Što se sve događa s tijelom kad pijete kavu - Monitor.hr
07.09. (07:00)

Dobro jutro prijatelji, kava vas već čeka

Što se sve događa s tijelom kad pijete kavu

Osim energy boosta, kava je prirodni izvor fosfora i magnezija, prepun antioksidansa. Poboljšava probavu (dokazano je da konzumacija kave stimulira motilitet debelog crijeva), što kod mnogih izaziva potrebu za odlaskom na wc. Također, dokazano popravlja raspoloženje, ali smanjuje i rizik od Alzheimera i kardiovaskularnih bolesti. No, veće doze donose sa sobom i nuspojave: anksioznost, poremećaji spavanja i slab apetit, a povišava i tlak. Moguće su komplikacije u trudnoći. N1


Slične vijesti

15.09. (10:00)

Jutarnji ritual

Kava i energija – kofein poboljšava performanse kod sportaša

To se odnosi na one koji konzumiraju do dvije šalice kave dnevno. Osobe koje konzumiraju više od dvije šalice dnevno neće primijetiti taj učinak jer se organizam prilagodio na te količine i učinak je znatno smanjen. Ako ne pijete više šalica kava dnevno, onda će vas jedan kratki espresso “podići” i dati vam neku vrstu motivacije za nastavak vožnje. Kofein potiče oslobađanje dopamina i adrenalina, ali to oslobađanje traje jedan određeni period i kad prestane, ako ste pretjerali s količinom kave, onda ste potrošili kvotu i jednog i drugog i taj osjećaj će, kad vas kava pusti, biti gori nego da ju niste ni pili. Tijelo se prilagođava na kofein pa ćete povećavajući količinu kave samo naštetiti sebi. Biker

11.04. (10:00)

Science, bitch!

Raos: Talog od kave spašava okoliš

Što učiniti sa zocom, popularnim talogom od kave? Evo rješenja: treba ga pomiješati s biorazgradivim polimerom da bi se dobio jeftin i vrlo biorazgradiv kompozitni materijal. OTK (soc) je sam po sebi pun mineralnih tvari, pa bi kompostiranje novog kompozitnog materijala vodilo ne samo do njegova „zelenog“ zbrinjavanja, nego i do proizvodnje kvalitetnog gnojiva. Biljke je moguće gnojiti samo zocem uz dodatak ljuski od jaja (jer u njemu nema kalcija). A što se pak osnovne sirovine tiče, neće je uzmanjkati: u svijetu se godišnje popije kave skuhane iz deset milijuna tona njezina zrna – a dok je kave bit će i zoca. Nenad Raos ukazuje na otkriće naših znanstvenika sa FKIT-a (Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije) u Zagrebu.

21.11.2022. (11:00)

Eliksir života

Kemičar u kući: ne bacajte talog od kave!

Umjesto da skupljaju zoc po kućama, znanstvenici su sami kuhali kavu – i to na znanstven način. „Na znanstven način“ znači da treba kuhati čistu kavu i to reproducibilno: preko 20 g samljevene kave umotane u Whatmanov papir za filtriranje (filtar od najčišće celuloze) prelili su 200 mL destilirane vode zagrijane na točno 90 oC. Takva kava nije za piće, jer za dobar okus uvarka voda mora sadržavati kalcijeve i magnezijeve soli, ali je dobra za kemijsku analizu. Talog od kave mogao bi se iskoristiti za dobivanje prirodnih antioksidansa koji se mogu, dakako, primijeniti u ljekarništvu. Osim toga, zoc se može iskoristiti i kao prirodno gnojivo. Nenad Raos za Bug.

19.09.2022. (14:00)

Soc kao izvor energije

Tvrtka reciklira otpadni talog kave u napredna biogoriva i biokemikalije

Samo se u Velikoj Britaniji godišnje proizvede 500.000 tona otpadnog taloga kave svake godine, od čega se većina odlaže na odlagalište gdje emitira metan, staklenički plin koji je 28 puta jači od ugljičnog dioksida. Zbog ovoga je odlaganje otpadnog taloga kave na odlagališta vrlo štetno za okoliš. Kako bi doskočili ovom problemu, tvrtka Bio-bean se prihvatila posla i počela prikupljati otpadni talog od kave od raznih drugih tvrtki kako bi ga iskoristila za stvaranje biogoriva i sličnih drugih proizvoda, a u isto vrijeme pomogla okolišu. Green

 

View this post on Instagram

 

A post shared by bio-bean (@biobeanltd)

30.01.2022. (15:53)

Cijene kave će rasti i do 150 posto

09.01.2022. (11:30)

Eliksir života, s pogleda kemičara ovaj put

Kemičar u kući: Crne tajne crne kave

Malo se koja namirnica može raznovrsnošću usporediti s kavom. Kao prvo, zrno kave daju dvije biljne vrste, Caffea arabica, koja bolje raste u planinama, i Caffea liberica, koja bolje uspijeva u ravnicama. Od njih su se razvili mnogi kultivari, koji se ponajviše razlikuju po tome gdje se uzgajaju. Mnogo ovisi i o tome kako se kavino zrno suši i skladišti, kako se prži i melje, a potom kako se kuha – jer i tu razlikujemo pripremu kave. Kava je za kemičara homogena smjesa (vodena otopina) neodređenog i kompleksnog sastava. Kad mislimo o nezdravosti kave prije svega mislimo na kofein, otrovni derivat purina, ali kao i kod drugih otrova i otrovnost kofeina ovisi o dozi. No kofein nije samo otrov. Pomaže kod Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti. Dodajmo tome da kava sadrži antioksidanse (polifenole) koji sprječavaju, između ostalog, i nastanak raka. Stoga kavu treba piti što više, ali opet ne toliko da se njome otrujemo. Kaže Nenad Raos za Bug.

02.01.2022. (11:30)

Znanost iza eliksira života

Kava je zdrava ili ipak ne? Odgovor je kompliciran

Iako se sugerira da će konzumacija tri do pet šalica kave dnevno pružiti optimalne zdravstvene prednosti, to i nije baš tako jednostavno. Kava je kemijski složena i sadrži mnoge komponente koje mogu utjecati na vaše zdravlje na različite načine. Način uzgoja, pripreme i posluživanja može utjecati na spojeve koje sadrži kava, a time i na moguće zdravstvene koristi. Svaki spoj ima različite učinke na vaše zdravlje, zbog čega način na koji se kava proizvodi i kuha može biti važan. Smatra se da klorogenske kiseline smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti poboljšavajući funkciju arterija. Također postoje dokazi da mogu smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 kontrolirajući skokove šećera u krvi nakon jela. Dodavanje šlaga, šećera i sirupa promijenit će nutritivni sadržaj vaše šalice. Oni su pak povezani s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa 2, kardiovaskularnim bolestima i mogu se suprotstaviti blagotvornim učincima drugih spojeva. Bug

31.07.2020. (22:30)

Ne treba dodatna gorčina

Hrvati teško mijenjaju navike, ali korona je uspjela gotovo nemoguće: Ljudi manje idu na kave!

Istraživanje pokazuje da je koronavirus utjecao na hrvatsku naviku sjedenja u kafićima i ispijanja kave. Građani se na kavi zadržavaju radnim danom 25, a vikendom 45 minuta. Prije uvođenja epidemioloških mjera to je bilo gotovo dvostruko dulje – u tjednu 41, a vikendom čak 81 minutu u prosjeku. Najviše ljudi, 39%, na kavi je do pola sata, a više od trećine uopće ne ide u kafić u tjednu. Poslovni…