Srednjoškolac iz Šibenika otkrio tri vrste životinje kojih nikad prije nije bilo u Dalmaciji - Monitor.hr
09.01.2022. (20:00)

Budući mladi znanstvenik

Srednjoškolac iz Šibenika otkrio tri vrste životinje kojih nikad prije nije bilo u Dalmaciji

Sebastian ima 17 godina, od malih nogu zanimaju ga biljke, a prošle je godine krenuo snimati i kukce na dalmatinskom području. Naišao je tako na čak tri nove vrste – jednog zrikavca i dva skakavca. Sve to primijetio je asistent s biologije zagrebačkog PMF-a Josip Skejo koji je Sebastiana potaknuo da o tome napiše rad. Na Silvestrovo je tako ovaj sedamnaestogodišnjak ušao u hrvatsku povijest kao, po svemu sudeći, najmlađi biolog s izvornim znanstvenim člankom, piše srednja.hr. Sebastian Ćato ima 17 godina i pohađa smjer za agroturističkog tehničara u Srednjoj strukovnoj školi u Šibeniku. U nekom trenutku je, snimajući bilje i kukce na dalmatinskom području, naletio i na tri posebne životinjice – jednog zrikavca i dva skakavca. Iako u početku nije znao o čemu se radi, ubrzo se ispostavilo da se radi o trima novim vrstama za ovo područje. Dva koja nikada nisu prije uočena u Hrvatskoj i jedan u Dalmaciji. Jutarnji


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Oni se zalijeću, a posljedice ćemo osjetiti i mi

Vozači u Engleskoj broje kukce na tablicama, brine ih pad populacije

U jugoistočnoj Engleskoj i Francuskoj započeo je projekt “Bugs Matter”, u kojem vozači broje kukce stradale na registarskim pločicama. Cilj istraživanja udruga Kent Wildlife Trust i Buglife je praćenje populacije letećih kukaca, čiji je broj u UK-u od 2021. pao za čak 59%. Kukci su ključni za oprašivanje, recikliranje hranjivih tvari i hranidbeni lanac, a njihov bi nestanak uzrokovao kolaps ekosustava. Širenjem na Francusku, istraživači nastoje prikupiti preciznije podatke kako bi bolje razumjeli i spriječili ovaj zabrinjavajući trend koji prijeti bioraznolikosti Europe. BBC, Index

07.03. (12:00)

Mali, dlakavi i često neshvaćeni

Gotovo 90 posto kukaca i paučnjaka u SAD-u bez ikakve zaštite

Novo istraživanje pokazuje da čak 88,5 posto vrsta kukaca i paučnjaka u Sjevernoj Americi nema nikakav službeni status zaštite, što znači da znanstvenici često nemaju ni osnovne podatke o njihovom stanju. Iako igraju ključnu ulogu u ekosustavima – od oprašivanja do kontrole štetnika – ove skupine rijetko dobivaju pažnju javnosti i programe očuvanja. Posebno su zanemareni paučnjaci. Znanstvenici upozoravaju da su kukci i pauci temelj funkcioniranja prirodnih sustava te da je nužno prikupiti više podataka i razviti sustavniji pristup njihovoj zaštiti, po uzoru na uspješne modele očuvanja ptica. tportal

22.10.2025. (09:00)

A što kažu Prijatelji životinja?

“Neću jesti kukce”: kako je teorija zavjere o insektima završila na europskom tanjuru

Parola “Neću jesti kukce”, rođena na forumu 4chan, prerasla je u globalnu teoriju zavjere prema kojoj “elite žele natjerati ljude da jedu bube”. Nakon što je EU 2023. odobrila četiri vrste kukaca kao “novu hranu”, desni populisti, uključujući Mostove zastupnike, iskoristili su temu za napade na zelene politike. Iako su proizvodi od kukaca sigurni i klimatski održiviji od mesa, dezinformacije i gađenje prema insektima održavaju otpor – više kulturološki nego biološki. Faktograf

16.07.2025. (09:00)

Tiha patnja rajčice otkriva moljčevu taktiku

Rajčica vrišti, moljac sluša: biljke komuniciraju stresom

Znanstvenici sa Sveučilišta u Tel Avivu otkrili su da biljke pod stresom emitiraju subsonične zvukove koje kukci mogu čuti i interpretirati. U novom istraživanju objavljenom u eLifeu, ženka moljca izbjegla je dehidriranu rajčicu zbog njezina “zvučnog vapaja”, birajući zdraviju biljku za polaganje jaja. Ovo je prvi dokaz akustične interakcije između biljke i kukca. Otkriće otvara nove mogućnosti u poljoprivredi – korištenje zvuka u suzbijanju štetnika. Index

28.03.2025. (19:00)

Priroda ne skriva, samo treba znati čitati

Med, dagnje i žuti brašnar kao detektivi okoliša – što su otkrili znanstvenici s našeg Ruđera

