Sindikat umirovljenika: Ukinite obavezni drugi stup

Dvije lijeve

Sindikat umirovljenika: Ukinite obavezni drugi stup

Prvi i najbitniji preduvjet za zaustavljanja umirovljeničkog siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina, poručuje Sindikat umirovljenika povodom nove mirovinske reforme. Nadalje, kažu da treba uvesti novi model obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli dobiva pravo i na 20-50% partnerove mirovine. Zatim treba uvesti zajamčenu minimalnu mirovinu, što bi danas bilo 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, kao i uvesti nacionalnu mirovinu od 30% bruto minimalne plaće, što bi bilo 1.032 kuna. Potreban je i novi cenzus za dopunsko osiguranje, te svim umirovljenicima dati pravo na rad. Monitor.hr

mirovine mirovinska reforma

Mirovinski bonus: što dulje živiš, više profitiraš!

Ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine sa 70 godina moglo bi potaknuti raniji odlazak u mirovinu

Stručnjak za mirovinski sustav Danijel Nestić smatra da ukidanje umanjenja mirovine s navršenih 70 godina za prijevremene umirovljenike povećava fiskalne troškove i potiče raniji izlazak s tržišta rada. Trenutačno bi ova promjena povećala mirovine za 55 eura za 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina. Nestić predlaže povećanje penalizacije na 0,3% mjesečno kako bi prijevremena mirovina bila manje financijski isplativa. Analiza pokazuje da prijevremeni umirovljenici dugoročno financijski bolje prolaze, a sredstva bi se mogla bolje iskoristiti za druge mjere, poput povećanja dodatka na mirovinu. tportal

mirovine mirovinski sustav prijevremena mirovina

Rad do groba ili ipak nešto sitno u starosti?

Mirovinska reforma: ukida se penalizacija, ali Svjetska banka ima druge planove

Hrvatska priprema veliku mirovinsku reformu koja uključuje ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina, uvođenje trajnog dodatka i povoljniju formulu usklađivanja mirovina. Ove mjere idu protiv preporuka Svjetske banke i EU, koje zagovaraju dulji radni vijek i strože uvjete za raniji odlazak u mirovinu. Trenutno 213.000 ljudi prima prijevremenu mirovinu, a prosječna iznosi 572 eura. Uz česte izmjene zakona, Hrvatska ima osam različitih penalizacija, dok najnižu mirovinu od 395 eura prima čak 26% umirovljenika. Svjetska banka predlaže podizanje dobi za mirovinu na 72 godine. Poslovni

mirovine umirovljenici

Povratna karta za mirovinu: Rad u Hrvatskoj, penzija na Filipinima

Međunarodni penzionerski jackpot: Hrvatska isplaćuje mirovine u 52 zemlje

Hrvatska godišnje isplaćuje preko 365 milijuna eura mirovina osobama koje su dio radnog staža ostvarile u Hrvatskoj, ali sada žive u inozemstvu. Najviše primatelja je u Srbiji, BiH i Njemačkoj, dok najmanje u Bugarskoj (samo osam osoba). Prosječna mirovina iznosi 170 eura, no neki dobivaju i preko 1500 eura. Isplate se temelje na međunarodnim ugovorima sa 52 zemlje, uključujući Filipine i Meksiko. Svakog dana u inozemstvo odlazi gotovo milijun eura, no ukupno to čini tek 4,4% mirovinskih izdvajanja. tportal

HZMO mirovine

Baletna penzija: Kada se piruete pretvore u eure

Povišice za umirovljene plesače i pjevače: Više mirovine, manje primatelja

Od početka 2023. godine umirovljeni plesači i pjevači domaćih kulturnih institucija dobili su pravo na posebne mirovine. Zakon je izmijenjen na inicijativu Urše Raukar Gamulin, a rezultat su osjetne povišice – prosječna mirovina porasla je s 835 na 1013 eura u godinu dana. Umjetnici ostvaruju mirovinu prema najpovoljnijim deset godina rada, uz dodatnih 45% na osobne bodove, ali uz umanjenje od 8 do 20%. Također, uživaju beneficirani staž, što im omogućuje ranije umirovljenje. Unatoč svemu, broj primatelja ostaje malen, a mirovine natprosječne. tportal

balet beneficirani radni staž Lado mirovine ples plesačice ranije umirovljenje umjetnički ples

A što ti je ulaganje bez rizika

Treba li dobrovoljno mirovinsko osiguranje ići na remont?

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ili popularno nazvani III. mirovinski stup, u našoj zemlji temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Pojedinci koji su se odlučili i za ovaj oblik štednje za starost vlasnici su sredstava na svom osobnom računu otvorenom u izabranom mirovinskom fondu. Ovo je poznata mantra koja se godinama uporno plasira u javnom prostoru. No je li baš to tako? Ukratko, pojedinac je dobrovoljno uplaćivao svoja sredstva u fond s kojima ne može raspolagati u cijelosti i „dobrovoljno“ je pristao da mu se ušteđevina isplaćuje putem rente. Svjetska iskustva, pa i ona naša, pokazuju da pojedinci nisu skloni ulagati svoju imovinu u rente koje bi im trebale osigurati siguran prihod u starosti. Premda je ekonomska znanost utvrdila da je ulaganje u rente najsigurniji i najefikasniji način financiranja starije životne dobi, ljudi to ne doživljavaju tako. Stoga se takvo ponašanje naziva rentnom zagonetkom. Savjeti

dobrovoljni mirovinski fond mirovine treći mirovinski stup

Investiranje od kolijevke pa do groba

Šonje o dugoročnim prinosima na S&P 500 po pitanju mirovina: Prijedlog nije neizvediv

