U ruskom gradu Vorkuti stan se može kupiti za svega par sto eura - znatno jeftinije od novog iPhonea - Monitor.hr
Ponedjeljak (07:00)

Za mobitel dobiješ cijelu zgradu

U ruskom gradu Vorkuti stan se može kupiti za svega par sto eura – znatno jeftinije od novog iPhonea

Ekonomski pritisci, inflacija i zapadne sankcije doveli su do apsurdnih razlika na ruskom tržištu. U arktičkom rudarskom gradu Vorkuti nekretnine su postale jeftinije od pametnih telefona. Manji jednosobni stan od 34 kvadrata prodaje se za samo 787 funti (oko 940 eura / 1000 dolara), dok se dvosobni stanovi nude za manje od 1900 funti. S druge strane, novi iPhone 17 Pro Max zbog otežanog uvoza u Rusiji doseže cijenu i do 2000 funti. Zbog propasti lokalne industrije i masovnog iseljavanja, vlasnici u Vorkuti nekretnine nude praktički za sitniš. Vorkuta je specifičan slučaj, budući da se do ovog grada u kojem su uglavnom živjeli rudari i njihove obitelji ne može cestom, samo vlakom. Klik, The Sun, Business Insider


Slične vijesti

12.07. (20:00)

Kako uspješno pojesti vlastitu budućnost s prilogom od granata

Analiza Erica Rudenshiolda: Rat u Ukrajini dugoročno iscrpljuje rusko gospodarstvo i geopolitički utjecaj

Rusija nije pred neposrednim slomom, ali rat u Ukrajini dugoročno uništava njezinu gospodarsku, demografsku i geopolitičku moć. Kremlj troši buduće resurse za trenutnu vojnu snagu, stvarajući zatvoreni financijski krug i model sličan sovjetskom. Iako vojna industrija prividno pokreće rast, zemlja pati od kritičnog nedostatka radne snage, inflacije, pada energetskih prihoda i gubitka utjecaja u susjedstvu. Umjesto obnove imperijalne veličine, rat ubrzava ovisnost Moskve o Kini i Iranu. Najveća opasnost nakon rata mogla bi biti osiromašena, ogorčena i nuklearno naoružana Rusija s trajnim strukturnim problemima. tportal prenosi analizu bivšeg direktora za Središnju Aziju u američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost.

02.07. (00:00)

Prisilno u penziju

Forbes: Putin gubi kontrolu nad vojskom i narodom. Bliži se kraj njegove vladavine

Prema analizi časopisa Forbes, Vladimir Putin nalazi se u terminalnoj fazi vladavine, a njegov pad predviđa se u roku od najviše tri godine. Režim se suočava s golemim pritiskom: ukrajinski dronovi uništavaju skladišta goriva uzrokujući nestašice, dok uhićenje vojnog blogera Aleksandra Lunina budi duh Prigožinove pobune među vojnicima. Paranoju u Kremlju dodatno je pojačala tajanstvena smrt Putinovog bliskog saveznika Sergeja Ivanova. Forbes zaključuje da bi elita, u strahu za vlastite glave, mogla pokrenuti “Ceausescuov scenarij”, a ključ sudbine drži Kina koja Putina može gospodarski dotući. Index

01.06. (19:00)

Ne ide im baš sve po planu

Ratna rupa u proračunu: Ruska “dvojna ekonomija” pred bankrotom

Golemi proračunski izdaci za invaziju na Ukrajinu podijelili su rusko tržište na stabilan vojni kompleks i paralizirani civilni sektor. Unatoč skoku cijena nafte iznad 100 dolara, ruski proračunski deficit u prva četiri mjeseca 2026. skočio je na dramatičnih 5,9 bilijuna rubalja, debelo premašivši godišnja predviđanja. Dok država zamrzava mirnodopske izdatke, udio toksične imovine u bankama prešao je krizni prag od 10 posto, a poduzeća se suočavaju s blokadama plaćanja. Istodobno, ukrajinski udari na ruske rafinerije dodatno režu prihode i guraju krhko ratno gospodarstvo prema sustavnom slomu. Index

29.05. (20:00)

Možda se razriješi sam od sebe

Putin će prestati s ratom u Ukrajini tek kada imperiju zaprijeti opasnost od unutarnjeg raspada

U razgovoru za Der Standard vojni ekonomist Marcus Keupp upozorava da je Rusija upala u klasičnu “zamku nepovratnih troškova” (tzv. sunk-cost fallacy), što znači da se rat nastavlja jer je u njega već “uloženo previše da bi se odustalo”. Prema njegovoj analizi, logika rata se sama pojačava: umjesto priznanja neuspjeha, država dodatno povećava ulaganja kako bi opravdala prethodne gubitke. Rusija se, kaže, ne može promatrati kao klasična nacionalna država, nego kao krhki višenacionalni imperij sličan povijesnim složenim državnim tvorevinama. Oko 30 milijuna stanovnika nisu etnički Rusi, što dugoročno, uz slabljenje ekonomskih i represivnih kapaciteta, može otvoriti prostor za regionalne napetosti i separatističke tendencije. “Ukrajina odjednom više neće biti toliko važna kada se radi o opstanku vlastitog sustava”, navodi Keupp, dodajući da bi u ekstremnom scenariju moglo doći i do potpunog unutarnjeg kolapsa, iako takav ishod smatra malo vjerojatnim. Večernji

