Ukrajinci zaustavljaju rusku ofenzivu uz pomoć naprednih AI dronova, na Krimu izvanredno stanje - Monitor.hr
Danas (18:00)

Pomirite se više

Ukrajinci zaustavljaju rusku ofenzivu uz pomoć naprednih AI dronova, na Krimu izvanredno stanje

U rudarstvu uništenom gradu Rodinskeu kod Pokrovska, ukrajinska 20. brigada Lubart uspješno je zaustavila rusku ljetnu ofenzivu. Rusi na ovom području trpe zastrašujuće gubitke koje Kremlj pokušava nadoknaditi očajničkim mjerama, poput slanja neobučenih kuhara i vozača na bojišnicu kao oblik kazne. S druge strane, ukrajinska brigada se od partizanske skupine transformirala u visokotehnološku silu. Koristeći sustave umjetne inteligencije za automatsko prepoznavanje i uništavanje ciljeva te napade dronovima duboko iza neprijateljskih linija, uspješno drže položaje unatoč iscrpljenosti. Index

  • Zelenski odobrio 40-dnevnu kampanju s ciljem poticanja Rusije da okonča rat, kaže da su u posjedu ruskih povjerljivih dokumenata koji ukazuju da ukrajinska strategija pritiska daje rezultate, pogođena skladišta streljiva i vojni ciljevi bulje u Rusiji (Index)
  • Ruska protuzračna obrana oborila je 660 ukrajinskih dronova preko noći s četvrtka na petak, pogođeni ciljevi i na Krimu (Jutarnji), gdje je proglašeno izvanredno stanje zbog ekonomskih problema, obustavljen turizam i prodaja goriva (tportal)

Slične vijesti

04.06. (22:00)

Dragi Vladimire, smijem li Vam stati na kraj?

Zelenski objavio otvoreno pismo Putinu: “Ukrajina predlaže kraj rata”

Pismo je objavljeno dan nakon što je Ukrajina izvela veliki napad na Sankt-Peterburg, pogodivši veliko skladište nafte i vojne ciljeve istog jutra kada je Putin u gradu dočekivao svjetske čelnike na svom ključnom gospodarskom forumu, piše The Kyiv Independent. Zelenski je naglasio da je sukob Putinov “osobni odabir” te ga je podsjetio na vojne neuspjehe, razorne sankcije i rastuće nezadovoljstvo Rusa. Nudi sastanak na neutralnom terenu. Index

03.06. (10:00)

Pametna tehnologija za glupe odluke

Kako je tehnologija izjednačila snage na bojištu i obesmislila moderne ratove

Analiza The Economista koju prenosi Jutarnji pokazuje da je napredak tehnologije promijenio tri ključne stvari u modernom ratovanju. Prvo, bojišta su preplavljena jeftinim dronovima i senzorima, zbog čega je zračnu nadmoć teže ostvariti, a vojnici su izloženiji nego ikad. Drugo, softveri pokretani umjetnom inteligencijom omogućuju masovno selektiranje ciljeva, no precizni napadi ne jamče pobjedu jer i slabije strane sada posjeduju ubojito oružje dugog dometa. Treće, međunarodne norme i pravila ratovanja brutalno se krše sa svih strana. Zaključak je jasan: moderni ratovi postali su preskupi, nepredvidivi i gotovo ih je nemoguće brzo završiti.

01.06. (19:00)

Ne ide im baš sve po planu

Ratna rupa u proračunu: Ruska “dvojna ekonomija” pred bankrotom

Golemi proračunski izdaci za invaziju na Ukrajinu podijelili su rusko tržište na stabilan vojni kompleks i paralizirani civilni sektor. Unatoč skoku cijena nafte iznad 100 dolara, ruski proračunski deficit u prva četiri mjeseca 2026. skočio je na dramatičnih 5,9 bilijuna rubalja, debelo premašivši godišnja predviđanja. Dok država zamrzava mirnodopske izdatke, udio toksične imovine u bankama prešao je krizni prag od 10 posto, a poduzeća se suočavaju s blokadama plaćanja. Istodobno, ukrajinski udari na ruske rafinerije dodatno režu prihode i guraju krhko ratno gospodarstvo prema sustavnom slomu. Index

29.05. (20:00)

Možda se razriješi sam od sebe

Putin će prestati s ratom u Ukrajini tek kada imperiju zaprijeti opasnost od unutarnjeg raspada

U razgovoru za Der Standard vojni ekonomist Marcus Keupp upozorava da je Rusija upala u klasičnu “zamku nepovratnih troškova” (tzv. sunk-cost fallacy), što znači da se rat nastavlja jer je u njega već “uloženo previše da bi se odustalo”. Prema njegovoj analizi, logika rata se sama pojačava: umjesto priznanja neuspjeha, država dodatno povećava ulaganja kako bi opravdala prethodne gubitke. Rusija se, kaže, ne može promatrati kao klasična nacionalna država, nego kao krhki višenacionalni imperij sličan povijesnim složenim državnim tvorevinama. Oko 30 milijuna stanovnika nisu etnički Rusi, što dugoročno, uz slabljenje ekonomskih i represivnih kapaciteta, može otvoriti prostor za regionalne napetosti i separatističke tendencije. “Ukrajina odjednom više neće biti toliko važna kada se radi o opstanku vlastitog sustava”, navodi Keupp, dodajući da bi u ekstremnom scenariju moglo doći i do potpunog unutarnjeg kolapsa, iako takav ishod smatra malo vjerojatnim. Večernji

