Suradnja s akademskom zajednicom rezultirat će arhivskom pohranom u oblaku - Monitor.hr
19.04.2016. (14:21)

Suradnja s akademskom zajednicom rezultirat će arhivskom pohranom u oblaku

Zagreb, 18. travnja – Tvrtka itSoft, u sklopu branda Setcor, sklopila je ugovor sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom o izvedbi projekta „Usklađivanje poslovanja s normama relevantnima za sigurno i pravno valjano dugoročno čuvanje podataka“. Cilj projekta je međusobna razmjena znanja i iskustva između tvrtka okupljenih oko branda Setcor i Filozofskoga fakulteta, a dobit za obje strane od ovakve suradnje je neupitna. Stručnjaci iz područja suvremene arhivistike s Filozofskog fakulteta doprinijet će Setcoru u usklađivanju poslovnih normi relevantnih za pravilno čuvanje arhivskih zapisa kako bi na tržištu mogao uspostaviti usluge arhivske pohrane u oblaku.
Prepoznavši važnost i potrebu za digitalnim arhiviranjem, Setcor je u zagrebačkom Filozofskom fakultetu našao idealnog suradnika u izvršavanju zadatka normiranja i brige za arhiviranjem zapisa.

Za razliku od papirnatog gradiva koje je moguće propisno pohraniti u optimalnim uvjetima i očekivati da će ono biti čitljivo i nakon 100 ili više godina, digitalni su zapisi nestabilni jer su suočeni sa stalnim promjenama u tehnologiji. Primjerice, podaci koje smo ranije pohranjivali na kompjuterske diskete danas više nisu dostupni. S druge strane, arhiviranje u oblaku vrlo je zahtjevno, traži poštivanje arhivističkih normi i proaktivnu brigu o pohranjenim zapisima. Upravo zbog te činjenice, čelni ljudi Setcora potražili su pomoć vodećih istraživača unutar akademske zajednice koji su stručnjaci u području suvremene arhivistike okrenute digitalnim tehnologijama.

Provedba projekta obuhvaća sljedeće aktivnosti: detaljna analiza usluga i aktivnosti Setcora, analiza relevantnih normi i zakonskih regulativa, razrada metodologije i metrike, implementacija potrebne nadogradnje softverskih rješenja i provjera usklađenosti s relevantnim normama, preporukama i važećom zakonskom regulativom.

Dio istraživačkog tima s Filozofskog fakulteta čine voditelj projekta izv. prof .dr. sc. Hrvoje Stančić, predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku, Co-Director europskog istraživačkog tima na svjetskom projektu InterPARES Trust, kao i doc. dr. sc. Arian Rajh te viši arhivist Jozo Ivanović, vanjski suradnici Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti te vrsni stručnjaci s mnoštvom objavljenih radova u području arhivistike.

„Potpisivanjem ovoga projekta Filozofski fakultet nastavlja se aktivno povezivati s gospodarstvom. Znanstvena dostignuća do kojih su istraživači došli u vlastitim istraživanjima pretaču se u konkretna, tržišna rješenja. Drago nam je da su Filozofski fakultet i njegovi međunarodno priznati znanstvenici prepoznati i kao kvalitetni projektni partneri.“ – poručio je dekan Filozofskog fakulteta red. prof. dr. sc. Vlatko Previšić.
Istraživanja pokazuju da sve više poslovnih subjekata prelazi na rješenja i usluge u oblaku, što pokazuje važnost digitalne arhivske pohrane. Ovakva vrsta pohrane garantira nepromjenjivost zapisa te osigurava njihovu vjerodostojnost, što znači da zapisi ostaju autentični, pouzdani, točni i upotrebljivi.
„Tvrtke u gospodarskome sektoru, ali isto tako i tijela državne i javne uprave koja prelaze na e-poslovanje, korištenje isključivo e-pošte u poslovnome komuniciranju, e-računa ili e-potpisanih dokumenta, moraju odgovorno poslovati, odnosno biti u mogućnosti čuvati vlastitu dokumentaciju i arhivirati je u obliku vjerodostojnih e-zapisa. Za organizaciju takvih sustava potrebna su suvremena znanja arhivistike kakva se stječu na Studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta u Sveučilišta Zagrebu.“ – izjavio je voditelj projekta izv.¸prof. dr. sc. Hrvoje Stančić.

