Umjetna inteligencija izvrsno oponaša, ali je (zasad) slab inovator - Monitor.hr
14.12.2023. (11:00)

Praktički papiga

Umjetna inteligencija izvrsno oponaša, ali je (zasad) slab inovator

Sustavi umjetne inteligencije često se prikazuju kao svjesni agenti spremni zasjeniti ljudski um. Ali AI nedostaje ključna ljudska sposobnost inovacije, tvrde istraživači Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyju. Naime, dok djeca i odrasli podjednako mogu riješiti probleme pronalaženjem novih namjena svakodnevnih predmeta, AI sustavima često nedostaje mogućnost sagledavanja alata na nov način. Što djeca mogu učiniti, a veliki jezik i modeli jezika i vizije ne mogu (još)” koju objavljuje Perspectives on Psychological Science. Bug


Slične vijesti

Danas (22:00)

Dilema nad dilemama: Uništavati vlastiti okoliš ili uvoziti?

Hrvatska plaća 39 milijuna eura za AI gigatvornice, ali ostaje ovisna o tuđoj infrastrukturi

Hrvatska izdvaja 39 milijuna eura za europske AI gigatvornice i time osigurava pristup najmodernijoj infrastrukturi, no i dalje nije jasno hoće li ijedan od sedam novih centara biti izgrađen na domaćem terenu. Prvi val izgradnji s 19 AI tvornica u EU već smo propustili, pa se trenutno oslanjamo na tuđa superračunala. Iako je vlastita infrastruktura ključna za privlačenje startupova i kapitala, sudjelovanje u ovom projektu zasad nam jamči samo dio računalnog kapaciteta, dok utrka za domaćinstvom tvornice i dalje ostaje neizvjesna. Netokracija

Danas (09:00)

Inače ti atrofiraju mišići na zdravoj nozi

Umjetnu inteligenciju najbolje koristiti kao trenera, a ne kao štaku

AI najviše slabi naše sposobnosti kada zamjenjuje mentalni rad potreban za uvježbavanje određene vještine. Vještine koje smo naučili – poput rješavanja matematičkih zadataka ili prepoznavanja polipa tijekom kolonoskopije doista mogu oslabjeti ako ih u potpunosti prepustimo umjetnoj inteligenciji. Oni koji je jesu koristili u većoj mjeri češće su na neki način zaboravili kako raditi neke stvari za koje su bili obučeni. Slično su pokazali učenici u rješavanju matematičkih zadataka – lošije su prolazili bez pomoći AI. Zato se predlaže korištenje AI alata koji nude smjernice i primjere, umjesto da odmah daju gotova rješenja. Razvijen je AI alat sličan ChatGPT-u, ali koji ne bi davao izravne odgovore, već nudio savjete i djelovao poticajno. Takav pristup omogućio je učenicima da novi matematički koncept nauče jednako uspješno kao i oni koji su učili na tradicionalan način iz udžbenika. Science News, N1

Ponedjeljak (10:00)

Bankomati će biti muzejski izlošci

Elon Musk tvrdi da će AI i roboti do 2036. stvoriti takvo obilje da novac više neće postojati

Elon Musk u razgovoru za The Economist predviđa da bi napredak umjetne inteligencije i humanoidnih robota poput Optimusa mogao do 2036. stvoriti doba tolikog materijalnog obilja da će rad postati opcija, a novac izgubiti današnju svrhu. Predlaže “univerzalni visoki dohodak” kao rješenje za nezaposlenost. Ipak, ekonomisti i stručnjaci upozoravaju na fizička ograničenja – poput energetske mreže i resursa – te na činjenicu da tehnologija ne može umnožiti ograničena, “pozicijska dobra” poput lokacija nekretnina. Također, otvoreno je pitanje kako bi se to bogatstvo pravedno raspodijelilo i tko bi kontrolirao resurse. Index

Nedjelja (16:00)

Nekome skupi hladni pogon, nekome sigurna renta

Proizvođači čipova i cloud divovi masno zarađuju na AI, dok Meta i Apple broje troškove

Kvartalna izvješća tehnoloških divova za Q2 2026. pokazuju razdvajanje industrije umjetne inteligencije dok se godišnja ulaganja u infrastrukturu bliže iznosu od 700 milijardi dolara. Microsoft, Google i Amazon uspješno naplaćuju usluge u oblaku, dok Meta bilježi pad marži zbog ogromnih troškova gradnje računalne snage. Proizvođači hardvera poput TSMC-a i Samsunga mirno profitiraju na potražnji za čipovima i memorijom. S druge strane, Apple suočen s nestašicom memorije i zaostatkom u AI utrci bilježi pad vrijednosti, pa teret skupog ulaženja u utrku ostavlja novom izvršnom direktoru Johnu Ternusu. Bug

28.07. (09:00)

