Slovenske letjelice na električni pogon osvajaju tržište - Monitor.hr
04.08.2015. (10:51)

Leti leti

Slovenske letjelice na električni pogon osvajaju tržište

Prvi zrakoplov na električni pogon nije proizvod nekog zrakoplovnog giganta, Alpha Electro izlazi iz pogona male tvrtke Pipistrel iz slovenske Ajdovščine. Iako su ih u početku na tržištu gledali s podsmjehom, Slovenci su načinili prodor u sektor ekstremno lakih i vrlo učinkovitih letjelica. Deutsche Welle


Slične vijesti

Prekjučer (18:00)

Nikola Tesla ušima vesla, zubima ruje da dođe do struje

Od pločica do Tesle: kako kapacitet i gustoća električne energije određuju budućnost

Rad električnog polja pretvara se u razliku energija – kinetičke ili potencijalne. Iz toga proizlaze pojmovi električne potencijalne energije, potencijala i napona. Kondenzator (bolje rečeno kapacitor) čuva energiju razdvajanjem naboja, ali zbog male gustoće energije njegova je primjena ograničena. Zato električna vozila ne voze na kondenzatorima nego na litij-ionskim baterijama, čija je gustoća energije dovoljno visoka da osigura praktičan domet. Povijesno gledano, električni automobili nisu novost – postojali su još krajem 19. stoljeća, ali su tada pali pred snagom benzinskih i dizelskih motora. Dario Hrupec za Bug

27.08. (09:00)

Slatkovodno-slani pogon

Osmotska elektrana: Proizvodnja električne energije na principu osmoze – slatke i slane vode

Japan je u jugozapadnom gradu Fukuoki pokrenuo drugu osmotsku elektranu u svijetu, a procjenjuje se da će godišnje proizvoditi 880 tisuća kilovatsati električne energije. Nova tehnologija temelji se na osmozi, prirodnom procesu u kojem voda s manjom koncentracijom soli prelazi kroz posebnu membranu prema onoj s većom. Taj protok vode stvara pritisak koji se zatim koristi za proizvodnju električne energije. Iako je tehnologija u ranim fazama, smatra se da je pouzdan izvor energije jer nije ovisna o vremenskim uvjetima, za razliku od solarnih ili vjetroelektrana. Guardian, tportal

25.08. (01:00)

Kako nas je trljanje spasilo od dosade

Od jantara do Faradaya – fizika koja pršti od električnog naboja

Ljudi su još u paleolitiku otkrili čudesna svojstva jantara, koji je privlačio sitne predmete. Od tog čuđenja došli smo do razumijevanja elektriciteta: dva tipa naboja, privlačenje i odbijanje te kvantiziranost naboja. Coulomb je kvantificirao električnu silu, a Faraday uveo koncept električnog polja – područja utjecaja naboja koje nosi energiju. Električna i magnetska polja postala su temelj fizike, pokazujući kako apstraktni izumi mogu oblikovati naše razumijevanje prirode. Dario Hrupec za Bug

03.08. (01:00)

Kad ti život da grožđe – napravi bateriju

Grožđe, bakterije i struja: mikrobiološki recept za čistu energiju

Kineski znanstvenici razvili su anodu za gorivnu ćeliju od karboniziranog grožđa, na kojoj bakterije proizvode struju oksidirajući otpadnu vodu iz pivovare. Najbolji rezultat postignut je pri karbonizaciji na 900 °C, uz stabilan napon od 0,64 V i snagu od 3,7 W/m². Anoda je ekološki prihvatljiva, a postupak uklanja do 85,5 % organske tvari iz vode. Umjesto grožđa, može se koristiti i trop. Tehnologija tako istovremeno reciklira dva otpada i stvara energiju – što je, na svoj znanstveni način, prilično magično. Nenad Raos za Bug

12.07. (01:00)

Reaktori stižu… čim posudimo alate

Ministar sanja male nuklearne elektrane kod nas, Korlević: Mi nismo u stanju napraviti ni šarafe za njih…

Ministar Ante Šušnjar najavljuje zakonodavni okvir za male modularne nuklearne reaktore (SMR), koji bi trebali riješiti hrvatske energetske probleme. Ivica Jakić iz H2-Hydrogen Cell Croatia ističe sigurnost i učinkovitost SMR-ova te mogućnost njihove ugradnje blizu potrošača. No astronom Korado Korlević upozorava da Hrvatska nema industrijske kapacitete za takvu tehnologiju – ne može proizvesti ni šarafe. Umjesto sanjarenja o SMR-ovima, poziva na hitna ulaganja u skladištenje energije iz obnovljivih izvora. DW

