteljskog zakona, antifašistički prosvjedi, neokrznute Parade ponosa u Zagrebu i Splitu – godina je bila bogata građanskim aktivističkim inicijativama. S druge strane, istraživanje je pokazalo nužnost hitnog uvođenja građanskog odgoja u škole. Javile su se i organizacije civilnog društva GOOD, Faktograf, Platforma 112, a pregled donosi Tportal.

15.12.2015. (08:34)

Krivi smjer

Poruka Pariza: Ništa od bušenja Jadrana, fosilna goriva idu u povijest

Pariški sporazum jasan je pokazatelj da u budućnosti neće biti mjesta za fosilnu industriju, no pravi je posao tek pred nama – slijedi tranzicija u postfosilno društvo. Za Hrvatsku to znači hitan prestanak ulaganja u projekte poput termoelektrane na ugljen Plomin C te bušenja Jadrana zbog nafte, a pritom se nudi šansa za reindustrijalizaciju hrvatskog gospodarstva i otvaranje desetaka tisuća radnih mjesta. No Hrvatska ima prilično rigidan elektrodistribucijski sektor koji se boji prilagodbe prelaska na obnovljive izvore energije, iako postoje domaći stručnjaci. Slobodna

28.09.2015. (08:32)

Nesretnici od rađenja

Zbog odgode bušenja Jadrana izgubili 25 milijuna, pa još 800 milijuna kuna

Zbog odustajanja od projekta bušenja Jadrana ova će Vlada propustiti priliku da, samo na račun naknade za potpisivanje ugovora, od koncesionara naplati 25 milijuna kuna. Dođe li do promjene vlasti, i buduća Vlada odustane od projekta na moru, bit će to dodatni gubitak od preko 800 milijuna kuna, koliko su se ENI i INA obavezali uložiti kroz narednih 5 godina u tri istražna bloka, potrošiti na seizmička i druga ispitivanja, te na postavljanje tri istražne bušotine za naftu i plin. Novi list

13.09.2015. (21:54)

Energično odustajanje od neisplative nafte

Štern: Bušenje Jadrana traljavo odrađen posao

“Hrvatska energetika, nažalost, ovisi o dnevnoj politici, umjesto o dobroj energetskoj strategiji. Mi smo na repu svega, i mali, i upravo zato moramo biti puno aktivniji od većih država, kako i opet ne bismo ostali bez ičeg. Mi moramo imati svoje ‘ambasadore’ na svim većim energetskim skupovima u Europi i svijetu, koji će zagovarati naše interese i predstavljati hrvatske projekte”, općenit je energetski konzultant Davor Štern za Novi list, u kojem govori o bušenju Jadrana, Plominu C i ruskome plinu.

19.08.2015. (15:48)

Oruđe nezadovoljnika

Čeka li nas arbitraža i zbog Vrdoljakova bušenja Jadrana?

Još od objave namjere da se određena područja srednjeg i južnog Jadrana iskoriste za vađenje nafte, projekt se našao pod pritiskom organizacija za zaštitu okoliša. Uopće nije izlišno pretpostavljati da bi se u budućnosti, bilo pod pritiskom javnosti, bilo zbog promjene vlasti, provođenje ugovora koje bi Hrvatska trebala potpisati s koncesionarima moglo dovesti u pitanje. Kanadski Gabriel Resources je zbog toga pokrenuo arbitražu protiv Rumunjske i to temeljem bilateralnih trgovinskih sporazuma koje ta država ima potpisane s Kanadom, piše Forum.tm.

14.07.2015. (07:10)

Koga se tiče?

Blamaža s "jadranskim interpelacijama"

3. srpnja u Saboru, vladajuća većina odbila je dvije interpelacije koje su, u vezi s projektom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, podnijeli HDZ i Mirela Holy. Tome je prethodila rasprava u kojoj je opozicija upozorila na neke ozbiljne propuste. Premijer je na to odgovorio u prepoznatljivom, nerazumljivom stilu, uglavnom, rekao je da nema vremena, pa je zajedno s ministrom Vrdoljakom napustio raspravu. H-alter