U Hrvatsku stiglo oko 30 tisuća Ukrajinaca: jezik, posao i neizvjestan boravak najveći izazovi - Monitor.hr
Danas (12:00)

Privremeno utočište, trajna birokracija

U Hrvatsku stiglo oko 30 tisuća Ukrajinaca: jezik, posao i neizvjestan boravak najveći izazovi

Od početka rata u Ukrajini u Hrvatsku je stiglo oko 30.000 Ukrajinaca, ponajviše u Zagreb i Split. Dok se dio njih odlučio vratiti kući, mnogima bi privremena zaštita mogla prerasti u trajni ostanak. Glavni preduvjeti integracije su učenje hrvatskog jezika i zapošljavanje, no prepreke su manjak vrtića, spor proces nostrifikacije diploma i neizvjestan status boravka nakon isteka privremene zaštite. Unatoč tome, mnogi rade, pokreću poslove i pokušavaju izgraditi novi život. tportal


Slične vijesti

Prekjučer (10:00)

Nadamo se da nećemo morati saznati

Šef NATO-a otvoreno: ‘Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?’

Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.

19.12. (20:00)

Pukotine iza fasade

Potemkinova Rusija: iza fasade moći društvo u slobodnom padu

Iza slike Rusije kao snažne, pobožne i civilizacijske sile krije se društvo pogođeno siromaštvom, demografskim kolapsom i zdravstvenom krizom. Oko 12 posto stanovnika živi u siromaštvu, očekivani životni vijek muškaraca je nizak, a fertilitet daleko ispod razine zamjene. Alkoholizam, nasilje i epidemija HIV-a dodatno razaraju društvo. Rat u Ukrajini ubrzao je emigraciju, osiromašio regije i povećao ljudske gubitke. Uz snažnu represiju i cenzuru, Rusija sve više nalikuje Potemkinovu selu – raskošnoj iluziji koja prikriva duboku unutarnju krizu. tportal

19.12. (17:00)

Sve je pod kontrolom, osim stvarnog stanja nacije

Putin u godišnjem obraćanju poručio da želi mir, ali i najavio nove vojne uspjehe

Na višesatnoj godišnjoj konferenciji Vladimir Putin govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i stanju u Rusiji. Ponovio je da Moskva želi mir, ali pod uvjetima koji uklanjaju “uzroke sukoba”, za koje krivi NATO i Zapad. Negirao je odgovornost za rat i pogibije te najavio nove vojne uspjehe do kraja godine. Oštro je kritizirao EU zbog zamrznute ruske imovine, upozorio na eskalaciju nakon ukrajinskog napada na ruski tanker i odbacio ideju da Rusija planira napasti Europu. Index, Jutarnji

  • Dobio je oko tri milijuna pitanja. Građani Putinu postavili brojna sarkastična pitanja. Ignorirao ih je (Index), osvanule provokativne poruke: ‘Vladimiroviću, može piće?’ (tportal)
  • Karta Rusije iza Putina šalje poruku o odnosu prema Ukrajini: Uz Krim, teritoriju pridodani Donjeck, Luhansk, Zaporiška i Hersonska oblast (Index)
  • Osvrnuo se i na napad Ukrajine na ruski tanker u Sredozemlju, kazavši da će Moskva, iako neće poremetiti opskrbu, uvijek uzvratiti (tportal)
15.12. (16:00)

Otvorena vrata EU-a, različite širine

Objavljena karta koja prikazuje koliko su EU države primile izbjeglica iz Ukrajine

Članice EU-a koje su primile najveći broj korisnika privremene zaštite iz Ukrajine bile su Njemačka (1.229.960 osoba; 28,6% ukupnog broja u EU), Poljska (965.005; 22,5%) i Češka (393.005; 9,1%). U Hrvatskoj bilježimo oko 28 tisuća pristiglih Ukrajinaca, više nego u Sloveniji, Cipru, Malti i Lihtenštajnu. Index

10.12. (18:00)

Kad biznis susretne geopolitiku, uvijek netko ostane kratkih rukava

Trumpov ‘mirovni paket’ za Ukrajinu: ambiciozan plan pun mina

Trumpov tim razrađuje mirovni plan za Ukrajinu koji uključuje ubrzani ulazak u EU, američka sigurnosna jamstva nalik NATO-u te demilitariziranu zonu duž linije razdvajanja. Razmatraju se teritorijalni ustupci Rusiji, uključujući dio Donjecka, dok Ukrajina odbija ustavna ograničenja vojske. Zaporiška nuklearka mogla bi biti pod američkom upravom. Plan predviđa golema ulaganja u obnovu Ukrajine, ali i Rusije, uz korištenje zamrznute ruske imovine. Kritičari upozoravaju da bi pristup “sada ili nikada” bio ozbiljna Trumpova greška. Washington Post, Jutarnji

01.12. (12:00)

I njima je dosta

Starešina: Nastavkom rata ni Ukrajina ni Rusija ne mogu ništa dobiti, mogu samo izgubiti

Sada je izgledno sljedeće: da je rusko-ukrajinski mir ovoga puta zaista blizu, da će se promijeniti ukrajinske granice, da će se sklopiti novi sigurnosni aranžmani za Ukrajinu, o kojima sve detalje zasad zna samo najuži krug američkih, ruskih i ukrajinskih pregovarača (tim redom), te da je to samo jedna etapa u resetiranju globalnog poretka. Upravo zbog posljednje odrednice važno je razumjeti taj mirovni proces. Na pomolu su i sklapanja novih sigurnosnih aranžmana za Ukrajinu. Višnja Starešina za Lider

