U Hrvatskoj i davanja na plaću i porez na dobit viši nego u BiH, Srbiji, Sloveniji... - Monitor.hr
12.04.2016. (20:19)

Dobra zemlja za posao

U Hrvatskoj i davanja na plaću i porez na dobit viši nego u BiH, Srbiji, Sloveniji…

U Hrvatskoj je, u usporedbi sa susjednim, državama, najveće davanje na plaću – poduzetnik plaća 6000 kuna na 7500 kuna, dok u BiH plaća 5700 kuna, u Sloveniji 5500 kuna, a u Srbiji 5000 kuna. Porez na dobit tkđ. je visok – u Hrvatskoj 20 posto, dok je u Sloveniji 17, u Rumunjskoj 16, a u Srbiji 15 posto, piše RTL.


Slične vijesti

12.12.2025. (18:00)

Tko ne voli rollercoaster, nek ostane na zemlji

Pad tržišta kriptovaluta otvara vrata dugoročnim investitorima

Tržište kriptovaluta, koje je trenutno u padu, izgubilo je preko 600 milijardi dolara u zadnja dva mjeseca zbog makroekonomske neizvjesnosti, Trumpovih carina, niže likvidnosti i regulacija poput EU MiCA-e. Stručnjaci kažu da je pad duboka, ali zdrava korekcija unutar dužeg ciklusa, dok se pravila kriptotržišta približavaju klasičnim burzama. Dugoročni ulagači vide ovo kao priliku, dok je kratkoročno trgovanje rizično. Stabilni oporavak očekuje se iduće godine, iako nesigurni globalni uvjeti mogu izazvati nastavak volatilnosti. Lider

07.12.2025. (23:00)

Kad 1% godišnje može pojesti 18.000 € - tko kaže da sitnice ne štete?

Kako naknade jedu vaš prinos: ulaganje bez boli

Visina troškova ključna je u investiranju: čak i male razlike u naknadama značajno umanjuju dugoročne prinose. Samostalno ulaganje godišnje troškove drži oko 0,5%, digitalne platforme do 1,5%, dok aktivno upravljanje može dosegnuti 2–3% plus dodatne naknade. Promotivne godine bez naknade mogu donijeti stotine eura uštede. Porez na kapitalnu dobit u Hrvatskoj oslobađa dobit nakon dvije godine. Kombinacija niskih troškova i porezne discipline ključno je za maksimiziranje neto prinosa. Lider

30.11.2025. (18:00)

Kad država shvati da građani ne vole Excel – pa im ponudi financijsku omotnicu

Investicijski računi: Novi pokušaj oživljavanja domaćeg tržišta kapitala

Strategija razvoja tržišta kapitala predviđa uvođenje investicijskih računa s poreznim pogodnostima kako bi se povećala likvidnost Zagrebačke burze i privukli mali ulagači. Trenutni sustav obeshrabruje građane zbog složenog obračuna poreza i visokih davanja. Kao uzor se ističe finski model, koji omogućuje trgovanje bez trenutnog oporezivanja i naplatu poreza tek pri povlačenju dobiti. Slične modele nedavno su uveli Slovenija, Belgija i Švicarska. Hrvatska radna skupina priprema prijedlog do kraja 2025., a prvi investicijski računi očekuju se krajem 2026. tportal

23.10.2025. (20:00)

Od madraca do burze – štednja konačno izlazi na tržište

Vlada i Hanfa ubrzavaju razvoj tržišta kapitala: građani sve važniji ulagači

Na konferenciji “Izazovi promjena” u Rovinju istaknuto je da hrvatsko tržište kapitala ulazi u novu fazu, uz strateški okvir razvoja do 2030. i prvi akcijski plan za 2025.–2026. Ministar financija Marko Primorac poručio je da tržište kapitala postaje ključan alat gospodarskog razvoja, dok Hanfa najavljuje model investicijskih računa po uzoru na Finsku. Građani već drže 8,5 % javnog duga kroz “narodna izdanja”, a nova inicijativa “PutNaTržište” omogućit će poduzetnicima testiranje IPO-a bez rizika. Burze bilježe rekordne stope rasta prometa. Poslovni

20.10.2025. (22:00)

Kad fiat zakuha, Bitcoin se hladi u sefu

Hiperbitcoinizacija možda već tiho počinje – institucije napuštaju fiat, okreću se Bitcoinu

Makroinvestitor Dan Tapiero upozorava na moguće početke hiperbitcoinizacije usred rasta cijene zlata, slabljenja fiat valuta i sve većeg institucionalnog interesa za Bitcoin. Cijena zlata probila je povijesne rekorde, dok Bitcoin bilježi povlačenje s burzi i rast hashratea. Investitori traže sigurnost u “tvrdoj” imovini, a sve više institucionalnih fondova uključuje Bitcoin u svoje portfelje. Skok povjerenja u digitalnu imovinu sugerira da se monetarna promjena već događa – tiho, ali neizbježno. CryptoSlate, Index

06.05.2025. (12:00)

