Inače, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je 5.584 kune. Index
Zahvaljujući snažnom rastu realnih plaća, hrvatska kućanstva imaju veći dohodak od većine zemalja nove Europe, nadmašuju Grčku i Portugal te dosežu 76,6% prosjeka EU-a prema kupovnoj moći. Medijan ekvivalentnog dohotka po članu kućanstva iznosi 12.344 eura, a u PPS-u 16.277 eura. Hrvatska bilježi najviši realni rast plaća u regiji (7,6%), a prosječna bruto plaća iznosi 1.968 eura, čime nadmašuje Češku i približava se Španjolskoj. Standard i kupovna moć poboljšavaju se brže nego u okruženju. tportal
Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT
Sat rada kod nas stoji 16,5 eura, dok je prosjek 33,5. Austrija, Njemačka i Irska plaćaju dvostruko ili trostruko više, premda su im cijene života slične. Iako plaće u Hrvatskoj rastu brže u postotku, apsolutni rast je manji. Sindikati upozoravaju da radnici nisu preskupi, već potplaćeni, a da se prava ušteda i razvoj kriju u ulaganjima u tehnologiju, inovacije i produktivnost, a ne u smanjivanju cijene rada. NHS traži veće bruto plaće i promjenu paradigme: radnik je resurs, a ne trošak. Danica
U lipnju je prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8% više nego lani, odnosno 129 eura više. Realni rast, nakon uračunate inflacije, dosegnuo je 5,9%. Najveći skok plaća zabilježen je u energetici i vodoopskrbi, a dvocifren rast u industriji, građevini i trgovini. Najviše zarađuju piloti s 2279 eura, a najmanje tekstilni radnici s 926 eura. Bruto plaća u lipnju bila je 2008 eura. Hrvatska je treća u regiji po visini plaća, ispred Češke, a bilježi i najveći rast realnih plaća – 7,6%. tportal
Minimalne plaće u EU variraju od 551 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu, dok Ukrajina, među kandidatima, ima samo 164 €. Kad se prilagode kupovnoj moći (PPS), razlike se smanjuju – luksemburški minimalac realno vrijedi 2,3 puta više od bugarskog. Zapad i sjever prednjače, jug je u sredini, a istok i Balkan na dnu. Hrvatska bilježi najveći rast u eurozoni (+15,5% godišnje). Turska i Ukrajina su najveći gubitnici, a Sjeverna Makedonija rekorder rasta. Veća produktivnost i pregovaračka moć radnika ostaju ključ boljih primanja. N1
Prema podacima o američkim radnim vizama, Google nudi osnovne godišnje plaće i do 340.000 dolara (314.000 €) za softverske inženjere, dok u Hrvatskoj vodeće IT tvrtke poput Infobipa ili Rimac Technologyja plaćaju između 35.000 i 90.000 eura bruto, ovisno o senioritetu. Uz to, Google nudi i značajne bonuse i dioničke planove koji dodatno povećavaju ukupnu naknadu. Unatoč visokim lokalnim plaćama, razlika u primanjima između Hrvatske i Silicijske doline ostaje izrazita. Lider
Unatoč rastu plaća u javnom i dijelu privatnog sektora, daljnje povećanje u privatnom sektoru zapinje na ključnom problemu – niskoj produktivnosti. Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom, a plaće ne mogu rasti održivo bez rasta stvarne dodane vrijednosti. Tvrtke već osjećaju pritisak na profitabilnost, osobito u industrijama s nižim maržama. Ekonomisti poručuju: bez ulaganja u inovacije, tehnologiju i ljude, prostora za veće plaće jednostavno nema. Statistika može rasti, ali plaća – tek kad gospodarstvo stvarno povuče. Lider
Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal
U 2024. realne su plaće najviše porasle u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok je kupovna moć pala u Belgiji, Finskoj, Islandu i Luksemburgu. Hrvatska je zabilježila rast realnih plaća od 5,9 %, iznad većine zapadnoeuropskih zemalja. Iako nominalne plaće rastu gotovo posvuda, samo one koje nadmaše inflaciju donose stvarni dobitak. Istočna Europa predvodi oporavak, dok neke razvijene zemlje i dalje kaskaju. Lider
I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal