Turizam koji se temelji na rastu u svim aspektima i u svim regijama zemlje, ogromnom stopom i u potpunom raskoraku sa svim drugim pokazateljima u državi, ne može biti održiv - Monitor.hr
23.08.2024. (12:00)

Lova do krova

Turizam koji se temelji na rastu u svim aspektima i u svim regijama zemlje, ogromnom stopom i u potpunom raskoraku sa svim drugim pokazateljima u državi, ne može biti održiv

Sažetak  114 stranica Plana razvoja: hrvatski turizam mora prestati težiti masovnosti i usredotočiti se na „kvalitetu“ i „održivost“. Da to postignemo, Hrvatska mora poticati 1) turizam cijele godine, 2) u svim županijama, 3) poticanjem svih vrsta turizma, od gradskog preko eno-gastronomskog, seoskog, nautičkog, sportskog, rekreativnog, kulturnog, poslovnog, pa sve do turizma na rijekama i jezerima… Turistička strategija kojoj je glavna ideja da će se turizam intenzivirati u svim dijelovima zemlje – da će regije bez turizma turizam razviti, regije koje već grcaju u turizmu će tu ponudu dodatno pojačati, a posvuda će se graditi hoteli – je, iz perspektive zaštite prirodnih i društvenih vrijednosti, potpuno luda. Usprkos lijepoj viziji, jedini cilj ove strategije je rast, rast i rast.

Svaka dubiozna strategija, napisana bilo gdje na svijetu, ima istu odliku, a to je da vizija, ciljevi i pokazatelji uspjeha nemaju jedni s drugima veze. Odnosno, da se na jednoj stranici nudi ambiciozna, napredna vizija za društvo, a na drugoj stranici, kao nekim čudom, tu ćemo viziju ostvariti štetnim, lošim projektima koji zastupaju pojedinačne interese umjesto općeg dobra… Kažu na Art Kvart


Slične vijesti

Danas (19:00)

Osim ako vam ne preporuči nešto što ne postoji

Digitalna evolucija planiranja putovanja: Od viktorijanskih vodiča do personaliziranih AI preporuka

Nakon tiskanih vodiča, Tripadvisora i društvenih mreža, turisti za planiranje putovanja sve više koriste umjetnu inteligenciju. Iako AI u početku može pojačati gužve jer preporučuje najpoznatije atrakcije (pa čak i nepostojeće lokacije), njegovi se modeli međusobno razlikuju i nude probabilističke odgovore. Najveća snaga AI-ja leži u personalizaciji: analizom specifičnih upita i korisničkih preferencija pretvara se u modernog turističkog vodiča koji putnike usmjerava prema manje poznatim, njima prilagođenim mjestima. Jutarnji

Četvrtak (21:00)

Kviki gric na Matejuški

Zbogom turističkim gužvama: Novi trend putovanja u prvi plan stavlja sitnice

“Mali turizam” (eng. tiny tourism) novi je trend putovanja koji odbacuje pretrpane atrakcije, rano ustajanje i naporne liste posjeta obaveznih lokacija. Populariziran među generacijom Z, ovaj pristup zagovara usporeni ritam i uživanje u autentičnim, svakodnevnim iskustvima – od istraživanja nepoznatih grickalica u lokalnom supermarketu do spontanih šetnji stambenim četvrtima. Umjesto traženja fotogeničnih mjesta s društvenih mreža, “mali turisti” biraju javni prijevoz, kvartovske pekarnice i obične rutine. Cilj je izbjeći pritisak masovnog turizma i doživjeti istinsku dušu nekog mjesta kroz jednostavne, ali uspomene koje traju. Index

07.08. (12:00)

Ne treba im ni more

Austrijska lekcija iz turizma: Kako stabilnost i ujednačenost pobjeđuju hrvatske oscilacije

Dok Hrvatska uvelike ovisi o turizmu, koji čini oko 20% BDP-a uz 21,8 milijuna dolazaka i 110,1 milijun noćenja u 2025., Austrija ostvaruje 48,2 milijuna dolazaka i 157,3 milijuna noćenja, zaradivši 22,6 milijardi eura uz udio u BDP-u manji od 10%. Ključ austrijskog uspjeha leži u cjelogodišnjoj sezoni, vrhunskoj i predvidljivoj ponudi te stabilnosti. Dodatan udarac hrvatskom turizmu predstavlja i masovni odlazak mlade domaće radne snage koja svoj kruh danas zarađuje upravo u austrijskim hotelima i restoranima. Poslovni

25.07. (13:00)

Tamo im daju više za manje

Hrvatska na vrhu Mediterana po ocjenama, ali nam Grčka i dalje “krade” goste

Opsežna analiza 1,6 milijuna recenzija pokazuje da Hrvatska ima najvišu prosječnu ocjenu među pet mediteranskih zemalja, ali to duguje blagonaklonijim gostima (Mađari, Poljaci). U izravnoj usporedbi istih nacija, Grčka uvjerljivo vodi jer nudi bolji doživljaj usluge. Hrvati briljiraju u čistoći i poštenju, a lošije stoje s opremom (klima, Wi-Fi) i osjećajem visoke cijene – posebno na rivama i plažama. Ipak, naši su problemi tehnički i rješivi: Makarska je druga na Mediteranu, što dokazuje da je ključ u dobrom upravljanju iskustvom. Index

13.07. (01:00)