Znanstvenice s IRB-a istražuju kako med, dagnje i kukac žuti brašnar mogu otkriti skrivene informacije o okolišu i genetskoj raznolikosti. Pčele i dagnje služe kao bioindikatori zagađenja – med bilježi tragove radioaktivnosti, dok dagnje filtriraju onečišćenja iz mora. U međuvremenu, istraživanje žutog brašnara fokusira se na njegovu sposobnost prilagodbe i potencijal u prehrambenoj industriji. Ova istraživanja pridonose boljem razumijevanju ekosustava i njihovoj zaštiti. Index

21.12.2024. (20:00)

Hrskava revolucija za želudac

Raos: Kruh od šturaka (cvrčka) – za dobro zdravlje

Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Po kemijskom sastavu brašno od kućnog šturka (Acheta domesticus L.), čija je upotreba odobrena i u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dosta se razlikuje od pšeničnog brašna, pa i onog mljevenog od punog zrna, integralnog brašna. Ima 16 puta više masti (16 nasuprot 1 %) i skoro pet puta više proteina (63 nasuprot 14 %). Što se pak tiče ugljikohidrata, integralno brašno je njime bogatije (66 nasuprot 10 %) dok su u pogledu vlakana oba brašna podjednaka. No dok bi se proteini iz šturkova brašna mogli nadoknaditi nečim drugim, u njemu ima nečega čega gotovo nigdje drugdje nema. Riječ je o hitinu, ugljikohidratu koji izgrađuje ljušturu šturka, ali i ljušture drugih kukaca i, šire, člankonožaca (rakova i pauka). Novija istraživanja naime pokazuju da bi hitin mogao povoljno utjecati na crijevnu floru, a preko nje i na imunološki sustav. Hitin, doduše, dobivamo i kroz gljive, kaže Nenad Raos za Bug

05.08.2024. (00:00)

Nisu samo pčele dobre

Bez kukaca i mi bismo pomrli od gladi, čak su i komarci korisni

Ako 100 medonosnih pčela plus 50 divljih pčela opraši cvjetove, one su mnogo učinkovitije nego ako taj posao obavi samo 150 medonosnih pčela. Jedan sažetak 39 istraživanja diljem svijeta je došao i još zanimljivijeg rezultata: između 25 i 50 postotaka „posjete“ cvjetovima ne obavljaju pčele, nego drugi kukci, od muha pa do moljaca i leptira. Ose pomažu u borbi protiv štetočina, ima naznaka da će nam pomoći u borbi protiv karcinoma. One se hrane i manjim kukcima, uključujući i gusjenice i druge nametnike tako da su i čovjeku ose zapravo izuzetno korisne. Komarci marljivo pohađaju cvjetove, dok su oni sami pak hrana i za ptice i ribe. Ne samo to: bez komaraca ne bi bilo – čokolade! Naime biljka kakaovca ima izuzetno malene cvjetove i njih oprašuju prije svega veoma sitni komarci… DW

02.04.2024. (22:00)

Puno buba

Ovako nešto nije bilo od 1803: Jugoistok SAD-a će zadesiti velika invazija kukaca

Riječ je o insektima s crvenim očima i krilima koji se zovu periodične cikade i pojavljuju se u ciklusima od 13 do 17 godina. Prvi put od 1803. godine došlo je do geografskog poklapanja, ali i poklapanja životnih ciklusa dviju kolonija, te će brojni insekti istodobno izaći na površinu zemlje. Ovi kukci godinama ostaju pod zemljom, gdje se hrane sokom korijenja stabala, a na površinu izlaze samo radi parenja, što traje nekoliko tjedana. “Milijarde, čak trilijuni cikada istovremeno će izaći iz zemlje u 17 država“, za Live Science izjavio je Chris Simon, profesor na Odsjeku za ekologiju i evolucijsku biologiju na UConn-u. Ove malene bube skoro mjesec dana prekrivat će grane drveća, putokaze i pločnike, a njihovo glasanje čut će se na kilometar. No, prizori će biti zanimljivi, ali bezopasni. Green

30.01.2024. (12:00)

Muha na tanjuru, ali ukusna

Kukci umjesto mesa su moguće rješenje za nedostatak poljoprivrednog zemljišta

U Europi gotovo da više nema produktivnog tla i sve se više oslanjamo na uvoz. Tako se neće postići europski zeleni ciljevi, poručuju u novijoj studiji iz centra za istraživanje Green Alliance. Umjesto mesa i mliječnih proizvoda predlažu korištenje alternativnih biljnih proteina, ali i algi, gljiva i kukaca, ali i proteina dobivenih fermenitanjem te proizvodnjom iz stanica. Kada bi potražnja za mesom i mliječnim proizvodima iz stočarstva pala za dvije trećine, 44 posto poljoprivrednog zemljišta u deset europskih zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu. Agroklub