Što želi turist? Sigurnost, klimu i pravu cijenu

Turisti nisu komplicirani, ali nisu ni naivni

Što želi turist? Sigurnost, klimu i pravu cijenu

Turisti u odabiru destinacija i smještaja najviše cijene:

Kvalitetu za uloženi novac – Vrijednost za novac ključni je motiv za turiste. Ako cijene rastu, očekuju i odgovarajuću kvalitetu usluge.
Sigurnost i stabilnost – Hrvatska se ističe kao sigurna i očuvana destinacija, što je sve važniji faktor za europske putnike.
Klimatske uvjete – Klimatske promjene utječu na turističke navike, pri čemu destinacije s ugodnijim vremenskim uvjetima postaju privlačnije.
Fleksibilnost ponude – Dinamično određivanje cijena ovisno o potražnji i korištenje revenue menadžmenta sve je važnije za uspješnost hotela.
Autentičnost i prilagodba trendovima – Suživot lokalnog stanovništva i turista te održivost destinacije postaju ključni za dugoročno privlačenje posjetitelja.

Ukratko, turisti žele destinacije koje kombiniraju visoku kvalitetu usluge, sigurnost, održivost i prilagodljivost novim trendovima. Poslovni

turizam

Ne treba im ni more

Austrijska lekcija iz turizma: Kako stabilnost i ujednačenost pobjeđuju hrvatske oscilacije

Dok Hrvatska uvelike ovisi o turizmu, koji čini oko 20% BDP-a uz 21,8 milijuna dolazaka i 110,1 milijun noćenja u 2025., Austrija ostvaruje 48,2 milijuna dolazaka i 157,3 milijuna noćenja, zaradivši 22,6 milijardi eura uz udio u BDP-u manji od 10%. Ključ austrijskog uspjeha leži u cjelogodišnjoj sezoni, vrhunskoj i predvidljivoj ponudi te stabilnosti. Dodatan udarac hrvatskom turizmu predstavlja i masovni odlazak mlade domaće radne snage koja svoj kruh danas zarađuje upravo u austrijskim hotelima i restoranima. Poslovni

Austrija turizam

Tamo im daju više za manje

Hrvatska na vrhu Mediterana po ocjenama, ali nam Grčka i dalje “krade” goste

Opsežna analiza 1,6 milijuna recenzija pokazuje da Hrvatska ima najvišu prosječnu ocjenu među pet mediteranskih zemalja, ali to duguje blagonaklonijim gostima (Mađari, Poljaci). U izravnoj usporedbi istih nacija, Grčka uvjerljivo vodi jer nudi bolji doživljaj usluge. Hrvati briljiraju u čistoći i poštenju, a lošije stoje s opremom (klima, Wi-Fi) i osjećajem visoke cijene – posebno na rivama i plažama. Ipak, naši su problemi tehnički i rješivi: Makarska je druga na Mediteranu, što dokazuje da je ključ u dobrom upravljanju iskustvom. Index

turisti turizam

Manje gužve na plaži

Analiza turističkog sektora: Rast prihoda usporava pred naletom skupljeg rada i energenata

Najveće hrvatske turističke tvrtke ostvarile su rast prihoda od 8,4% (2,68 milijardi eura), no dobit je zbog skoka troškova rada i energenata porasla tek 4,6%, uz pad profitne marže na 12,8%. Dok Valamar predvodi po prihodima, a Maistra dominira u luksuzu, rekorder profitabilnosti je zadarski Turisthotel s maržom od čak 36,12%. Financijski izvještaji pokazuju da je era „lake zarade“ prošlost. Budući uspjeh sektora više neće ovisiti o brojenju rekordnih noćenja, već o sposobnosti privlačenja gostiju koji su spremni platiti visoku cijenu za vrhunsku vrijednost. Lider

turizam

Dobar za obići, ali ne i prespavati

Stabilan ritam metropole: Više od 623 tisuće dolazaka potvrdilo Zagreb kao top city break destinaciju

Zagrebački turizam u prvoj polovici 2026. godine drži stabilan ritam s više od 623 tisuće dolazaka (rast od 1%) i 1,22 milijuna noćenja, čime je metropola potvrdila titulu najposjećenije urbane destinacije u Hrvatskoj. Ipak, po ukupnom prometu prednjače Dubrovnik i Rovinj. U gradu svakodnevno boravi između 4500 i 6000 gostiju koji se u prosjeku zadržavaju dva dana. Najvjerniji strani posjetitelji i dalje su Amerikanci, a slijede ih Nijemci i Talijani, dok je Zagreb ujedno i top destinacija za domaće turiste. Prosječna dnevna potrošnja kreće se oko 140 eura. tportal

turizam Zagreb

Ako nisi Dubrovnik, nemamo što pričati

Sezona na vagi: Cijene kroje sudbinu hrvatskog turizma

Hrvatski turizam u prvoj polovici godine zadržao je prošlogodišnju razinu zahvaljujući odličnom svibnju i hotelima, koji su ostvarili čak 47% udjela u komercijalnom smještaju. Ipak, lipanj je donio pad dolazaka i noćenja, što je najviše pogodilo obiteljski smještaj s minusima do 30%. Uzroci pada leže u Svjetskom nogometnom prvenstvu, geopolitici, ali i percepciji Hrvatske kao skupe destinacije. Dok ponuda privatnog smještaja raste brže od potražnje, rujan i last-minute rezervacije bit će ključni. Stručnjaci upozoravaju da gosti, osim smještaja, sve strože važu visoke cijene u restoranima i supermarketima. HRT, tportal

