Kada nas netko pita ‘kako si’, odgovaramo automatski, ne razmišljajući jesmo li doista dobro. BigThink pozabavio se problemom što to čini život kvalitetnim i ispunjenim i kako to postići. Ukratko, to ćemo postići radeći dobre stvari i uživajući u tome.
U obzir se uzimaju, iz BDP, i očekivani životni vijek i obrazovanje – Hrvatska zauzima visoku 39. poziciju od 193 promatrane zemlje.Prema HDI-u BND po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 34,3 tisuće dolara, očekivani životni vijek je 79,2 godine, a obrazujemo se u prosjeku 12,3 godine. Ipak, u odnosu na posljednje računanje (2021.), pali smo za dvije pozicije. Švicarska je pak zadržala prvo mjesto s BNP po stanovniku od 69,4 tisuća dolara, očekivanim životnim vijekom od 84,3 godine i prosječnim školovanjem od 13,9 godina. Prema Indeksu ljudskog razvoja najgore je biti stanovnik Somalije u kojoj bruto nacionalni dohodak iznosi tek 1072 dolara, ljudi se u prosjeku školuju tek 1,9 godina, a očekivani životni vijek je samo 56,1 godinu. Poslovni
Jedan korisnik Reddita postavio je pitanje: što sve ne valja ako živite u Kanadi? Odgovora je bilo svakakvih, od toga da su stanarine visoke, kuće nedostupne i skupe baš kao i pretplate za mobitele, mliječni proizvodi i alkoholna pića pa do “Ogromne su udaljenosti. Jeftinije je letjeti u Europu nego u mnoga mjesta u Kanadi”. Punkufer s Buzzfeeda prenosi 10 najzanimljivijih odgovora. Evo nekih:
Pozitivni primjeri mogu motivirati i druge predstavnike stanara da u svojim zgradama krenu u poboljšanje kvalitete života stanara. Jedan od takvih primjera je priča Nataše Lujanac o stambenoj zgradi u Zagrebu na adresi Vrisnička 16-22. “Osnovala sam odmah na početku WhatsApp grupu i Facebook grupu te smo s vremenom prikupili i većinu e-mail adresa. Na ovaj način smo se još bolje povezali i komunikacija je bila brža. Uskoro su se suvlasnici počeli osjećati kao dio tima, dio čiji je glas bitan. Počelo se događati i to da se susjedi iskreno pozdravljaju, druže i vole te iskazuju zahvalnost na ovakvoj zajednici. Jedna nova susjeda je rekla da je odlučila živjeti baš u našoj zgradi kada je vidjela kako smo je uredili i okitili za blagdane i kako se susjedi druže i poštuju. Rekla je: ‘U ovakvoj zgradi želim živjeti!'” Zgradonačelnik
Hrvatska ima jedan od najnižih očekivanih životnih vijekova, po BDP-u zaostaje za ostalim zemljama EU, suočena je s relativno visokim udjelom starijih osoba, a pretilost je rastući problem hrvatske djece – stoji u izvješću bankarske grupacije BFF. U analizi 9 država – Italija, Hrvatska, Češka, Francuska, Grčka, Poljska, Portugal, Slovačka i Španjolska – naša je država s najnižom potrošnjom na zdravstvo. Tportal
Najbolji grad za život u Hrvatskoj izabran je prema 26 kriterija poput prosječnog dohotka po stanovniku, udjela izdvajanja za obrazovanje, zaštitu okoliša, subvencioniranje cijene prijevoza te indeks starenja stanovništva, a sve to u nekoliko proračunskih godina unazad. Po tim kriterijima Čakovec je najbolji. U užem izboru bili još Zagreb, Varaždin, Dubrovnik i Samobor. Regionalni
Zagrepčani Boro i Jadranka Ožegović preselili su iz grada u malo mjesto Čremušnica na Kordunu. Žive od uzgoja jagoda. – Jadrankina i moja mirovina zajedno iznose oko četiri tisuće kuna. U Zagrebu bi s toliko jedva preživjeli, a na Kordunu smo pravi bogataši. Ne živimo u izobilju, ali imamo taman koliko nam treba. Svaki dan odlazim na tržnicu, posložim jagode na tezgu, pa se nešto i proda. Nisu to bogznakakvi novci, ali pokriju sitnije troškove, želje i potrebe poput mojih cigareta i benzina za auto pa sam zadovoljan. Osim toga, rad u vrtu oboma dobro dođe, nekako nas oplemenjuje i smiruje, kaže Boro.
Preuzimanjem i prisvajanjem nadljudskih osobina nekih živih bića ljudi bi se mogli modificirati u praktički neuništiva živa bića koja ne stare niti obolijevaju, imaju dodatna osjetila, a prilagođena su i životu u svemiru. Vrijeme kada će sve to postati moguće približava se velikom brzinom – piše Igor Rudan u najnovijem nastavku svog feljtona o duljini i kvaliteti života.
Budimpešta među 5 gradova u kojima je unazad 10 godina najviše porasla kvaliteta života, kad se gleda cijeli svijet
Dok zemlje EU bilježe napredak u kvaliteti života svojih građana, zadovoljnih vlastitim životom, standardom, javnim uslugama poput zdravstva, skrbi za djecu, u Hrvatskoj je pala sreća građana i zadovoljstvo životom. Za razliku od EU kod nas ne pada broj građana koji ne uspijevaju platiti račune i dugove, na dnu smo EU po neravnoteži između obiteljskog i radnog života. Hrvati nemaju povjerenja u ljude i institucije, javnim uslugama zadovoljni smo manje od prosjeka EU… Pokazuje to Europsko istraživanje o kvaliteti života Eurofounda. Večernji
