Top 10 najiščekivanijih arhitektonskih projekata u ovoj godini - Monitor.hr
29.01.2024. (10:00)

Čuda modernog svijeta

Top 10 najiščekivanijih arhitektonskih projekata u ovoj godini

Prošla godina u arhitekturi pamtit će se po otvorenju najveće poslovne zgrade na svijetu i drugog najvećeg nebodera na svijetu. Također, bila je to godina suptilnosti. Američki CNN smatra da će ovih 10 arhitektonskih projekata obilježiti 2024. godinu: Nacionalna skupština Benina, (Porto-Novo), Vertikalna šuma Nanjing (Kina), Kunstsilo (Kristiansand, Norveška), Keppel South Central (Singapur), EVE Park (London, Kanada), EPIQ (Quito, Ekvador(, Restauracija Grand Palaisa (Pariz, Francuska), One Za’abeel (Dubai, UAE), Hotel Populus (Denver, SAD) i Kazalište u Queensland Performing Arts Centru (Brisbane, Australija). tportal


Slične vijesti

Jučer (16:00)

I to u gradu koji polako tone

Ovogodišnje Venecijansko bijenale u jeku klimatskih promjena, ali i tehnologije

Stavlja se snažan fokus na temu održivog stanovanja u budućnosti, istražujući kako se arhitektura, tehnologija i društvo mogu udružiti kako bi odgovorili na izazove klimatskih promjena, urbanizacije i socijalne nejednakosti. Održivo stanovanje više nije samo pitanje “zelenih zgrada”, već cijelog sustava življenja – od načina na koji proizvodimo i trošimo energiju, preko načina gradnje, do društvenih odnosa unutar zajednica. Cilj bijenala je proširiti ulogu arhitekture u suočavanju društva u krizi. DW

Četvrtak (09:00)

Retke zverke bez snova o apartmanizaciji

Planinski azili u našoj regiji s dušom: arhitektura koja ne betonira prirodu

Usred Srbije, u zbrci divlje gradnje i betonizacije planina poput Zlatibora, poneki arhitektonski biseri nude dašak nade. Projekti poput kuće na Kosmaju, Vile Pavlović i kuće RI pokazuju kako se može graditi u skladu s prirodom – diskretno, funkcionalno i estetski osjetljivo. Arhitekti koriste lokalne materijale, uklapaju objekte u teren i štede šumu, umjesto da je poravnaju. To su rijetki primjeri gdje planina nije samo kulisa za zaradu, već suživot s pejzažom. Haus

Utorak (19:00)

Trg koji je trebao biti san, da bi postao garnizon

Krešimirac: od perivoja do vojne zone i natrag

Trg je ovo ime dobio još davne 1928, da bi se nakon rata prvo zvao Staljinov trg, a od 1950 Lenjinov trg. Originalno ime mu je vraćeno 1990. (Vintage Zagreb). Monografija Krešimirac autorâ Dine Igreca i Sonje Leboš donosi interdisciplinarni pogled na genezu, povijest i društvenu ulogu Trga kralja Petra Krešimira IV. kroz arhitektonsku, urbanističku i kulturnu prizmu. Knjiga, s grafičkim dizajnom u nijansama zelene, bilježi razvoj trga od regulacijskih planova nakon potresa 1880., preko vrhunca modernističkog urbanizma 1930-ih, pa do njegovog kasnijeg militariziranog karaktera. Ipak, autori i autorica osvrta, Marina Pavković, zazivaju povratak izvornoj namjeni: društvenom, otvorenom, inkluzivnom prostoru. Monografija nije ni nostalgija ni pasivno bilježenje — nego manifest za novu (re)aktivaciju jednog od najljepših, a zanemarenih zagrebačkih trgova. Ideje

Utorak (12:00)

Visokogradnja na toner

Izgrađen najviši 3D isprintani toranj, nalazi se u Švicarskoj, visok je 30 metara

U švicarskom selu Mulegns dovršen je Tor Alva, najviša 3D-printana građevina na svijetu. Djelo arhitekata Michaela Hansmeyera i Benjamina Dillenburgera sastoji se od 32 šuplja, nosiva betonska stupa izrađena bez oplate uz pomoć robota. Ova 30-metarska struktura kombinira inovativnu tehnologiju s umjetničkom funkcijom — u kupoli se nalazi kazalište za 32 posjetitelja. Projekt pokazuje kako 3D printanje betona može smanjiti otpad i potrošnju materijala, ali i omogućiti arhitektonski raskoš koji je dosad bio preskup ili tehnički neizvediv. Haus

19.05. (15:00)