Iz Setcora poručuju da je iznimno važno povezati realan sektor i obrazovne ustanove.

„Ovakav projekt vrlo je kompleksan, zahtjeva poštivanje i usklađenost s normama te proaktivnost. Zato je nužna suradnja s ljudima koji posjeduju potrebna znanja i stručnost. Arhivisti koji završavaju Studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika na Filozofskome fakultetu imaju potrebna znanja za organizaciju arhivske pohrane kako u papirnatome tako i u e-obliku u oblaku. Vjerujemo kako ćemo implementacijom njihovih rješenja značajno unaprijediti naš rad.“ – zaključio je Krešo Troha iz Setcora


Slične vijesti

12.07.2024. (14:00)

Ako već ne ideološki, pronađu proceduralni razlog

Ipak ništa od Rodnih studija na Filozofskom fakultetu, od ministarstva dobili odbijenicu

Kako su objasnili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Rodni studiji postupak akreditacije započeli su prema starom propisu, no on se u međuvremenu promijenio i u ministarstvu smatraju da se po novom i treba provesti. Jedna od inicijatorica studija Branka Galić kaže da se radi o političkoj odluci. Stigle i prve reakcije, Pavliček tvrdi kako je ovo “pobjeda normalne Hrvatske”, dok Nino Raspudić kaže kako se vjerojatno radi o “finti vladajućih”. No, kako tvrdi, smatra kako takvi studiji ni nemaju dovoljno materijala da bi se proširio na višegodišnji studij te da je možda primjereniji tek kao kolegij. N1

02.07.2024. (00:00)

Profesionalni aktivisti

Rodni studiji na Filozofskom: Može se raditi u području ljudskih prava, uredima koji se bave pravima manjina, arhivima, knjižnicama…

Rodni studiji počeli su se razvijati usporedno sa ženskim studijima 1970-ih godina, a jedan od najpoznatijih studija je na kalifornijskom sveučilištu UCLA. Riječ je o interdisciplinarnom polju fokusiranom na složenu interakciju roda s drugim oznakama identiteta, poput rase, etničke pripadnosti, seksualnosti, nacije i religije. Iz FFZG-a naglasivši da u Hrvatskoj trenutno ne postoji nijedan cjeloviti studijski program rodnih studija, dok na sveučilištima u Europskoj uniji postoji niz istaknutih programa koji se najčešće izvode na diplomskoj razini. Kolegiji uključuju znanost o književnosti, kulturalne studije, mediologiju i muzeologiju, filozofiju, antropologiju, povijest, psihologiju, pedagogiju, sociologiju…

Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava koje postaje sve značajnije u suvremenom društvu, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama, objašnjavaju za Index.

11.12.2022. (08:00)

"Granice moga jezika su i granice moga svijeta" (Ludwig Wittgenstein)

Croaticum na zagrebačkom Filozofskom fakultetu najstarija je ustanova gdje stranci uče hrvatski jezik

image

Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik najstarija je i najveća ustanova na kojoj se poučava te znanstveno i stručno proučava i opisuje hrvatski kao drugi jezik, a ove godine obilježava 60 godina postojanja. Dio je Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Polaznici su studenti inozemnih sveučilišta koji dolaze na Sveučilište u Zagrebu u sklopu različitih programa studentskih mobilnosti, zatim potomci hrvatskih iseljenika, kao i osobe koje uče hrvatski jezik jer rade u Hrvatskoj ili su se doselile u Hrvatsku te osobe koje uče hrvatski iz brojnih drugih razloga. Trenutačno ih je oko 250, a imaju nastavu u grupama po 15-ak njih u brojnim terminima tijekom cijelog dana. Suradnjom Filozofskog fakulteta i udruge Are You Syrious od ljetnog semestra ak. god. 2017./18. počeo se održavati besplatni Tečaj hrvatskoga jezika i kulture za azilante i tražitelje azila u Hrvatskoj. Od tada do danas program je pohađalo oko stotinu polaznika. Od ovog ljeta Croaticum je organizirao i tečaj hrvatskoga jezika za ukrajinske izbjeglice i studente. Jutarnji

