Suci protiv novinara: "Tužba od 100.000 eura vrhunac je pravosudne agresije" - Monitor.hr
01.06.2021. (09:30)

Pate od duševnih boli

Suci protiv novinara: “Tužba od 100.000 eura vrhunac je pravosudne agresije”

Sudska tužba protiv novinara u vrijednosti od 100 000 eura koju je najavio sudac Zvonko Vrban podigla je prašinu u medijskim krugovima te je okarakterizirana kao vrhunac pravosudne agresije neviđenim iznosom koji traži. Tužba je najavljena zbog pet tekstova o njegovu stjecanju imovine koje je napisao Drago Hedl, a posebno ga je na to potaknula objava u rubrici “Politika i kriminal” jer smatra da mu se time “lijepi etiketa” kriminalca. Naši suci u tužbama protiv medija najviše pate od duševnih boli, a po tužbama prednjači Hanza media protiv koje je 15 sudaca podnijelo 33 tužbe na ukupan iznos od 2,21 milijun kuna. Index


Slične vijesti

Nedjelja (23:00)

Ogledalo društva

Seksizam naš svagdašnji: Mediji zarađuju na objektivizaciji žena

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Seksizam naš svagdašnji”, njime je obuhvaćeno 49 nacionalnih i lokalnih medija koje su istraživači pratili deset mjeseci. Tijekom tog razdoblja Centar za građanske inicijative iz Poreča detektirao je 4.463 članka seksističkog, homofobnog ili transfobnog sadržaja. Portali koji su prednjačili po broju seksističkih članaka su Net.hr (565), Dnevno.hr (381), Slobodna Dalmacija (241), 24 sata i Dnevnik.hr (84), no kako nam kažu iz Centra za građanske inicijative, što se tiče homofobnih i transfobnih članaka, najviše ih dolazi sa portala Narod.hr i udruge „U ime Obitelji“. Iz Centra kažu kako bi mediji trebali imati ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja, ali svojim pristupom često doprinose rodnoj neravnopravnosti. Načini izvještavanja, kako pokazuje istraživanje, žene nerijetko reducira na objekte zadovoljstva ili ih prezentira kroz rodno uvjetovane stereotipe. Lupiga

16.12.2023. (13:00)

Treba im glasilo

Kako je HDZ zarobljavao i kupovao medije

Tijekom ratnih godina, HDZ je pod vodstvom svog osnivača Franje Tuđmana koristio ratno okruženje za konsolidiranje vlasti. Među prvim potezima bilo je preuzimanje kontrole nad medijima. Javni medijski servisi HRT i Vjesnik postali su glasila Tuđmanovog autokratskog režima, a Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije i Večernji list dobili su nove vlasnike, redom tajkune bliske HDZ-u. Ključni akteri bili su Miroslav Kutle i Ivić Pašalić. Pašalić je bio upleten i u tzv. “aferu Grupo”, tajni plan koncentracije vlasništva na radijskom i televizijskom tržištu, čiji je plod bilo i osnivanje Nove TV, a u tajnosti je bio upleten u privatizaciju Večernjeg lista. Kutle je, pak, po stranačkoj liniji 1993. dobio vlasništvo nad Slobodnom Dalmacijom u još jednom privatizacijskom procesu upitne legalnosti, a sve donedavno je ostao tajni vlasnik mreže hrvatskih radijskih postaja prije Zorana Pripuza. Sa starim navikama HDZ je nastavio i kad su se 2003. vratili na vlast pod vodstvom Ive Sanadera, koji je zadobio naklonost Jutarnjeg. Zatim, tu je afera Fimi-media, a uz HDZ su vezani počeci Bujice, koja im je kasnije okrenula leđa. Faktograf

06.12.2023. (00:00)