Država bi mogla svakom novorođenom djetetu otvoriti mirovinski račun s uplatom od deset tisuća eura iz proračuna i uložiti ta sredstva u S&P 500 ETF do mirovine jer, uz realni prosječni godišnji prinos od oko osam posto, svako će dijete do mirovine imati oko 1,5 milijuna eura – to je Tetkin prijedlog. Velimir Šonje komentira za Lider: Svodi se na izdvajanje dodatnih 0,5 posto BDP-a na godinu iz državnog proračuna što je u državi s neefikasnom državnom potrošnjom lako pronaći. Otpada onaj uobičajeni argument ‘proračun nam je zadan‘. Drugo, moć kumulativnog ukamaćivanja u vrlo dugom roku jedan je od ključeva financijske pismenosti odnosno discipliniranja zavaravajuće intuicije koja velikom broju ljudi govori da je ultra-dugoročna štednja upitna.

Navodno, ‘tko zna što će biti‘ i ‘živi se za danas‘, pa se većina ljudi nađe u čudu kada im se kaže da tisuću eura uloženih danas uz osam posto realnog prinosa na godinu daje skoro 150 tisuća (realnih) eura za 65 godina (ili ako vam je draže gledati bližu budućnost, oko 4,7 tisuća realnih eura za 20 i oko 22 tisuće realnih eura za 40 godina). Prema tome, ako i ne računamo na državu, podsjetnik na ovu računicu mogao bi dobro doći roditeljima koji štede za svoju djecu iako bi za njih trebalo uključiti kraće rokove štednje.

ETF mirovine Sandra Ferenčak Tetka Velimir Šonje

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

Branimir Perković broj rođenih demografija demografski slom mirovine mladi

Dio si zadrže

Gotovo pola milijuna umirovljenika plaća porez, država samo prošli mjesec uprihodovala više od 15 milijuna eura

Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo 500.000 umirovljenika. Poreznih platiša među umirovljenicima je tako ovoga mjeseca oko 70.000 više, jer su mirovine rasle usklađivanjem u prosjeku za oko 40 eura. Iznos koji država uprihoduje će se mijenjati ovisno o daljnjoj poreznoj politici države, ali i lokalne samouprave, navodi Mirovina. Prije srpanjskog usklađivanja mirovina porez na mirovinu plaćalo je oko 35 posto umirovljenika, njih 364.000. Poreznih platiša nakon svakog usklađivanja sve je više, jer rastom mirovina prelaze osobni odbitak od 560 eura. Poslovni

mirovine porez na mirovinu porezi umirovljenici

Samo ih nastavite srditi

Vlada misli da umirovljenici nemaju razloga za prosvjed, niti dobre organizatore

Nakon prošlogodišnjeg srpanjskog usklađivanja mirovina od 8,42 posto to je drugi najveći rast mirovina od 1999. godine s čim se Vlada nije propustila pohvaliti (1, 2, 3, 4). Prosječna mirovina će s novim srpanjskim usklađivanjem porasti za 43,22 eura te će umjesto 581 eura koliko je iznosila u srpnju (isplata za kolovoz) porasti na 624,2 eura. Ta prosječna mirovina odnosi se na nešto više od milijun umirovljenika i u nju nisu uključene mirovine prema međunarodnim ugovorima. Umirovljenici nisu zadovoljni onim što im vlada nudi, pogotovo nakon što su sebi digli plaće. Bez obzira na rekordni rast i plaća i mirovina, problem je kupovna moć – kažu iz Bloka umirovljenici zajedno, najavljujući prosvjed za 1. listopada. Ministar Piletić retorički je postavio pitanje “tko predstavlja umirovljenike?”, aludirajući na izborni neuspjeh postojećih opcija. Danas, prema registru političkih stranaka, u Hrvatskoj djeluje 12 političkih stranka čiji je fokus djelovanja usmjeren na umirovljenike. No, u široj javnosti prisutne su tri. Osim HSU-a to su BUZ i Stranka umirovljenika. No, sličan prosvjed organiziran je i prošle godine, a stranke umirovljenika se nisu mogle dogovoriti za zajednički istup. Faktograf

Milivoj Špika mirovine prosvjed umirovljenika umirovljenici

Treba vam još koji izvor pasivnih prihoda...

Mirovine će rasti, ali i taj rast ‘pojede’ inflacija

Nova formula za usklađivanje mirovina prema rastu cijena i plaća u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora dogovorena je, ali će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine. Dotad se usklađivanje provodi u dosadašnjem omjeru 70:30. Procjene su da će s ovim polugodišnjim usklađivanjem mirovine biti veće oko 7 posto. Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Igor Knežević nedavno je kazao, govoreći o usklađenjima mirovina, da inflacija pojede svaki rast mirovina. Umirovljenici žive praktički jednako kao i prije četiri godine. Problem je u niskim mirovinama, kažnjavanju dijela umirovljenika doživotnom penalizacijom i u tome što je udio mirovina u BDP-u 10 posto dok je u Europi između 15 i 16 posto. Problem je i u tome da aktualna vrijednost mirovine ne može biti 12,26 eura koliko je sada. Trebala bi biti 20 eura. Ovako umirovljenici uvijek gube u utrci s inflacijom jer su mirovine male… Nacional

inflacija mirovine umirovljenici

Dvije lijeve