30.01.2021. (13:30)

Trakavica na Sveučilištu u beskonačnom serijalu

Jovanović: ‘Boras čini nasilje nad Filozofskim, njegove kriterije zadovoljio bi samo njegov kandidat‘

U novom nastavku sage o oligarhiji na Sveučilištu u Zagrebu gledamo rektora Damira Borasa koji uskraćuje suglasnost profesorima Renati Geld i Nevenu Jovanoviću da budu birani za dekana/icu Filozofskog fakulteta. Tim su povodom profesori održali konferenciju za novinare pred zgradom fakulteta te istaknuli javnosti već poznate probleme samovolje rektora i Senata koje profesor Jovanović naziva bolešću koja uništava Sveučilište, a ima posljedice i na studente riječima: Ta je bolest zahvatila sva četiri tijela koja, prema statutu, upravljaju našim najstarijim i najvećim sveučilištem – rektora, Senat, Sveučilišni savjet i Rektorski kolegij. Nijedno od tih tijela ne dopušta odabire većine članova Fakultetskog vijeća Filozofskog, pri čemu naši odabiri nisu ni u najmanjoj mjeri protuzakoniti, izjavio je Jovanović, dodajući kako za Borasova mandata sveučilište iz prostora znanosti, slobode i demokracije postaje prostor straha, formalizma i oligarhije. Jutarnji list

 

 

23.01.2021. (09:30)

Otvorena Pandorina kutija

Na Filozofskom fakultetu zlostavljanje prijavile četiri osobe, dvije optužuju istog profesora

Nakon Akademije dramske umjetnosti, i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu četiri su osobe prijavile seksualno uznemiravanje, dvije od njih nevezane poznanstvom prijavile su istog profesora, a tvrdi se da mu to nije prvi takav slučaj. Studentska pravobraniteljica uputila je apel žrtvama da se jave na Facebook profil Ured studentskih pravobranitelja te e-adresu studprav@ffzg.hr te zajamčila anonimnost i svu potrebnu pomoć. Telegram

13.07.2020. (17:30)

David protiv Golijata

Filozofski fakultet u Zagrebu ponovno pokreće plenum i traži smjenu rektora Borasa

Novu pobunu na Filozofskom pokrenula je odluka rektora zagrebačkog sveučilišta da smijeni trenutnu dekanicu Vesnu Vlahović-Štetić, ali i fakultetu u potpunosti onemogući postavljanje uprave koju sami izaberu… Inicijativa za Filozofski poziva sve da im se pridruže u prosvjednoj šetnji u utorak od Filozofskog fakulteta do Trga Svetog Marka, gdje planiraju premijeru Andreju Plenkoviću uručiti peticiju za neopozivu smjenu rektora Borasa, za koju su, kako tvrde, prikupili više od 8000 potpisa. 24 sata

 

17.02.2017. (10:10)

Kraj krize?