Uzdaj se u se i u svoje kljuse

Istraživanje: Nikad niže povjerenje građana prema državi, medijima i politici

Ovo najpesimističnije izdanje Nultog kvadranta ukazuje na najveći komunikacijski jaz do sada – između onog što poslovne i političke elite rade i onog što građani od njih očekuju. Drugim riječima, u većini ovogodišnjih poslovnih i političkih odluka nedostajalo je hrabrosti i znanja za dubinske promjene koje će građani osjetiti u kvaliteti svoje svakodnevnice, još više u kvaliteti komunikacije. Najpesimističniji godišnji indeks optimizma, dodatni pad povjerenja u sve sektore koji čine temelj demokratskog društva te sve veća opća zabrinutost građana zahtijevaju od poslovnih i političkih elita manje kompromisa, a više hrabrih iskoraka i bolju komunikaciju. Rezultati istraživanja nameću tri prioritetna područja koja traže hitno djelovanje: suzbijanje rasta cijena, politiku integracije imigranata koja bi pomirila goruće potrebe tržišta za radnom snagom i kulturni suživot te uspostavljanje podrške za mentalno zdravlja djece i mladih – kaže izvršna direktorica Val grupe, agencije koja je provodila ovo istraživanje u suradnji s Ipsos pulsom, za Lider.

27.11.2023. (09:00)

Dobrom proizvodu ne treba reklama

Egzistencijalna kriza reklamne industrije

Američki trgovci ove godine su potrošili preko vrtoglavih 350 milijardi dolara na oglašavanje: čak i brzinska računica jasno pokazuje kako se i kod najmanjeg rasipanja zapravo radi o ogromnom novcu. Nije problem samo u rasipanju novca već, što je i mnogo važnije, u fundamentalnoj i egzistencijalnoj “krizi povjerenja” koja pogađa reklamnu industriju. Problem je što sami potrošači ne vjeruju oglasima, biznisi ne vjeruju medijskim agencijama, dok tvrtke poput Googlea i Mete imaju preveliku moć. Problem je u samom poslovnom modelu koji se temelji na transakcijama, poticajima i provizijama. Pokraj nepovjerenja, širi se ravnoteža između najboljih interesa dviju strana. Forbes

26.11.2023. (15:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Zašto je factchecking ipak bitan

Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu “vjeruj samo svojim očima”. No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista na ovogodišnjem SoMo Borcu. Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Bug

24.11.2023. (21:00)

Ako ne znaš raspravljati, radije šuti

Kako europski ekstremni desničari pokušavaju zastrašiti i ušutkati novinare

Studije slučajeva iz Njemačke, Austrije, Španjolske i Hrvatske otkrivaju obrazac koji ekstremna desnica koristi u pokušaju da zastraši kritične novinare i medije. Redom se radi o napadima koje ohrabruju i potiču političari koji su u pandemiji Covida-19 prepoznali priliku za okrupnjivanje biračke baze plasirajući netočne, neutemeljene i manipulativne tvrdnje odnosno zavjereničke narative u javni prostor. Kad im se upute konkretna pitanja o njihovim dezinformirajućim tvrdnjama, odgovaraju izbjegavajući argumentiranu raspravu te usmjeravajući bijes svojih pristaša prema novinarima koji propituju njihove motive i namjere. Cilj takvog postupanja je izazvati strah i nelagodu te obeshrabriti buduće kritičko propitivanje njihovih neutemeljenih i manipulativnih teza. U istu se svrhu u pojedinim državama, među kojima prednjači upravo Hrvatska, koriste i tzv. SLAPP tužbe (tj. strateške tužbe protiv javne participacije), koje služe pokušajima da se novinare i medije iscrpi dugotrajnim pravosudnim postupcima. Faktograf

26.07.2023. (18:00)