Živim u turbini – može se reći da mi je život turbulentan

Što s otpadom vjetroelektrana? Neki ga pretvaraju u kuće, parkove i klupe

Prvoj generaciji vjetroturbina približava se kraj radnog vijeka, a s njima dolazi i problem zbrinjavanja ogromnih količina otpada, posebno teško reciklabilnih lopatica. Nizozemska tvrtka Blade Made nudi kreativna rješenja – prenamjenjuju dijelove turbina u urbani namještaj, igrališta, pa čak i mikro-kuće. Umjesto da završe na deponiju, stare lopatice postaju klupe, autobusne stanice i stambeni prostori, promovirajući cirkularnu ekonomiju i održiv dizajn. Haus

18.05. (22:00)

Paviljon koji je zaboravio da nije vila

Banánka: obiteljska kuća koja raste poput grane u krajoliku

Na rubu slovačkog sela Banka smjestila se Banánka – prizemna obiteljska kuća u obliku slova Y, djelo arhitekata Paulíny Hovorka. Tri krila pod kutem od 120° šire se iz središnjeg dnevnog prostora, odvajajući privatne i zajedničke zone. Velike ostakljene stijene brišu granicu s prirodom, dok kombinacija betona, drveta i lomljenog kamena stvara čvrstu, ali toplu atmosferu. Kuća se organski uklapa u pejzaž, bez sječe drveća, i nudi pogled na ribnjak, šumu i potok, s ljetnom kuhinjom, saunom i bazenom kao bonusima. Haus

15.05. (20:00)

E, tu bi se dalo živjeti

Osijek gradi novu plansku četvrt – Jug IV, koji bi trebao postati moderan i živ kvart

Nalazi se na jugoistočnom rubu grada Osijeka poznat po jezeru Bajer, prirodnoj oazi mira i rekreacije na rubu urbanog tkiva. Radi se o neizgrađenom području s velikim razvojnim potencijalom, zbog čega su Grad Osijek i Društvo arhitekata grada Osijeka (DAO) raspisali urbanistički natječaj s ciljem stvaranja planskog naselja koje bi postavilo nove standarde urbane kvalitete. Plan predviđa izgradnju različitih tipova stanovanja: od višestambenih zgrada, preko kuća u nizu, do samostojećih obiteljskih kuća, čime je plan zadovoljiti potrebe raznih društvenih skupina – mladih obitelji, samaca, starijih osoba… U planu je kapacitet za oko 5000 stanovnika, što će značajno povećati urbanu populaciju ovog dijela grada. Haus donosi više fotki

10.05. (18:00)

Proslijedite Tomaševiću, ali ne pitajte odmah za novce

Kako su, nakon desetljeća propadanja, betonski kompleksi dobili zelene krovove i nove, pozivajuće prostore

Křižikovi paviljoni u Pragu, nekad privremeni sajamski prostori iz 1991., prošli su temeljitu obnovu koja ih je pretvorila u moderne, multifunkcionalne objekte. Osim tehničke modernizacije i prilagodbe za razne događaje, ključna je promjena uvođenje zelenih krovova koji poboljšavaju mikroklimu i smanjuju efekt toplinskog otoka. Ova transformacija vraća nadu i Zagrebačkom velesajmu, koji već desetljećima čeka viziju i obnovu, barem na Hausu.

06.05. (20:00)

Vraćanje života na rijeku

Zanimljivo rješenje za uređenje šireg gradskog centra u Vukovaru uz obalu Dunava

Pobjednički rad potpisuju arhitektice Branka Jukić Krajnović i Ivana Amižić, a uključuje parkove, kulturno-društvenu zonu, zelene konstrukcije i zone te niz turističkih, ugostiteljskih i sportskih sadržaja, poput bazena. U planu je stvaranje prostora za javne sadržaje, šetnice i biciklističke staze. Predviđena je izgradnja nove luke s marinom za manja plovila, pristaništa za riječne kruzere te objekata sa zelenim krovovima. Haus donosi više fotografija.

27.04. (21:00)

Plava trava zaborava

Dječje lječilište u Krvavici, remekdjelo koje propada: Socijalistička arhitektura svjedoči o politikama koje danas izostaju

Dječje lječilište u Krvavici je arhitektonsko remek-djelo i zaštićeno kulturno dobro u državnom vlasništvu koje od početka 2000-tih ubrzano propada. Unatoč nastojanjima brojnih aktera da ga se očuva, a da pritom ostane javno vlasništvo (i možda izbjegne strogo turističku namjenu), njegova je sudbina neizvjesna, kažu urednice publikacije “(Ne) vjeruj pripovjedaču – Slučaj dječjeg lječilišta u Krvavici”. Arhitektura je tu svojevrstan medij, “dokazni materijal” koji svjedoči o društvenim praksama, tehnološkim dosezima, estetskim vrijednostima, ali i politikama skrbi koje često izostaju u današnjem trenutku. Kažu za Novosti autorice publikacije. O samom zdanju Dubravko Grakalić za Index još prije donosi priču o lječilištu.