Šonje: Zašto nitko ne predviđa „bum“ osobne potrošnje? - Monitor.hr
26.11.2023. (16:00)

Sad kad ste nešto uštedjeli, valja i više trošiti

Šonje: Zašto nitko ne predviđa „bum“ osobne potrošnje?

Veličine koje uglavnom određuju osobnu potrošnju su kretanje plaća, zaposlenosti i sklonost štednji. Pretpostavit ćemo da se sklonost štednji ne mijenja bitno u godinu dana. Logično je da prosječna neto plaća u uvjetima stisnute nezaposlenosti bilježi snažan rast. Puno je teže naći radnike nego recimo 2017.; radnici imaju veću pregovaračku moć nego prije pandemije, a velika većina ljudi intuitivno osjeća da im stvarna kupovna moć nije bitno veća nego prije vala inflacije te žele to kompenzirati. U Hrvatskoj nema puno primatelja minimalnih plaća (oko 2-3% od ukupnog broja zaposlenih) pa neće jako utjecati na prosjek, ali je neki signal. Nadalje, inflacija koja je usporila ohrabruje potrošače. Ubrzali su i gotovinski nenamjenski krediti… U takvim uvjetima ne bi me čudilo da realna prosječna plaća nastavi rasti po veoma visokim stopama u većem dijelu 2024., a realna osobna potrošnja iduće godine prebaci sva sada aktualna očekivanja i uđe u zonu rasta iznad 4%, Velimir Šonje za Ekonomski Lab.


Slične vijesti

Danas (18:00)

Šefovi, oprez, račun vam je prazan

Računovodstvena varka: Dobit raste, a novca za plaće nema

Prof. dr. sc. Ivica Pervan za Poslovni upozorava da blokada računa nije iznenadna nesreća, već finale dugih problema. Tvrtka može imati knjigovodstvenu dobit, ali zbog sporog naplaćivanja potraživanja i rasta troškova ostati bez gotovine za plaće i obveze. Lažni osjećaj sigurnosti stvaraju i frizirana izvješća s niskim rezerviranjima. Pervan ističe da ne postoji čarobni pokazatelj – ključ je u istovremenom praćenju likvidnosti, novčanog toka i ponašanja partnera prije nego što bude prekasno.

24.09. (09:00)

Smetlarski posao, direktorska plaća

Neto plaće radnika u ZET-u i Holdingu između 1545 i 1992 eura, prijete štrajkom

Sindikati traže veća materijalna prava i osnovicu, dok poslodavac nudi rast od 4.5 posto, upozoravajući na trošak od 60 milijuna eura. Zbog neuspjeha pregovora, radnici se izjašnjavaju o štrajku, a ako dogovor izostane, u ponedjeljak u 3:30 sati mogli bi stati odvoz otpada, groblja, ZET i gradske službe. Index… Dok Uprave ističu da su plaće od 2021. godine porasle do 87%,  sindikati upozoravaju da su osnovne plaće znatno niže. Manji dijelovi radnika primaju plaće od 1243 do 1661 euro, dok veći iznosi uključuju prekovremene sate, smjenski rad i porezne olakšice. Jutarnji

14.09. (11:00)

Dao bi i više, da može

Tedeschi: Imam najveću objavljenu plaću u Hrvatskoj, no nitko nije izračunao koliko je doprinosa i poreza iz te plaće otišlo državi

Kod nas je i bogatstvo krimen, a istodobno postoji značajno bogatstvo u ovoj zemlji koje nema nikakav temelj u plaćanju poreza. U Francuskoj nasljeđivanje nije profitabilan biznis. U Hrvatskoj postoji puno imobiliziranih nekretnina, imovine, kupljeni su od tko zna kakvog novca i dalje stoje. Domoljublje nije ruka na srcu i tko će glasnije pjevati himnu, nego tko će platiti veći porez, više zapošljavati i časno plaćati ljude i biti stvarno osjetljiv na standarde ljudi – kazao je čelnik Atlantica na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” održanoj u Kneževim Vinogradima, gdje je naglašeno da Hrvatska i Europa zaostaju za SAD-om te da se dugoročni rast plaća i životnog standarda ne može graditi bez tehnološke modernizacije, ulaganja u umjetnu inteligenciju i veće efikasnosti. Poslovni