inflacija privatni smještaj turizam

Obala odavno položila, na redu je kontinent

Apartmanizacija, rad na crno i manjak hotela ugrožavaju održivost turizma

Unatoč geopolitičkim nestabilnostima, Hrvatska je u prvih šest mjeseci zadržala prošlogodišnju razinu s više od 7,6 milijuna dolazaka. Iako ministar Tonči Glavina ističe otpornost tržišta u odnosu na konkurenciju, lipanjski pad od oko 7% budi oprez. Stručnjaci upozoravaju da održivost ovisi o promjeni strategije. Sanja Radolović (SDP) naglašava problem sive ekonomije i preko 700.000 kreveta u “nekomercijalnom” smještaju, dok ekonomist Hrvoje Stojić poražavajućim smatra udio hotelskih kreveta od svega 9%. Analitičar Damir Novotny zaključuje da klimatske promjene mijenjaju navike gostiju, zbog čega ponudu treba širiti prema kontinentu i alpskoj konkurenciji. N1

broj noćenja hotelski smještaj smještajni kapaciteti turizam

Gdje su bifteci jeftiniji od parkinga na Jadranu

Južna Španjolska privlači turiste nižim cijenama i domaćom radnom snagom

Dok se južna Španjolska bori s masovnim turizmom, lokalno stanovništvo vapi za regulacijom i manjim brojem gostiju. Unatoč nižoj stopi PDV-a na hranu (10%), Andaluzija nudi znatno povoljnije cijene ugostiteljskih usluga i namirnica u usporedbi s Hrvatskom, što potvrđuju i regionalni turisti. Iako su najamnine visoke, svakodnevni život je jeftiniji. Zanimljivo je da u tamošnjim kafićima i restoranima uglavnom rade domaći radnici, a ne stranci, jer je ugostiteljstvo u gradovima poput Cadiza i Malage tradicionalno vezano uz obiteljski posao i nasljeđe, s prosječnom plaćom od oko 1300 eura. HRT

Andaluzija Španjolska turizam

Kad upališ klimu, a ugasiš industriju

Turizam drži glavu iznad vode dok ostatak gospodarstva usporava

Poslovni optimizam u Hrvatskoj slabi šesti kvartal zaredom prema HLIPO indeksu, što prati usporavanje rasta BDP-a na 2,2% u prvom tromjesečju 2026. godine. HUP procjenjuje godišnji rast na 2,5%. Dok turizam cvjeta i bilježi rekordan optimizam uz snažan rast fiskaliziranih računa, industrija i ICT sektor tonu. Industriju guši pad proizvodnje i 18% skuplja struja od prosjeka EU. ICT pati zbog visokih poreza na rad i manjka inovacija, dok generativni AI već preuzima rutinske IT poslove. Osobna potrošnja gubi zamah jer građani, unatoč dosadašnjem rastu plaća, sve više biraju štednju umjesto trošenja. Index

poslodavci poslovni optimizam turizam

Skuplje od paštete, jeftinije od Ibize

Dok Španjolska ruši rekorde, Hrvatska ostaje “povoljnija” oaza za njemačke turiste

Unatoč rekordnim cijenama goriva izazvanim sukobom u Iranu i općem poskupljenju, njemački turisti ne odustaju od putovanja te se očekuju novi rekordi u potrošnji, piše DW. Dok domaći kampovi bilježe vrhunsku posjećenost zbog štednje, raste potražnja i za stranim destinacijama poput Španjolske. Zrakoplovne tvrtke zahvaljujući financijskoj zaštiti (hedgingu) i alternativnim izvorima kerozina uspijevaju zadržati stabilne cijene letova. Iako geopolitička nesigurnost tjera dio turista na promjenu planova i fleksibilnost, turistički se sektor, prema procjenama stručnjaka, brzo prilagođava krizama, a destinacije poput Maroka bilježe alternativni procvat.

turizam

I to na bolje

Kako je hrvatska mreža autocesta dramatično promijenila kontinentalni turizam

Regije poput Slavonije, Zagorja, Međimurja i Like proživljavaju procvat zahvaljujući boljoj pristupačnosti. Vikend-turizam, eno-gastro ponuda, cikloturizam i seoski mir postaju privlačne i pristupačne alternative pretrpanom i skupom Jadranu. Osim što skraćuju putovanja, autoceste su smanjile psihološku udaljenost među regijama. To omogućuje lakše spajanje morskih i kontinentalnih planova te polako, ali sigurno, transformira Hrvatsku u cjelogodišnju i geografski raznolikiju turističku destinaciju, pišu na Total Croatia News

autoceste kontinentalni turizam turizam

Turisti nisu komplicirani, ali nisu ni naivni