Manje gužve na plaži

Analiza turističkog sektora: Rast prihoda usporava pred naletom skupljeg rada i energenata

Najveće hrvatske turističke tvrtke ostvarile su rast prihoda od 8,4% (2,68 milijardi eura), no dobit je zbog skoka troškova rada i energenata porasla tek 4,6%, uz pad profitne marže na 12,8%. Dok Valamar predvodi po prihodima, a Maistra dominira u luksuzu, rekorder profitabilnosti je zadarski Turisthotel s maržom od čak 36,12%. Financijski izvještaji pokazuju da je era „lake zarade“ prošlost. Budući uspjeh sektora više neće ovisiti o brojenju rekordnih noćenja, već o sposobnosti privlačenja gostiju koji su spremni platiti visoku cijenu za vrhunsku vrijednost. Lider

12.07. (21:00)

Dobar za obići, ali ne i prespavati

Stabilan ritam metropole: Više od 623 tisuće dolazaka potvrdilo Zagreb kao top city break destinaciju

Zagrebački turizam u prvoj polovici 2026. godine drži stabilan ritam s više od 623 tisuće dolazaka (rast od 1%) i 1,22 milijuna noćenja, čime je metropola potvrdila titulu najposjećenije urbane destinacije u Hrvatskoj. Ipak, po ukupnom prometu prednjače Dubrovnik i Rovinj. U gradu svakodnevno boravi između 4500 i 6000 gostiju koji se u prosjeku zadržavaju dva dana. Najvjerniji strani posjetitelji i dalje su Amerikanci, a slijede ih Nijemci i Talijani, dok je Zagreb ujedno i top destinacija za domaće turiste. Prosječna dnevna potrošnja kreće se oko 140 eura. tportal

10.07. (10:00)

Ako nisi Dubrovnik, nemamo što pričati

Sezona na vagi: Cijene kroje sudbinu hrvatskog turizma

Hrvatski turizam u prvoj polovici godine zadržao je prošlogodišnju razinu zahvaljujući odličnom svibnju i hotelima, koji su ostvarili čak 47% udjela u komercijalnom smještaju. Ipak, lipanj je donio pad dolazaka i noćenja, što je najviše pogodilo obiteljski smještaj s minusima do 30%. Uzroci pada leže u Svjetskom nogometnom prvenstvu, geopolitici, ali i percepciji Hrvatske kao skupe destinacije. Dok ponuda privatnog smještaja raste brže od potražnje, rujan i last-minute rezervacije bit će ključni. Stručnjaci upozoravaju da gosti, osim smještaja, sve strože važu visoke cijene u restoranima i supermarketima. HRT, tportal

09.07. (15:00)

Obala odavno položila, na redu je kontinent

Apartmanizacija, rad na crno i manjak hotela ugrožavaju održivost turizma

Unatoč geopolitičkim nestabilnostima, Hrvatska je u prvih šest mjeseci zadržala prošlogodišnju razinu s više od 7,6 milijuna dolazaka. Iako ministar Tonči Glavina ističe otpornost tržišta u odnosu na konkurenciju, lipanjski pad od oko 7% budi oprez. Stručnjaci upozoravaju da održivost ovisi o promjeni strategije. Sanja Radolović (SDP) naglašava problem sive ekonomije i preko 700.000 kreveta u “nekomercijalnom” smještaju, dok ekonomist Hrvoje Stojić poražavajućim smatra udio hotelskih kreveta od svega 9%. Analitičar Damir Novotny zaključuje da klimatske promjene mijenjaju navike gostiju, zbog čega ponudu treba širiti prema kontinentu i alpskoj konkurenciji. N1

07.07. (20:00)

Gdje su bifteci jeftiniji od parkinga na Jadranu

Južna Španjolska privlači turiste nižim cijenama i domaćom radnom snagom

Dok se južna Španjolska bori s masovnim turizmom, lokalno stanovništvo vapi za regulacijom i manjim brojem gostiju. Unatoč nižoj stopi PDV-a na hranu (10%), Andaluzija nudi znatno povoljnije cijene ugostiteljskih usluga i namirnica u usporedbi s Hrvatskom, što potvrđuju i regionalni turisti. Iako su najamnine visoke, svakodnevni život je jeftiniji. Zanimljivo je da u tamošnjim kafićima i restoranima uglavnom rade domaći radnici, a ne stranci, jer je ugostiteljstvo u gradovima poput Cadiza i Malage tradicionalno vezano uz obiteljski posao i nasljeđe, s prosječnom plaćom od oko 1300 eura. HRT

04.07. (21:00)

Kad upališ klimu, a ugasiš industriju

Turizam drži glavu iznad vode dok ostatak gospodarstva usporava

Poslovni optimizam u Hrvatskoj slabi šesti kvartal zaredom prema HLIPO indeksu, što prati usporavanje rasta BDP-a na 2,2% u prvom tromjesečju 2026. godine. HUP procjenjuje godišnji rast na 2,5%. Dok turizam cvjeta i bilježi rekordan optimizam uz snažan rast fiskaliziranih računa, industrija i ICT sektor tonu. Industriju guši pad proizvodnje i 18% skuplja struja od prosjeka EU. ICT pati zbog visokih poreza na rad i manjka inovacija, dok generativni AI već preuzima rutinske IT poslove. Osobna potrošnja gubi zamah jer građani, unatoč dosadašnjem rastu plaća, sve više biraju štednju umjesto trošenja. Index