02.09. (10:00)

Plaće ko u Sloveniji, a troškovi ko u Švicarskoj

Hrvatska opasno smanjuje jaz u visini plaća prema susjedima

U posljednjih deset godina prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je 106% (na 1.555 €), dok je u Sloveniji rasla 69% (na 1.723 €). Time je razlika smanjena s nekadašnjih 264 € na svega 168 €. Realni rast neto plaća u RH iznosio je 42,9%, u usporedbi sa slovenska 25%. Rast troška satnica u Hrvatskoj bio je među najvisima u EU (9,2% u Q1 2026. naspram prosjeka EU od 3,7%). Unatoč brzom hvatanju priključka, analitičari upozoravaju da slovensko gospodarstvo ostaje produktivnije te da je ukupni trošak rada u RH (18,40 €/h) i dalje na polovici prosjeka EU (34,90 €/h). Poslovni

19.07. (14:00)

Istok juri, zapad curi

Privid punijih novčanika: Geopolitički potresi prijete ionako krhkom rastu realnih plaća u Europi

Između 2021. i 2026. godine realne plaće u eurozoni pale su za gotovo 2%, pri čemu je Italija najteže pogođena (-6,1%). S druge strane, istok Europe i Hrvatska bilježe dvoznamenkasti realni rast. U Hrvatskoj je nominalni skok neto plaća dosegnuo 65% (prosjek 1.555 eura), no taj uspjeh ne prati rast produktivnosti, već manjak radne snage i državni poticaji, što ujedno potiče domaću inflaciju. Ipak, ovaj oporavak je varka. Najnoviji sukobi na Bliskom istoku i posljedični skok cijena energenata prijete poništavanjem teškom mukom ostvarenog rasta kupovne moći diljem kontinenta. Lider

19.07. (13:00)

U ekonomskom klinču

Rat brojkama oko dobiti i plaća: Tko je u pravu, Šonje ili Viljevac?

Velimir Šonje za Ekonomski lab odgovara na kritike Viktora Viljevca s Ideja, ističući da su Ljubo Jurčić i Željko Lovrinčević (na Jutarnjem) previdjeli njegov raniji odgovor u kojem je već koristio podatke FINA-e, a ne samo nacionalne račune. Ključna metodološka pogreška Viktora Viljevca je, kaže, neopravdano zbrajanje dobiti i gubitaka svih poduzeća. Kada se analiza izolira isključivo na poduzeća-dobitaše, neto profitna marža od 2021. do 2025. rasla je za tek 0,38 postotnih bodova, što čini 2,7% troškova rada – ni blizu Viljevčevih 13%. Istodobno, najbrže su rasli porezi i doprinosi, što pokazuje da su inflacijske godine zapravo najbolje napunile državni proračun, a ne korporativne džepove.

Viktor Viljevac u novom tekstu odgovara na nove replike Velimira Šonje, ustrajući u tvrdnji da profitabilnost privatnog sektora u 2024. i 2025. godini nije drastično pala te da radnici nisu preplaćeni. Viljevac naglašava da nikada nije tvrdio da su poduzeća trebala povećati plaće, već da su to, s obzirom na povijesno visoke marže u odnosu na 2019., mogla učiniti.

Glavna točka prijepora je izbor statističkog obuhvata i indikatora profitabilnosti. Dok Velimir Šonje brani tezu o narušenoj korporativnoj stabilnosti i usporavanju rasta, fokusirajući se na slabljenje EBITDA marže (koja uključuje amortizaciju kao ključni pokretač budućih investicija) i koristeći šire nacionalne račune kako bi obuhvatio doprinos svih oblika kapitala inflaciji, Viktor Viljevac kontrira strogo mikroekonomskim pristupom. Viljevac inzistira na neto dobiti privatnog sektora i FINA-inim izvještajima, dokazujući da su poduzeća-dobitaši zadržala povijesno visoke marže.

