Turizam drži glavu iznad vode dok ostatak gospodarstva usporava - Monitor.hr
Jučer (19:00)

Kad upališ klimu, a ugasiš industriju

Turizam drži glavu iznad vode dok ostatak gospodarstva usporava

Poslovni optimizam u Hrvatskoj slabi šesti kvartal zaredom prema HLIPO indeksu, što prati usporavanje rasta BDP-a na 2,2% u prvom tromjesečju 2026. godine. HUP procjenjuje godišnji rast na 2,5%. Dok turizam cvjeta i bilježi rekordan optimizam uz snažan rast fiskaliziranih računa, industrija i ICT sektor tonu. Industriju guši pad proizvodnje i 18% skuplja struja od prosjeka EU. ICT pati zbog visokih poreza na rad i manjka inovacija, dok generativni AI već preuzima rutinske IT poslove. Osobna potrošnja gubi zamah jer građani, unatoč dosadašnjem rastu plaća, sve više biraju štednju umjesto trošenja. Index


Slične vijesti

26.10.2025. (07:00)

Tko plaća račun, a tko samo viče?

Vlada povećava minimalac, sindikati i poduzetnici u sporu oko pritiska na plaće

Od 2026. minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 1.050 eura bruto, s planom rasta do 1.250 eura u roku tri godine. HUP upozorava da prebrzi rast plaća prijeti radnim mjestima i konkurentnosti, dok sindikati traže još veće povećanje. Vlada nudi tromjesečne subvencije poslodavcima, ali analitičar Novotny ističe da bi fokus trebao biti na povećanju produktivnosti i modernizaciji gospodarstva, jer tržište plaća nije jednako diljem zemlje. tportal

26.08.2025. (16:00)

Možda je samo previše poduzetnika

Milijuni praznih radnih mjesta prijete usporavanjem rasta u Europi

Unatoč velikom broju nezaposlenih, Europa se suočava s kroničnim nedostatkom kvalificiranih radnika. Prema podacima Eurostata, milijuni radnih mjesta ostaju nepopunjeni diljem kontinenta, s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom na čelu. Poslodavci, njih 75%, bore se pronaći radnike s odgovarajućim vještinama. Taj jaz između vještina nezaposlenih i potreba tržišta stvara paradoks: s jedne strane su ljudi bez posla, a s druge, tvrtke koje ne mogu pronaći odgovarajuću radnu snagu. Rješenje se često traži u uvozu stranih radnika, no pitanje je jesu li oni odgovor na ovu kompleksnu situaciju. Lider

21.08.2025. (19:00)

Sad se mladi moraju prodavati po punoj cijeni

Kraj povlastica: mladi bez sigurnosne mreže poslodavaca

Broj mladih radnika za koje poslodavci ne plaćaju doprinose pao je s 201,7 tisuća krajem 2024. na 172,5 tisuća u lipnju 2025., nakon ukidanja petogodišnje fiskalne olakšice. Od 2015. do danas tako je zaposleno oko 330 tisuća mladih, što je državu koštalo oko dvije milijarde eura. Iako potpuna primjena mjere nestaje tek 2029., novih ulazaka nema. Umjesto toga, od 2025. uvedena je olakšica za prvo zapošljavanje na neodređeno – bez obzira na godine, ali samo za one koji nikada nisu imali takav ugovor. Faktograf

29.06.2025. (21:00)

Vizitka danas, suradnja sutra – ako ne zaboraviš odgovoriti na poruku

Mreža zlata vrijedi: kako izgraditi kontakte koji otvaraju vrata

Profesionalno umrežavanje nije puka razmjena vizitki, već gradnja stvarnih odnosa koji mogu donijeti posao, znanje i napredak. Ključ je u proaktivnosti – od ranog dolaska na događanja i jasnog predstavljanja do održavanja kontakata porukama, kavama i video pozivima. LinkedIn je neizostavan, ali ni ostale mreže nisu za odbaciti. Daj prije nego što tražiš, budi dosljedan i dostupan. I kad misliš da ti mreža više ne treba – opet idi na taj seminar. Možda baš ondje sjedi tvoj budući poslovni partner. Savjeti

28.05.2025. (19:00)

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

21.04.2025. (17:00)

Žele te se riješiti, a još ti i plate

Strategija plaćenih otkaza, koju je uspostavio i Jeff Bezos u Amazonu, proširila se po tvrtkama