Nakon devet mjeseci konstituirano Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu konstituirano je jučer nakon što nije radilo devet mjeseci i na maratonskoj osmosatnoj sjednici “odradilo” je više stotina točaka dnevnoga reda, među kojima je bilo i oko 400 predmeta imenovanja u zvanja, imenovanja pročelnika i predstojnika, izbora povjerenstava te odobrenja tema doktorata. Pokrenut je i postupak izbora za dekana, ali se nije glasovalo o povjerenju v.d. dekanu Holjevcu. Jutarnji

31.01.2017. (15:20)

Vijeće: Nametnuta uprava nedemokratski u Filozofskom, protivi se volji većine

Današnja sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je trebala okončati višemjesečnu krizu upravljanja ovom akademskom ustanovom, završila je nepredviđeno jer su obnašatelj dužnosti dekana i obnašatelji dužnosti prodekana napustili sjednicu odmah pošto dekanov prijedlog dnevnog reda nije prihvaćen (od 91 člana vijeća, 52 je bilo protiv, 6 je bilo suzdržanih).

Glasanju, do kojeg je došlo oko 13 sati (sjednica je počela u 11:15), prethodila je rasprava o alternativnom prijedlogu dnevnog reda. U tom su alternativnom prijedlogu članovi Vijeća FF predložili da sjednica počne – umjesto izborima u zvanja – sljedećim četirima točkama: konstituiranjem vijeća (zbog izmjene dijela članova), pokretanjem postupka izbora dekana, verificiranjem obnašatelja dužnosti prodekana (koje je, suprotno statutarnim odredbama, postavio Senat sveučilišta umjesto Vijeća fakulteta), te raspravom o povjerenju predstavnicima Fakulteta u Senatu Sveučilišta.
Pošto, nakon rasprave i demokratskog izjašnjavanja, prijedlog o. d. dekana nije prihvaćen, privremena uprava — umjesto da na glasanje stavi alternativni prijedlog — ustala je i napustila sjednicu, bez obzira na opće neodobravanje članova fakultetskog vijeća.

Ovaj je ružan događaj pokazao da, usprkos neprestanom pozivanju na demokraciju, privremena uprava Filozofskog fakulteta nema želje poštivati volju većine; nema želje steći povjerenje onih kojima upravlja; naposljetku — usprkos pozivanju na stotine sudbina onih o čijem se napredovanju i zapošljavanju trebalo danas raspravljati — privremena uprava ne želi omogućiti Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu da normalno funkcionira.

Pokazalo se da se nametnuta privremena uprava bezobzirno igra ljudskim sudbinama i radnim mjestima, demokracijom i vladavinom zakona. Nametnuta se uprava ovim činom definitivno stavila u službu privatnih interesa — istih onih koji klijentelizmom truju i razdiru Sveučilište u Zagrebu, izlažući riziku ugled i vjerodostojnost ove ustanove.

Vijeće Filozofskog fakulteta smatra da je ovakvim prekidom sjednice ugrožen sam demokratski ustroj akademske zajednice. Očito je došao čas kada ovakav ustroj treba braniti. To je borba na koju smo spremni, zaključuje Inicijativa za Filozofski u svom priopćenju.

13.10.2016. (11:10)

Previšićevim putem

Sutra sjednica Vijeća Filozofskog, opet bez studenata

“Za petak, 14. listopada, sazvana je sjednica Vijeća Filozofskog fakulteta. Bez poziva studentskim predstavnicima, bez točke raspisa kojom započinje proces izbora dekana. Točka navodno nije u dnevnom redu jer bez studenata nema potrebnu legalnost. Opet se ponavlja Previšićev paradoks: kako se legalnost zahtijeva samo za jednu točku, a sve su ostale navodno legalne kao takve”, piše Forum.

06.10.2016. (20:17)

Šola vs. Šola

Lupiga: Ivica Šola od erudite postao plitki pamfletista

“Dobrim obrazovanjem, širokim znanjem, vrsnom elokvencijom i stilom odskakao je od prosječnih stranica tiskovine u kojoj je objavljivao”, piše Lupiga o tekstovima Ivice Šole kakve je prije pisao, no kažu da su mu sad “plitki i tendenciozni nabačaji… falsificiranje do razine neprepoznatljivosti… pamfletistički napisi puni banaliziranja… počeo i intenzivno ulaziti u kontradikcije sa svojim stavovima”. Primjerak novog teksta: SDP–ovi šatoraši s Filozofskog.