Suci protiv novinara: "Tužba od 100.000 eura vrhunac je pravosudne agresije" - Monitor.hr
01.06. (09:30)

Pate od duševnih boli

Suci protiv novinara: “Tužba od 100.000 eura vrhunac je pravosudne agresije”

Sudska tužba protiv novinara u vrijednosti od 100 000 eura koju je najavio sudac Zvonko Vrban podigla je prašinu u medijskim krugovima te je okarakterizirana kao vrhunac pravosudne agresije neviđenim iznosom koji traži. Tužba je najavljena zbog pet tekstova o njegovu stjecanju imovine koje je napisao Drago Hedl, a posebno ga je na to potaknula objava u rubrici “Politika i kriminal” jer smatra da mu se time “lijepi etiketa” kriminalca. Naši suci u tužbama protiv medija najviše pate od duševnih boli, a po tužbama prednjači Hanza media protiv koje je 15 sudaca podnijelo 33 tužbe na ukupan iznos od 2,21 milijun kuna. Index


Slične vijesti

Jučer (17:30)

A prvo su htjeli Beroša i Alemku na ramenima nositi

Nepovjerenje u tradicionalne medije dio je šireg nepovjerenja u institucije

Na prosvjedu „za slobodu“ prošle subote govorilo se o preuzimanju „neprijateljskog najjačeg i glavnog oružja, a to su redom HRT, Nova TV i RTL“. Na samom skupu je napadnut reporter RTL-a Goran Latković, a i novinari iz drugih redakcija koji su izvještavali o prosvjedu bili su suočeni s  verbalnim napadima. Marko Francišković, jedan od organizatora neprijavljenog prosvjeda, nezadovoljnike je poveo pred HRT te zahtijevao da se uključi u program kako bi se obratio naciji, po uzoru na sličan događaj koji se prije dva mjeseca dogodio u Ljubljani. Kada i zašto smo došli do situacije da novinare na zadatku napada gomila, odnosno da ih se shvaća kao predstavnike određene (vladajuće) politike? U mnogim zemljama uslijed koronakrize publika vratila se provjerenim medijima, ali raste i jaz između onih koji vjeruju medijima i onih koji daju povjerenje informacijama na društvenim mrežama. I u Hrvatskoj je na samom početku pandemije bilo pojačano praćenje tradicionalnih medija da bi se početno povjerenje kasnije istopilo. Faktograf

10.11. (20:00)

Što čitamo, što gledamo

Analiza političkih analitičara u medijima: ljepotice dana

Pa ako za cijelu novinarsku kastu vrijedi da stoji preblizu političarima i stoga i ne može proizvesti pravu političku analizu situacije, to, paradoksalno, još više vrijedi za političke analitičare, koji su “analitični” samo u mjeri koju su sami sebi zadali. Točnije, koju im je zadao političko-medijski kontekst u koji se oni dobrovoljno i bez problema uklapaju. Oni su “ljepotice dana”, a na duži rok smo ionako svi mrtvi. Tehnički to izgleda kao spremnost da se uvijek bude na raspolaganju novinarima i urednicima, da obično imate dvije-tri teze koje rafalno izbacite u eter i još po mogućnosti neku efektnu parolu, koja će se dati upotrijebiti za najavu razgovora ili naslov na portalu i u novinama – piše Srećko Pulig. Novosti

24.08. (23:30)

Red šutnje

Basara: Vidovitost i predvidivost

O prosvjedu na Cetinju kolumnist piše: Dobra vest je da je prekjučerašnji protest na Cetinju prošao bez žrtava u ljudstvu i materijalu, a cela zavrzlama je bila još jedan od bezbroj povoda da po ko zna koji put dođem u napast i umislim da sam krenuo vidovitim stopama Mitra Tarabića. Tačno sam, „u fasu“, znao kako će – u slučaju da ne padne krv – stvar proteći… Poučeni, međutim, višedecenijskim (gorkim) iskustvom brkanja vidovitosti i predvidivosti, nisam se vaveo vo vidovnjačko iskušenije. Bilo je dibidus predvidivo – nimalo vidovito – da će beogradski mejnstrim mediji, kako oni koje je Tviter stigmatizovao kao „bliske vlasti“, tako i oni opozicioni, prećutati cetinjski skup. Televizore ne gledam, pa ne znam kako je stvar stajala tamo. Piše Svetislav Basara za Kurir

15.08. (13:00)