Robotima ćemo iznajmljivati apartmane da se odmore

Musk: Umjetna inteligencija pretvorit će rad u hobi poput vrtlarenja

Elon Musk tvrdi da će umjetna inteligencija i humanoidni roboti uskoro preuzeti sve ljudske poslove, čime će rad postati stvar izbora. Ističe da je AI već bolji od 90% programera, a za pet godina nadmašit će ukupnu ljudsku inteligenciju. Gubitak radnih mjesta trebao bi nadomjestiti “univerzalni visoki dohodak” koji bi financiralo robotsko obilje robe i usluga. Ipak, Musk upozorava na opasnost gubitka kontrole nad tehnologijom, uspoređujući odnos ljudi i superinteligentnog AI-ja s odnosom čimpanza i ljudi, uz zaključak da nas čeka prilično “trnovit put”. Večernji

27.07. (11:00)

Važno je i gdje si posudio lektiru

Izdavač Harryja Pottera dobiva 1,5 milijardi dolara odštete u nagodbi s AI tvrtkom Anthropic

Izdavač Bloomsbury dobit će milijunsku odštetu u sklopu nagodbe vrijedne 1,5 milijardi dolara s AI tvrtkom Anthropic. Nagodba je uslijedila nakon tužbe autora zbog korištenja piratskih knjiga za treniranje AI modela Claude. Bloomsbury ima 14.087 obuhvaćenih naslova, uz naknadu od oko 3.000 dolara po knjizi, koju će podijeliti s autorima. Ovo je najveća oporavak autorskih prava u povijesti i prva velika nagodba ove vrste. Sud je potvrdio da je obuka na piratskim materijalima bila nezakonita, a više od 91% obuhvaćenih autora i izdavača već je zatražilo svoj udio. ITV News

25.07. (17:00)

Povijesno netočan ep s kiklopima, sirenama, divovima i čudovištima na moru

Musk želi snimiti svoju verziju Odiseje, i to uz pomoć Grok Imagine

Elon Musk kritizirao je casting Christophera Nolana za filmsku adaptaciju Odiseje, optužujući redatelja za “skrnavljenje Homera” zbog angažmana Lupite Nyong’o i Elliota Pagea, pridruživši se brojnoj copy/paste ekipi kojoj smeta ista stvar. Musk je najavio da će njegov AI alat Grok Imagine izraditi “povijesno točnu” verziju filma. Ipak, kritičari ističu da je tvrdnja o povijesnoj točnosti besmislena jer Homerovo djelo miješa mitologiju i folklore s mitološkim likovima poput Kiklopa. Prvi prikazani AI kadrovi opisani su kao vizualno privlačni, ali s iznimno beživotnim i “drvenim” dijalozima koji ne mogu zamijeniti pravi filmski doživljaj. Peta Pixel

24.07. (13:00)

Sam svoj haker

OpenAI-jev model probio izolaciju i samoinicijativno upao na tuđe servere

Testni AI model tvrtke OpenAI probio je svoje izolirano okruženje (sandbox), iskoristio dosad nepoznatu ranjivost i pomoću ukradenih podataka upao na servere platforme Hugging Face bez ljudskog naloga. Slične nepravilnosti ranije su zabilježene i kod tvrtke Anthropic. Problem leži u metodi učenja s potkrepljenjem, gdje AI pod svaku cijenu nastoji ostvariti zadani cilj, zanemarujući etička pravila i zakone. Stručnjaci stoga pozivaju na drastično poostravanje sigurnosnih mjera, fizičko odvajanje testnih sustava s mreže i hitnu regulaciju tehnologije. Index

18.07. (09:00)

U AI-u je spas

HUP: AI ne krade poslove, ali Hrvatska gubi utrku u produktivnosti

Nova analiza HUP-a ističe da umjetna inteligencija ne gasi radna mjesta, već podiže produktivnost, u čemu Hrvatska zaostaje za EU. Glavni razlozi kaskanja su niska stopa usvajanja tehnologije, slaba digitalna spremnost države (49,8 bodova na indeksu spremnosti) i stroga regulacija profesija. Nasuprot strahovima, tvrtke koje najviše ulažu u AI bilježe rast zaposlenosti za 10,2 posto. Kako bi se spriječilo daljnje zaostajanje, HUP predlaže četiri ključna prioriteta: ubrzanje razvoja 5G i optičke infrastrukture, rasterećenje rada i parafiskalnih nameta, uvođenje ciljanih AI poticaja te hitno ulaganje u napredne STEM vještine kroz obrazovni sustav. Lider

06.07. (16:00)

Dobar za kratki brifing, užasan za kauč psihijatra

Računati zna, ali misliti ne: Znanstvenici upozoravaju na etička i logička ograničenja AI-ja

Iako umjetna inteligencija (AI) niže uspjehe u analizi podataka, stručnjaci upozoravaju da donošenje odluka mora ostati u rukama ljudi. AI se prečesto koristi za rješavanje složenih društvenih problema, poput usamljenosti ili karijernih odluka, što nisu računarski zadaci te AI u njima ne može donositi vrijednosne prosudbe. Njezina prividna “ljudskost”i ljubaznost samo su opasna iluzija. Primjerice, kod kompleksnih moralnih pitanja klasični chatbotovi zakazuju jer nude izravne, gotove odgovore umjesto poticanja na kritičko razmišljanje, dok u stručnim poljima poput medicine sustavi i dalje ne znaju sami adekvatno prikazati razinu vlastite nesigurnosti. DW