21.05. (10:00)

Tko tebe po civilima, ti njega po nafti

Gotovo sve rafinerije u središnjoj Rusiji prisiljene smanjiti proizvodnju goriva, na snazi zabrana izvoza benzina

Rezultat je to ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama posljednjih dana, pokazuju službeni podaci i informacije upućenih izvora. Ukupni godišnji kapacitet rafinerija koje su potpuno ili djelomično zaustavile proizvodnju premašuje 83 milijuna tona, odnosno oko 238.000 tona dnevno. Ukrajina je od početka godine udvostručila broj napada na ruske rafinerije. To stvara dodatni pritisak na savezni proračun, u kojem porezi na naftu i plin čine otprilike četvrtinu prihoda. Index

15.05. (14:00)

Šah-mat ili samo kratka pauza za čaj?

Putin mijenja narativ o ratu u Ukrajini, Rusija se suočava sa sve većim ekonomskim i vojnim pritiskom

Suočen s gospodarskim pritiskom i iscrpljujućim ratom, Vladimir Putin prvi put nakon četiri godine spominje kraj sukoba i koristi blaži rječnik prema Kijevu. Analitičari smatraju da je riječ o taktičkom populizmu kojim smiruje tjeskobnu rusku javnost, dok istovremeno pokušava prikazati Ukrajinu kao prepreku miru. Rusija ne odustaje od maksimalističkih zahtjeva. Dok Kremlj strože kontrolira internet i strahuje od dronova čak i tijekom parade, na frontu se nastavlja rat iscrpljivanjem. Putinova promjena narativa vjerojatno je priprema terena za proglašenje pobjede bez obzira na stvarne (ne)uspjehe. Index, The Kyiv Independent

27.02. (09:00)

Četiri godine pata

Četiri godine od početka ruske invazije: Rat iscrpljivanja bez jasnog izgleda za skori mir

Četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, rat se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s golemim ljudskim i političkim posljedicama. Iako je Rusija jasno označena kao agresor, izostanak ranih pregovora i pogrešne procjene o brzom slomu Moskve pridonijeli su produljenju sukoba. Europa danas ima ograničenu diplomatsku ulogu, dok SAD pod novim vodstvom pokušava potaknuti mirovne razgovore. Mir ove godine nije izgledan, a obje strane ostaju pri maksimalističkim ciljevima. Rat istodobno ubrzava vojno-tehnološku revoluciju, posebno u uporabi dronova i umjetne inteligencije. Ivan Čović za Index

24.02. (15:00)

Život im je dao limune. Oni su dodali votku

Pop-up zabave, obnova i prkos: život u Kijevu četiri godine nakon početka ruske invazije

Najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom za Index opisuje boravak u Kijevu četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč napadima na civilnu infrastrukturu i teškim zimskim uvjetima, ističe otpornost i zajedništvo stanovnika, simbolizirane pop-up zabavama na otvorenom. Posjećuje i Buča, danas obnovljenu unatoč ratnim razaranjima. Sugovornici naglašavaju osjećaj slobode i solidarnosti, uz stalnu potrebu za zapadnom pomoći. Zaključuje da duh Ukrajinaca ostaje snažan te da ishod rata ima šire europske posljedice.

24.02. (12:00)

Nekad tenk, danas heksakopter

Rat dronova: kako je tehnologija promijenila liniju fronta u Ukrajini

Ukrajinski vojnici opisuju kako se rat od 2022. transformirao iz kaotičnih kopnenih borbi u sukob obilježen potpunom dominacijom dronova. Nakon početne faze klasičnog ratovanja i presudne uloge zapadnog oružja poput Himarsa, 2023. i 2024. donose masovnu upotrebu izviđačkih i kamikaza-dronova, širenje „zone smrti“ i otežanu evakuaciju ranjenih. Tehnologija – uključujući FPV letjelice, elektronsko ometanje, optičke kablove i kopnene robote – redefinirala je taktiku, logistiku i medicinsku pomoć. Ipak, dio vojnika smatra da će konačan ishod manje ovisiti o inovacijama, a više o ljudskim resursima. DW

17.02. (14:00)

Mislili su da su zatvorili sve pipe, a iz cijevi curi

Rupe u sankcijama protiv Rusije hrane Putinov ratni stroj

Istraga portala The Kyiv Independent otkriva da ruska Delfin Grupa preko mreže tvrtki u Latviji i Njemačkoj uvozi aditive i glicerin iz EU, ključne za maziva i potencijalnu proizvodnju eksploziva. Iako su neke komponente pod sankcijama, sirovine poput glicerina uglavnom nisu, što omogućuje nastavak opskrbe ruskog vojno-industrijskog sektora. Tvrtke povezane s ruskim vojnim i obavještajnim strukturama koriste posrednike i logističke partnere kako bi zaobišle ograničenja. Stručnjaci upozoravaju da “ciljane” sankcije ostavljaju ozbiljne slijepe točke koje Moskva sustavno iskorištava. Index