Kad 94-godišnjak težak 100 milijardi kaže “ne troši glupo”, poslušaš

Buffettova desetka: investicijski bonton za one koji ne vole gubiti novac

  1. Ne gubi novac. Pravilo broj 1 i broj 2.
  2. Kupuj izvrsne tvrtke po razumnoj cijeni. Kvaliteta prije rasprodaje.
  3. Uloži u sebe. Ti si svoj najbolji dioničar.
  4. Budi pohlepan kad su drugi u strahu. Kupuj dok drugi grizu nokte.
  5. Ulaži samo u ono što razumiješ. Ako ne znaš kako Zara zarađuje – ne ulaži.
  6. Misli dugoročno. Omiljeni horizont ulaganja: zauvijek.
  7. Koristi jeftine indeksne fondove. Ne moraš biti genij – samo dosljedan.
  8. Ne ulaži posuđenim novcem. Nema smisla riskirati ono što imaš za ono što ti ne treba.
  9. Dionica = dio poduzeća. Ne igraj se burzovnim horoskopima.
  10. Drži maržu sigurnosti. Kupi ispod stvarne vrijednosti i spavaj mirno.
16.03.2025. (20:00)

Brzi put do bogatstva (za nekog drugog)

Lažni brokeri mogu vam ući i u račun i pretvoriti vas u praonicu novca

Sve je više građana koji mogu posvjedočiti o telefonskim pozivima u kojima im se predlaže da ulože novac u dionice. Iako tvrde da rade za inozemne brokerske kuće, najčešće se radi o prevarantima čiji je cilj da uplatite novac na račun. Potencijalne žrtve ne ‘pecaju‘ se samo putem telefona. Primjerice, nedavno se pojavio oglas za ulaganje u dionice Jadranskog naftovoda ‘uz jamstvo države‘. – Kod takvih objava često nije moguće sa sigurnošću utvrditi identitet osoba koje stoje iza njih. Pregledom sadržaja utvrđeno je da se ne radi o ulaganjima putem ovlaštenih društava za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti. Putem softvera prevaranti dolaze i do pristupa mobilnom bankarstvu čime vlasnik računa postaje ‘financijska mula‘. Lider

06.12.2024. (15:00)

Bitcoin: digitalni Manhattan?

Istaknuti ulagač u Bitcoin: U ovom će ciklusu doseći 150.000 do 320.000 dolara, dok bi u budućnosti mogao premašiti i milijun

Hrvoje Prpić za Večernji ističe da je bitcoin “digitalno zlato” namijenjeno dugoročnom ulaganju, uz savjet da prodaju treba razmotriti nakon pada od 20% s vrhunca. Naglašava važnost strpljenja i cikličke prirode bitcoina, dok za druge kriptovalute, poput Ethereuma, nije jednako optimističan. Njegova strategija uključuje i preusmjeravanje zarade u S&P 500. Bitcoin vidi kao zalog budućnosti, poput zemljišta na Manhattanu: rijetki ga prodaju, a cijena samo raste. Bitcoin se ne kupuje na razdoblje manje od deset godina, zaključuje. Poslovni

06.11.2024. (11:00)

Od bureka do burze – Hrvati na Wall Streetu

Od Nvidije do bitcoina: Hrvatski ulagači otkrivaju čari američke burze

Godina je donijela lijepe zarade na američkim burzama, privukavši i sve više malih ulagača iz Hrvatske. Njihov prvi izbor? Tehnološke dionice poput Nvidije, Tesle i Amazona, ali i popularni ETF-ovi, poput Vanguardovog koji prati indeks S&P 500. Ljubitelji kriptovaluta ulagali su i u bitcoin fondove, dok su oprezniji investitori birali stabilnije opcije poput farmaceutskih i telekom dionica. Iako europske dionice ne donose iste prinose, mnogi su svoje portfelje obogatili njemačkim i francuskim dionicama. Američki tehnološki sektor, međutim, ostaje top izbor među hrvatskim ulagačima. Lider

26.08.2024. (18:00)

Je, ove druge treba platiti

Hrvati su skloniji tražiti financijski savjet od prijatelja nego od profesionalaca

Ulaganje na tržištu kapitala među hrvatskim građanima ponovno postaje in. Za sada se većina zadovoljava konzervativnijim pristupom kupnje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, no promet i ponajprije uspon indeksa Zagrebačke burze na najvišu razinu od 2008. sugeriraju da se dio građana ohrabrio i za rizičnija ulaganja. Ne treba zanemariti ni to da velik dio klijenata domaćih brokerskih kuća trguje na europskim i američkim burzama. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, neto imovina otvorenih investicijskih fondova (onih namijenjenih malim ulagačima) potkraj lipnja dosegnula je 2,8 milijardi eura i u odnosu na kraj prošle godine veća je za primjetnih 20,5 posto. Nakon pada tržišta ulagači su se razočarali i odmaknuli od njega. Financijskom edukacijom i osvješćivanjem da je potrebna dugoročna štednja taj se trend polako okreće – kaže Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK-a za Lider.