Taj način odlaska iz tvrtke nipošto nije nov. Još 2014. Jeff Bezos uveo je takav program u kojem je zaposlenicima nudio od dvije tisuće do pet tisuća dolara da daju otkaz kako bi u Amazonu zadržao samo najambicioznije, a riješio se lijenih. Takvog nečeg nema u našoj zakonodavnoj praksi, ali to ne znači da takvih dogovora poslodavca i zaposlenika općenito nema. To se najčešće odnosi na one djelatnike koji ne bi ostvarili pravo na naknadu kod HZZ-a. Poslodavcima takav način davanja otkaza znači i porezno opterećenje, ali nije da nema drugih benefita – dugoročno može smanjiti troškove, ali i motivirati neangažirane radnike ili one koji imaju loše radne rezultate da sami otkažu radni odnos. Pogodnost za radnike je ta da mogu dogovoriti i veće iznose nego što bi dobili kao naknadu od HZZ-a. Lider

01.04.2025. (23:00)

Kad mirenje nije mirno, a štrajk traje duže od presude

Štrajk bez pravila: Sindikati jači od sudova

U Hrvatskoj i mali sindikati mogu organizirati štrajk, što poslodavce stavlja u nezavidan položaj. Zakon ne zahtijeva reprezentativnost sindikata za sve vrste štrajkova, pa ih može pokrenuti i sindikat s malim brojem članova. Postupak mirenja često se formalno provede, ali ne sprječava štrajk, dok sudovi ne donose odluke u zakonskim rokovima. Poslodavci su tako izloženi dugotrajnim prekidima rada i financijskim gubicima, bez pravne sigurnosti. I dok u javnom sektoru država lako popusti sindikalnim zahtjevima, u privatnom sektoru poslodavci snose puni teret. Lider

10.03.2025. (13:00)

Bolovanje na dijetu

Sada je prilika da poslodavcima smanjimo trošak bolovanja

Četiri su razloga da se teret bolovanja za poslodavce ograniči na pet dana. Prvi je taj da bi se tako smanjilo financijsko opterećenje poduzetnika – posebno za male i srednje tvrtke. Ujedno se na taj način povećava konkurentnost hrvatskoga gospodarstva jer u okružju, npr. Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, bolovanja ne padaju toliko na teret poslodavca. Ostala dva razloga tiču se države jer bi se potaknulo odgovornije upravljanje zdravstvenim sustavom zato što bi država preuzela veću kontrolu nad izdavanjem i trajanjem bolovanja, što bi (ako računamo da su odgovornost i savjesnost onih u HZZO-u na visokoj razini) smanjilo zloupotrebe. Logika je posljednjega da će država, financira li veći dio bolovanja, imati i veći interes za kontrolu opravdanosti. Edis Felić za Lider.

21.02.2025. (12:00)

Nagrada za zdravlje – kazna za gripu

Domaća tvrtka se dosjetila kako smanjiti lažna bolovanja: Dobijete bonus za prisutnost

Imate gripu, odete na bolovanje i izgubite bonus. Upravo tako funkcionira jedna hrvatska tvrtka, da bi smanjili tzv. lažna bolovanja. Koje su prednosti, a koje mane takvog pristupa i koliko zapravo izostajemo s posla? Ne odete li na bolovanje, evo nagrade za prisutnost. To je praksa koju ima jedna hrvatska tvrtka. Što znači da ako ste bolesni, ostajete bez bonusa, na plaću koja je već manja zbog odlaska na bolovanje. Ideja je privlačna udruzi Glas poduzetnika koji se žale na bolovanja i zalažu da poslodavci radnicima isplaćuju plaću za samo 5 dana izostanka s posla, umjesto sadašnjih 42, kada trošak preuzima država. Međutim, to otvara mogućnost da, primjerice, radnici s gripom dolaze na posao i pošalju više kolega na bolovanje, što je kontraproduktivno. Net… komentiraju na Forumu

20.02.2025. (17:00)

Znači Trump i lokalni izbori nam kradu ljetovanje

Šajatović: Poslovnjaci, oprezno s planiranjem odmora u lipnju 2025.

Običaj je odvesti djecu početkom lipnja na more i ostati s njima tjedan dana. Pa doći na bar jedan produženi vikend ili na krstarenje s ekipom prije glavne sezone… Ove godine to će biti velik rizik. Lokalni izbori i njihove posljedice samo su dio novih inputa u poslovnim jednadžbama. U lipnju bi trećina gradova i općina mogla dobiti nove gazde. Zastat će trošenje europskog novca. U tome mjesecu bit će jasnije kakva će biti turistička sezona. A do svakog poduzeća stići će i posljedice Trumpovih poteza. Tko zakasni s prilagodbom – platit će visoku cijenu. Miodrag Šajatović za Lider.