04.03.2019. (06:30)
Astrofizičar Neil deGrasse Tyson ugošćuje filmske legende – redatelja Stevena Spielberga i scenarista Davida Koeppa. Povod za razgovor je njihov novi zajednički SF spektakl Disclosure Day, u kojem se bave pitanjem globalnog razotkrivanja izvanzemaljskog života. Spielberg objašnjava zašto vjeruje da javnost ima apsolutno pravo znati istinu o posjetiteljima iz svemira, dok Koepp otkriva kako pretvara znanstvenu stvarnost u napeti filmski narativ te koliko su oči važne za buđenje empatije prema nepoznatom. Razgovor se dotiče i fenomena lažnih vijesti, deepfake tehnologije te skepticizma u modernom društvu.
Prema vlastitoj priči i scenariju dobro znanog Davida Koeppa, Spielberg je film režirao kao izrazito dinamičan spoj akcijskog trilera i SF-a, u prvom ga dijelu vodeći tako da se prate dvije paralelne narativne linije, a u drugom ih objedinjujući. Narativno, film je vrlo složeno postavljen, barata s poprilično motiva, od kojih su neki prelako potrošeni. No svejedno kompleksnost naracije veliki je plus, kao i redom vrlo dobri, pa i odlični glumački nastupi, osobito još relativno mlade, a vrlo iskusne Emily Blunt te Josha O’Connora. Damir Radić za Novosti
Prve reakcije na novi, 37. film Stevena Spielberga “Disclosure Day” (u kinima od 12. lipnja) prepune su pohvala. Novinari i kritičari nazivaju ovaj SF triler o NLO-ima autorovim najboljim ostvarenjem u posljednjih 20 godina. Radnja prati meteorologinju iz Kansas Cityja (Emily Blunt) koju usred javljanja uživo obuzme izvanzemaljska sila te entuzijasta (Josh O’Connor) koji želi razotkriti istinu o svemirskom životu. Kritičari posebno ističu “fenomenalnu” glumu Emily Blunt kojoj već prognoziraju nagrade, vrhunsku glazbu Johna Williamsa te napeti scenarij Davida Koeppa koji opisuju kao spoj Dosjea X i Biblije. Variety, Index… Priča o zviždaču (Josh O’Connor) koji otkriva dokaz o izvanzemaljcima propituje globalni utjecaj tog saznanja. Kroz borbu likova protiv tajnih agenata koji skrivaju istinu, film spaja spektakl s dubokim ljudskim emocijama. Guardian
Alfred Hitchcock majstorski se poigravao snovitošću čovjekova života. A umio je na takav način uobličiti stvarnost svijeta, da se ona, ta stvarnost, savršeno uklopi u život njegova gledatelja. To što je sve kod Hitchcocka tako stvarno mogućim će učiniti da kod njega sve bude i tako strašno. Nikada nijedan horor film ne može biti tako strašan kao “Psiho” ili kao “Prozor u dvorište”, jer je horor ustvari operni žanr, u kojem su strahote daleko od stvarnosti. Stvarnost je u filmu i u književnosti teško uobličiti. A “Ralje” Spielbergove film su savršeno uobličene stvarnosti, koji, u odnosu na Hitchcocka, donosi i nešto krajnje subverzivno: razara jedan kolektivni raj. Raj mora, ljeta, turizma, visoke potrošnje, iluzije o životu…
Usput, eto, razara i pojedine privatne rajeve. Nikada više neće on snimiti takav film. Niti će takvi filmovi, ili takve pripovijesti unutar suvremene kulture, ubuduće biti česte. Steven Spielberg je prije upravo pola stoljeća, 1975. godine, stvorio planetarni strah od morskih pasa, od ajkula. Naravno da su se ljudi i ranije plašili da ih ne pojede ta uistinu rijetka morska zvijer, jedina – uz neprijateljski raspoloženu vojsku i policiju – koja čovjeka nalazi samog i potpuno nezaštićenog, i koja će ga izjesti bez ikakvog pitanja i dvojbe. Ali to nije bio ozbiljan strah, jer nije postojao mit, nije postojala velika priča. Miljenko Jergović povodom 50. obljetnice Ralja.