Pišite slobodno, ali ne baš sve što hoćete

Zdenko Duka: Eutanazija novinarstva – mediji pod dirigentskom palicom HDZ-a

Budući da baš mediji, a zapravo nitko drugi, iznose na vidjelo sve brojne HDZ-ove afere, Plenković i njegovi poslušnici iz interesa riješili su znatno otežati posao novinarima i medijima koji su i dalje zainteresirani da građanima i javnosti prenesu što se zaista događa u Hrvatskoj. Nakon što se ovih dana počelo pričati o zgotovljenom Prijedlogu nacrta Zakona o medijima, očito je da se s njim ocrtava smjer zatiranja neovisnog i slobodnog novinarstva, da je trend baš nedemokratski, a ne trend jačanja demokracije. Podsjeća na mađarski medijski zakon kojim je Orban krajem 2010. godine šokirao mađarske novinare i medijske vlasnike, ali i cijelu EU. Europska demokratska praksa nalaže da medijski poslodavci okupljaju novinare koji će raditi u njihovim medijima. Oni ih plaćaju i oni ocjenjuju jesu li to novinari za njihov medij ili nisu. Licence za novinare postoje u samo dvije-tri europske države, ali niti tamo ne odlučuje država o tome tko je novinar, a tko nije, nego profesionalna udruženja. Takav Upisnik bi lako mogao biti i protuustavan. Zdenko Duka za Lupigu

26.07.2023. (09:00)

Ili si njihov ili nisi novinar

Nije poznato kako bi Ministarstvo kulture novim Zakonom o medijima štitilo novinare

U novi Zakon o medijima uvode se nove prakse pomaganja medijima, prije svega tiskanima, koje bi možda mogle utjecati na kritičnost vlasnika tih medija prema vlastima, međutim, u prijedlog je Ministarstvo uvrstilo i nekoliko instituta koji do sada nisu postojali u zakonima, niti u općeprihvaćenim domaćim i međunarodnim kodeksima novinarske profesije, a izbacilo neke bez kojih će novinarima biti teško doći do sadržajnih informacija, poput načela zaštite izvora. Ministarstvo želi uvesti ne samo upisnik svih medija, već i registar profesionalnih novinara i fotoreportera. U ovom prijedlogu na više se mjesta izrijekom spominje kako je cenzura zabranjena, no po tumačenju HND-a to bi moglo biti upravo to. U ovlasti novog Vijeća za medije prepisane su i neke koje nisu životne, a mogu se tumačiti i kao pokušaj političke kontrole medija. Faktograf

24.07.2023. (19:00)

Ministarstvo kulture sve više liči na ono zloglasno...

Mihaljević: Novi udar Plenkovićeve vlade na slobodu medija

Zakon koji je proizašao iz kuhinje HDZ-ove ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek predviđa, dakle, legalnu otimačinu novca portalima poput Indexa, Telegrama, Neta, Tportala… I to nije sve: zakon predviđa i osnivanje posebnog tijela koje će odlučivati tko može dobiti status profesionalnog novinara te tko može kao takav biti upisan u nešto što će se zvati Upisnik profesionalnih novinara i fotoreportera. Portalima se pak zakonom uvodi poseban porez na internetsko oglašavanje u iznosu od 10 posto. Jer nije dovoljno da portali plaćaju poreze i doprinose na dohodak, pdv, naknadu agenciji za elektroničke medije, poreze na dobit… Treba im razrezati još jedan porez. Planiraju osnovati i Vijeće stručnjaka koje bi bilo pod Agencijom za medije. Ta dva tijela davala bi svojevrsne dozvole za rad profesionalnih novinara i fotoreportera. Novi zakon, ovako kako je predložen, bit će jedan od zadnjih čavala u lijes još ono malo preostalih slobodnih medija u državi. Robert Mihaljević za Glas Podravine

24.07.2023. (15:00)

The kids aren't alright

GONG: Mladi ne čitaju medije, a u društvenom životu ne žele sudjelovati

Mladima su kvizovi znanja omiljeni žanrovi (oko 90%), a najmanje vole reality emisije (oko 12%), lifestyle emisije i religijske emisije (14%). Istovremeno im nedostaje kritičkog odnosa prema vlastitoj sposobnosti prosudbe vjerodostojnosti informacija koje pronađu na Internetu, rekli su na predstavljanju ključnih nalaza istraživanja provedenog sa studentima nekoliko naših fakulteta. Rezultati pokazuju kako su mladi kritični prema tradicionalnim medijima, digitalnim alatima i ulozi medija u društvu, ali kritičko promišljanje ne motivira mlađe generacije na aktivnije sudjelovanje u društvu. Mediji su na udaru, novinarke i novinari pod pritiskom, a dezinformacije, na kojima netko profitira, šire se munjevitom brzinom. Medijsko obrazovanje mora biti u fokusu u budućnosti… H-alter