26.11. (13:00)

Pregovori za mir kao da kupuju nekretnine

Donald Trump kao mirotvorac: Zaista završava ratove, ali na sebi svojstven, poslovnjački način

Dakako, to uključuje i pristup koji odustaje od širenja vrijednosti (liberalne demokracije) diplomatskim (ili oružanim putem), već je spreman ‘loptati se’ s bilo kojim sugovornikom koji pokaže inicijativu za zadovoljenjem onoga što se kao američki interes stavi na stol. Njegov pristup istovremeno uključuje prijetnje oružanim intervencijama ili hod po rubu otvorenog sukoba, kao u Latinskoj Americi. Primirje u Gazi dalo mu je dodatan vjetar u leđa za smirivanje rata u Ukrajini, gdje su prihvatili američki plan za prekid sukoba, iako nije najpovoljniji za Ukrajinu – morat će se odreći dijela teritorija uz ostale uvjete koje traži Kremlj. Putinova Rusija poznaje samo rječnik sile te će pristati na ustupke jedino ako se osvjedoči u to da je (američka i europska) sila preokrenula stanje u smrznutom ukrajinskom blatu. Višeslav Raos za tportal

15.11. (21:00)

Ratni diskont

Ukrajina i američki oružani diskont: Europa na troškovnoj dijeti

Ukrajinski rat traje gotovo četiri godine, dok Europa plaća trilijunske račune za američko oružje kroz mehanizam PURL. SAD diktira uvjete, Trump prijeti carinama i smanjenjem obrambene zaštite ako EU ne kupuje dovoljno oružja. EU lideri, uključujući von der Leyen, obvezali su porezne obveznike na 600 milijardi eura „danka“. Autor kritizira trošenje europskog novca na rat, naglašava korupciju u Ukrajini i upozorava da snaga oružja ne jamči mir, dok diplomatsko rješenje ostaje zanemareno. Marijan Vogrinec za H-alter.

18.10. (01:00)

Stol je postavljen, ali fali par stolica (i jedan nalog za uhićenje)

SAD oklijeva poslati Ukrajini Tomahawke: nedostatak lansera i Trumpova neodlučnost, održan sastanak Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući

  • Donald Trump i Volodimir Zelenski sastali su se u Bijeloj kući, razgovarajući o mogućoj isporuci raketa Tomahawk Ukrajini. Zelenski je ponudio suradnju na proizvodnji dronova i protuzračnoj obrani, dok je Trump upozorio da bi Tomahawci mogli značiti “veliku eskalaciju”. Trump tvrdi da je “stol za dogovor postavljen”, ali i da se Putin možda “igra” s njim prije susreta u Budimpešti. Zelenski kaže da se “počeo kužiti” s Trumpom, a obojica poručuju da žele mir — ali svatko na svoj način. tportal
  • Glavna prepreka isporuci Tomahawka Ukrajini je manjak američkih lansera Typhon, kojih SAD imaju tek nekoliko. Trump je u Bijeloj kući poručio da “radije želi završiti rat nego dijeliti moćno oružje”, dok je Zelenski ponudio “tisuće dronova u zamjenu za rakete”. Putin je istodobno zahvalio RT-u što “brani istinu”, a analitičari ocjenjuju da Trump pokušava odvojiti Rusiju od Kine i posredovati u dogovoru između Moskve i Kijeva. Index…
  • Sažetke susreta donosi i Jutarnji
  • Međunarodni kazneni sud (ICC) želi da se Putin uhiti ukoliko stigne na sastanak s Trumpom u Budimpeštu (Index)
  • Prekretnica ili opasna eskalacija? Tomahawk ima domet koji mijenja igru – može li slomiti Putina? I Bijela kuća i Kijev smatraju da bi upravo takvo oružje moglo natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol (tportal)
30.09. (18:00)

Brojanje mrtvih, međurezultat

Ruski propagandisti: Podcijenili smo ukrajinsku vojsku, ovo je već praktički poraz

“Rusi se moraju probuditi i prihvatiti stvarnost. Puno ljudi gine, a nemaju se čime pohvaliti”, rekao je 28. rujna američki potpredsjednik JD Vance. Samo nekoliko dana ranije predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da je Rusija “potrošila milijune i milijune dolara na bombe, projektile, streljivo i živote, njihove živote, a praktički nisu osvojili nikakav teritorij”. Posljednjih dana i više proruski komentatora javno je priznalo da ruska ofenziva zapinje, potvrđujući upozorenja o velikim gubicima i malom napretku. Ukrajinska skupina za praćenje Deep State izračunala je da je Rusija od lipnja do kolovoza zauzela 1548 četvornih kilometara teritorija, ali izgubila 94.810 vojnika – prosječno 1030 dnevno. Taj dobitak čini tek 0.003 posto ukupne površine Ukrajine. Dmitri Rogozin, ruski senator koji zastupa okupiranu Zaporišku oblast je priznao da je front “u slijepoj ulici” i da Moskva više nije sposobna ostvariti značajniji napredak. “Nemoguće je napredovati. Na fronti je mrtva točka”… Index