21.05. (10:00)

Tko tebe po civilima, ti njega po nafti

Gotovo sve rafinerije u središnjoj Rusiji prisiljene smanjiti proizvodnju goriva, na snazi zabrana izvoza benzina

Rezultat je to ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama posljednjih dana, pokazuju službeni podaci i informacije upućenih izvora. Ukupni godišnji kapacitet rafinerija koje su potpuno ili djelomično zaustavile proizvodnju premašuje 83 milijuna tona, odnosno oko 238.000 tona dnevno. Ukrajina je od početka godine udvostručila broj napada na ruske rafinerije. To stvara dodatni pritisak na savezni proračun, u kojem porezi na naftu i plin čine otprilike četvrtinu prihoda. Index

15.05. (14:00)

Šah-mat ili samo kratka pauza za čaj?

Putin mijenja narativ o ratu u Ukrajini, Rusija se suočava sa sve većim ekonomskim i vojnim pritiskom

Suočen s gospodarskim pritiskom i iscrpljujućim ratom, Vladimir Putin prvi put nakon četiri godine spominje kraj sukoba i koristi blaži rječnik prema Kijevu. Analitičari smatraju da je riječ o taktičkom populizmu kojim smiruje tjeskobnu rusku javnost, dok istovremeno pokušava prikazati Ukrajinu kao prepreku miru. Rusija ne odustaje od maksimalističkih zahtjeva. Dok Kremlj strože kontrolira internet i strahuje od dronova čak i tijekom parade, na frontu se nastavlja rat iscrpljivanjem. Putinova promjena narativa vjerojatno je priprema terena za proglašenje pobjede bez obzira na stvarne (ne)uspjehe. Index, The Kyiv Independent

06.05. (10:00)

Kad se "sve ide po planu" pretvori u "spašavaj se tko može"

Kraj mita o Putinovom planu: Ruske elite strahuju od potpunog sloma sustava

Analitičarka Tatjana Stanovaja upozorava na dramatične promjene unutar ruskih elita. Sustav, pritisnut ukrajinskim udarima na rafinerije i međunarodnom izolacijom, postaje autodestruktivan. Među elitama kopni vjera u Putinov plan, jer trenutni status quo ugrožava njihov opstanak. Simbolički poraz očituje se i u “ogoljenoj” paradi na Crvenom trgu, kojoj je srezan budžet i koja će biti bez teške mehanizacije. Dok se unutarnje napetosti i strah od državnog udara gomilaju, Putin djeluje nesposobno za promjenu smjera. Tolerancija sustava prema trenutnom stanju ubrzano nestaje, sugerirajući da je ruska “vertikala moći” ušla u fazu opasne nestabilnosti. Index

06.03. (09:00)

Kad geopolitika zatvori slavine, Rusija odmah donosi novi kanister

Kriza u Iranu i Venezueli ugrožava kinesku opskrbu naftom, Rusija jača svoju poziciju

Sukobi i američke intervencije u Iranu i Venezueli dovode u pitanje opskrbu kineskog tržišta naftom, jer su te dvije zemlje činile oko 17–18 posto kineskog uvoza do kraja 2025. Zbog sankcija i poremećaja u isporukama kineske rafinerije ostaju bez jeftine sirove nafte na kojoj su temeljile poslovanje. Kina može povećati uvoz iz drugih država, ali po višim cijenama i s manjim profitnim maržama. U novim okolnostima najveći dobitnik mogla bi biti Rusija, koja već sada povećava izvoz prema Kini i jača energetsku i infrastrukturnu suradnju s Pekingom. Express

13.01. (17:00)

Do posljednjeg daha

Putinov rat duži od Drugog svjetskog, saveznici se osipaju

Rat u Ukrajini, koji je Putin najavljivao kao trodnevnu operaciju, traje dulje od sovjetske borbe protiv nacističke Njemačke i postaje sve iscrpljujući za Rusiju. Uz velike gubitke i ograničene teritorijalne dobitke, Moskva se suočava i s urušavanjem mreže međunarodnih partnera – od Sirije i Venezuele do nesigurnog partnerstva s Iranom. Analitičari ističu da ti odnosi nikada nisu bili pravi savezi, već nužni aranžmani. Kremlj, unatoč slabostima, ne pokazuje znakove popuštanja. POLITICO, Jutarnji, Index