10.07. (22:00)

E, sad imamo debatu

Ekonomski duel: Makroekonomski računi protiv mikroekonomskih marži

Velimir Šonje putem Arhiv analitike odgovara na optužbe sindikalnog portala Ideje.hr za dezinformiranje, ističući da kritičar Viktor Viljevac koristi pogrešnu metodologiju. Dok Viljevac analizom neto profitne marže (2019.–2025.) tvrdi da su poduzeća mogla isplatiti 13% veće plaće, autor objašnjava da je koristio širi makroekonomski koncept operativnog viška te EBITDA maržu. Podaci pokazuju da je EBITDA marža stabilna (oko 11,6%), dok udjel EBITDA u BDP-u pada. Rast neto dobiti rezultat je sporijeg rasta amortizacije i smanjenja gubitaka, a ne eksploatacije radnika, pa je zanemarivanje amortizacije opasno za dugoročni razvoj i plaće.

Rezime? Viljevac uspješno raskrinkava HUP-ov PR o ugroženim poslodavcima koji nemaju za kavu, dok Šonje uspješno brani ekonomsku struku od pojednostavljenih sindikalnih zaključaka koji ignoriraju troškove investicija i amortizacije.

17.06. (01:00)

Uzimaju nam poskrivečki

Zbog zacementiranog osobnog odbitka inflacija puni lokalne proračune umjesto neto plaća

Hrvatski porezni sustav pati od takozvanog bracket creepa – pojave gdje radnici zbog inflacije i nominalnog rasta plaća ulaze u više porezne razrede, dok osobni odbitak ostaje neusklađen. Iako je od 2020. minimalna plaća narasla za 95%, osobni odbitak povećan je za samo 13% te je zacementiran na 600 eura. Zbog toga je minimalna plaća, koja je do 2022. bila potpuno neoporeziva, danas oporeziva u visini od oko 30% svoje osnovice. Da su neto plaće pratile rast bruto plaća, današnja bi medijalna neto plaća bila viša za čak 123 eura. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

11.06. (01:00)

Ide li inflacija kad na godišnji? Pitam, za prijatelja

Hrvati imaju više prihoda, no rast troškova i dalje pritišće kućne budžete

Prosječan Hrvat ove godine raspolaže s 1295 eura mjesečno, 141 euro više nego lani, no većina građana i dalje osjeća snažan pritisak rasta životnih troškova. Čak 81 posto ispitanika navodi da su im inflacija i tržišni poremećaji povećali mjesečnu potrošnju. Unatoč tome, raste izdvajanje za štednju i ulaganja, osobito među mlađima. Najveći dio kućnog budžeta i dalje odlazi na hranu i piće, dok su građani od 50 do 55 godina najviše opterećeni osnovnim troškovima i kreditnim obvezama. Optimizam je najizraženiji među mladima. Nacional

26.05. (09:00)

Važno je i u kojoj stolici sjediš

Brkljača: Struktura poslova, a ne diskriminacija kroji razliku u plaćama

Prema podacima DZS-a za prvo tromjesečje, žene u Hrvatskoj imaju 3,5 % nižu neto plaću (odnosno 3,3 % nižu bruto satnicu) od muškaraca. Ekonomist Ivica Brkljača ističe da ovaj neprilagođeni jaz ne znači diskriminaciju za isti rad, već odražava raspodjelu poslova. Najveći jaz u korist muškaraca je u financijama (22,5 %), zdravstvu (20,8 %) i trgovini (16,6 %), jer žene češće rade slabije plaćene administrativne i operativne poslove, dok muškarci drže upravljačke i specijalističke pozicije. Suprotno tome, u građevinarstvu žene zarađuju više jer rade kao inženjerke i arhitektice, dok muškarci uglavnom obavljaju fizičke poslove, koji su slabije plaćeni. Poslovni