Kvantiteta ispred kvalitete i pro forme

Novi Zakon o elektroničkim medijima: Kronični nedostatak vizije

Konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima upućen u saborsku proceduru ne rješava aktualne nagomilane probleme domaćeg medijskog sustava, niti ga adekvatno priprema za buduće izazove. U osnovi, Zakon se donosi zbog obaveze usklađivanja domaćeg s EU zakonodavstvom, sama direktiva primarno je vezana uz audiovizualni sektor i kao takva ne rješava ključni problem za elektroničke publikacije u užem smislu, a to su velike internetske platforme i njihovi parazitski poslovni modeli. S njima će se ukoštac uhvatiti tek novi sveobuhvatni europski Digital Service Act koji najavljuje i sama ministrica, no ne upozorava da će se ZEM – koji u svojoj konačnoj verziji još nije ni stigao na glasanje u Hrvatski sabor – uskoro opet morati mijenjati i usklađivati s novim paketom digitalnih mjera. Kulturpunkt o nedostacima prijedloga novog zakona.

27.07. (16:30)

Kraj ustaša i četnika

Bajruši: Treba, i na neviđeno, pozdraviti zakon koji će napokon pokušati suzbiti govor mržnje na portalima

Taj zakonski prijedlog možda će, ako ne zaustaviti, onda barem ozbiljno reducirati količinu mržnje koja bukti na društvenim mrežama. Zato ga pozdravljamo i na neviđeno. Ubuduće će za komentare odgovarati njihovi stvarni autori. Zauzvrat vlasnici medija – ako ne žele biti kažnjeni – morat će potpuno promijeniti pravila igre za svoje čitatelje-komentatore. Morat će registrirati korisnika i “na jasan i lako uočljiv način upozoriti ga na pravila komentiranja i na kršenje propisanih pravila… Piše Robert Bajruši za Jutarnji list

01.06. (09:30)

Bez dlake na jeziku

Mojmira Pastorčić pokazala zašto je nagrađivana novinarka. Pomela je premijera zbog nasrtaja na medije

Nakon što je premijer Plenković nasrnuo na medije zbog, po njegovu mišljenju, pristrane kampanje zbog odnosa prema kandidatu Filipoviću, spomenuvši pritom micanje profesora Puhovskog s RTL televizije, nagrađivana novinarka Mojmira Pastorčić odgovorila mu je pokazavši zašto je zaslužila svoje nagrade. Podsjetila je premijera na ponašanje tijekom kampanje i prljavu igru kojom su se služili preuzevši retoriku Miroslava Škore te zaključila da je upozoravanje na takvo ponašanje odlika pravoga novinarskog ponašanja. Telegram

29.05. (13:30)

Online novinarska školica

Kako izgleda jedan dan u informativnom programu?

Ako ste se ikad pitali kako izgleda radni dan novinara u informativnom programu neke televizije, portal Medijska pismenost donosi video baš o tome. Ekipa Nove TV obično svake godine ugosti učenike osnovnih i srednjih škola na radionicama “Djeca upoznaju medije”, no kako su ove godine zbog epidemioloških mjera one morale biti otkazane, odlučili su snimiti video u kojem voditeljica Dnevnika Nove TV i Večernjih vijesti Marija Miholjek gledatelje vodi kroz redakciju informativnog programa i uz brojne kolege pokazuje kako izgleda rad na informativnim emisijima.

 

18.03. (09:36)

Mi kontroliramo, ne vi!

Kina naredila Alibabi da proda dio svoje medijeske imovine

Kineske su vlasti naložile multinacionalnoj tehnološkoj tvrtki Alibabi da proda dio svoje medijske imovine jer su zabrinuti da tvrtka uveliko utječe na javno mnijenje u zemlji. Alibaba drži značajne medije u kontinentalnoj Kini, pa je tako njihova partnerska tvrtka Ant Group vlasnik tehnološkog portala 36Kr, a državna tvrtka Shangai Media Group ima strateški sporazum s Alibabom. Alibaba drži i značajan udio u kineskoj verziji Twittera, Wibou te stranici za objavljivanje videozapisa Bilibili. Zabrinutost vlasti dosegla je svoj vrhunac kad je Alibaba najavila da će otkupiti South China Morning Post, novine na engleskom jeziku s tradicijom starom 118 godina. TechCrunch

05.11.2020. (20:30)

The Daily Monopol

Najveća peticija u povijesti Australije – traži se istraga medijskog carstva Ruperta Murdocha

501.876 Australaca potpisalo je online peticiju koja poziva na istragu navodnog medijskog monopola Ruperta Murdocha, čime je postala najveća peticija vlastima u australskoj povijesti. Vlasti su pozvane da istraže „zloupotrebu medijskog monopola u Australiji“ i daju preporuke za diverzifikaciju medijskog vlasništva u državi. Murdoch je vlasnik 70% medija u Australiji. CNN