11.07. (15:00)

Ajde, spoji to — kablovi gore, AI čeka

Pred Europom veliko proširenje električne mreže: potražnja i obnovljivi izvori pritiskaju infrastrukturu

Europski operateri moraju u idućih pet godina namaknuti 250 milijardi eura za ulaganja u elektroenergetske mreže kako bi mogle pratiti pojačanu potražnju i uključivanje energije iz obnovljivih izvora Europa se sve više prebacuje na struju, i to u uvjetima snažnije potražnje podatkovnih centara i centara za umjetnu inteligenciju. Kompanije paralelno pokušavaju u mrežu uključiti i struju iz obnovljivih izvora. Krajem travnja Španjolska i Portugal zabilježili su najteže prekide u opskrbi strujom u povijesti, a prošlog su tjedna bez električne energije ostali i stanovnici velikih dijelova Češke. Zastarjela europska infrastruktura teško se se nosi s takvim pritiskom i treba je u kratkom roku proširiti, i to više nego u protekla dva desetljeća, procjenjuju u BCG-u. Poslovni

22.05. (11:00)

Pametne mašine gladne struje, a transformatori na bolovanju

Tehnološka utrka mogla bi se uskoro sudariti s realnošću – nedostatkom struje

Elon Musk najavio je da njegov AI startup xAI gradi podatkovni centar u Tennesseeju snage jednog gigavata – kao prosječna nuklearka. Upozorava na tri uska grla razvoja umjetne inteligencije: čipove, transformatore i električnu energiju. Google dijeli zabrinutost i razmatra nuklearnu energiju zbog nepouzdanosti obnovljivih izvora. Kina ubrzano gradi nove energetske kapacitete, dok SAD stagnira. Potražnja za podatkovnim centrima ne jenjava, no neki upozoravaju na moguće pretjerivanje u procjenama potrošnje. tportal

12.05. (09:00)

I E. coli ima svoju utičnicu — samo joj daj žicu i CO₂

Bakterije koje proizvode struju mogle bi pokrenuti novu energetsku revoluciju

Određene bakterije kao što je Escherichia coli dišu generirajući električnu energiju, otkrili su bioznanstvenici Sveučilišta Rice. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi omogućiti novi razvoj čiste energije i industrijske biotehnologije. Daljnji laboratorijski testovi potvrdili su da bakterije postavljene na vodljive materijale nastavljaju rasti i generirati električnu energiju. Ovaj rad, uvjereni su autori, postavlja temelje za iskorištavanje ugljikovog dioksida putem obnovljive električne energije, gdje bakterije funkcioniraju slično fotosintezi kod biljakama. Bug donosi još novosti iz svijeta znanosti.

02.05. (20:00)

Otišla struja po cigare i ne vraća se

Kad Europa potone u mrak: Kako jedan klik može srušiti mrežu

Najveći nestanak struje u Europi u dva desetljeća pogodio je Pirenejski poluotok i izazvao paniku od Madrida do Marseillesa. Stručnjaci upozoravaju da, iako rijetki, ovakvi “crni labud” događaji mogu pogoditi bilo koju zemlju – zbog ekstremnog vremena, kibernetičkih napada, ljudske pogreške ili tehničkih kvarova. Prijelaz na obnovljive izvore otežava stabilizaciju mreže jer nedostaje inercije, a mreže postaju sve osjetljivije. Uspjeh budućih sustava leži u pametnim baterijama, novim tehnologijama i, naravno, sreći da se munja i greška ne dogode istovremeno. tportal

29.04. (10:00)

Španjolska i Portugal: kad ti klima i struja zajedno odu na godišnji

Atmosferska vibracija zatamnila Pirenejski poluotok

Ekstremne temperaturne promjene u Španjolskoj izazvale su rijedak atmosferski fenomen – induciranu atmosfersku vibraciju – koji je uzrokovao prekide struje u Španjolskoj, Portugalu i dijelovima Francuske. Oscilacije na visokonaponskim vodovima poremetile su sinkronizaciju elektroenergetskih sustava, što je dovelo do kaskadnih kvarova. Fenomen nastaje kada oscilacije u vodičima rezoniraju s njihovom prirodnom frekvencijom, slično urušavanju mosta Tacoma Narrows 1940. godine. Iako rijedak, ovakav scenarij pokazuje ranjivost mreža na nagle klimatske promjene. Vlasti su isključile mogućnost kibernetičkog napada. Index