Steven Spielberg je u svojoj dugogodišnjoj karijeri surađivao s brojnim glumačkim velikanima: od Toma Hanksa, Daniela Day Lewisa, Leonarda DiCaprija, Christophera Walkera, Liama Neesona, Bena Kingsleyja do Harrisona Forda, a neki od njih su se proslavili upravo u Spielbergovim filmovima. Unatoč suradnji s najvećim talentima koje Hollywood može ponuditi, slavni redatelj posebno je cijenio samozatajnog engleskog glumačkog velikana Petea Postlethwaitea. On je sa Spielbergom surađivao u The Lost World: Jurassic Park iz 1997., drugom filmu u franšizi Jurassic Park. Postlethwaitea, koji je preminuo 2011. u 64. godini, danas najbolje znamo po filmovima “Distant Voices”, “Still Lives”, “In the Name of the Father” i “The Usual Suspects”. Spielberg je za njega tijekom jednog intervjua rekao da je “najbolji glumac na svijetu”, piše Far Out Magazine. Index
Redatelj legendarnog SF filma “Bliski susreti treće vrste” iznosi svoja razmišljanja o svim tim neobičnim stvarima koje otkrivamo na nebu. “Što ako smo to mi, 500 tisuća godina u budućnosti?,” pita se Spielberg. U intervjuu u emisiji ‘The Late Show with Steven Colbert’, redatelja filmova “E.T.” i “Bliski susreti treće vrste” pitali su o nedavnom porastu uočavanja NLO-a. Iako favorit za ovogodišnjeg Oscara nije spreman u potpunosti prihvatiti teoriju da nas posjećuju bića iz svemira, ti događaji su pobudili njegovo zanimanje. “Nikada nisam vidio NLO”, rekao je Spielberg. ‘Volio bih da jesam. Nikada nisam vidio ništa što ne mogu objasniti. Ali vjerujem određenim ljudima koji su vidjeli stvari koje ne mogu objasniti. Ne vjerujem da smo sami u svemiru. Mislim da je matematički nemoguće da smo jedina inteligentna vrsta u kozmosu. U isto vrijeme, također se čini nemogućim da bi nas netko posjetio s udaljenosti od 400 milijuna svjetlosnih godina – osim u filmovima, naravno – osim ako ne smisli neki način da putuje kroz crvotočine.” Tportal
Mehran Karimi Nasseri, iranski politički izbjeglica koji je više od 18 godina živio u pariškoj zračnoj luci Roissy-Charles de Gaulle i nadahnuo redatelja Stevena Spielberga za film “Terminal”, umro je ondje u subotu, objavile su aerodromske vlasti. Umro je prirodnom smrću nešto prije podneva u subotu na terminalu 2F, rekao je predstavnik zračne luke. Nakon što je potrošio velik dio novca koji je dobio od filma, Nasseri se vratio u zračnu luku i nastavio ondje živjeti, kazao je izvor. Kamo god da je stigao aerodromske vlasti su ga prognale jer nije imao dokumente. Godine 1999., u Francuskoj je dobio status izbjeglice i pravo boravka. U zračnoj luci Roissy sprijateljio se s osobljem i postao je poznat pa su o njemu snimljene razne televizijske i radijske reportaže francuskih i stranih medija. Jutarnji
Američki filmski institut stavio je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih SF filmova svih vremena “E.T. – izvanzemaljac” (E.T. the Extra-Terrestrial, 1982.) Stevena Spielberga na 25. mjesto najboljih filmova svih vremena, na 44. mjesto najpotresnijih i na 6. mjesto najinspirativnijih. Film se počeo snimati u rujnu 1981., a kako bi produkcija ostala tajna, projekt je sniman pod naslovom “A Boy’s Life”. Spielberg naime, nije želio da itko dozna radnju kako ju ne bi plagirao. Film je bio nominiran za 9 Oscara, a osvojio je 4: za glazbu, zvuk, montažu zvučnih efekata i vizualne efekte. Nakon uloge u ovom filmu sedmogodišnja Drew Barrymore postala je najpoznatija dječja zvijezda. Dio popularnosti filma leži i u tome što govori o nekome tko dobronamjerno dočekuje stranca i štiti ga u većinski zlonamjernom svijetu. Slavni citat iz filma: “E.T. go home” izabran je za 15. od 100 najboljih filmskih citata u zadnjih 100 godina po izboru Instituta za film. Novilist
Spielberg traži bajkovitu magiju u kadru filma koji je na pola puta između filmičnog i realističnog. Jer, imigrantski podtekst je čak i izraženiji u novoj verziji. Moderna “Priča sa zapadne strane” pjeva i pleše na pozornici stvarnog svijeta protiv rasnih tenzija i nasilja današnjice – piše Marko Njegić. Slobodna…
Mikaela Spielberg kaže da će se baviti erotikom za privatne klijente ili za javnost, te da će nabaviti dozvolu za erotsko plesanje jer da joj je “zbilja dosta da ne mogu kapitalizirati na svom tijelu”. Kaže posvojena Spielbergova kći u intervjuu The Sunu i da joj je dosta “raditi dan za danom na način koji ne zadovoljava moju dušu”. Dodala je da će radeći ovakav posao moći “‘zadovoljiti’ druge ljude, ali dobar je osjećaj jer nije na način na koji bih se osjećala povrijeđeno”. Ispričala je kako je u mladosti otrpjela “mnogo zlostavljanja” od ljudi van obitelji. Kaže da to zlostavljanje nije bilo jako intenzivno, ali je “imalo dugotrajni učinak jer mi je navelo da se pitam ‘Što je moje tijelo? Što to znači imati tijelo i postojati sigurno u tijelu?'”.