Umjetna inteligencija može riješiti probleme klime, otpada, zraka, vode... - Monitor.hr
08.02.2018. (14:41)

Umjetna inteligencija može riješiti probleme klime, otpada, zraka, vode…

Umjetna inteligencija može pomoći u promjeni načina na koji društvo rješava klimatske promjene, osigurava isporuku hrane i vode, smanjuje rizik od katastrofa, štiti bioraznolikost i podupire dobrobit ljudi, stoji u novom istraživanju PwC-a i Svjetskog gospodarskog foruma.

Istraživanje “Iskorištavanje umjetne inteligencije za Zemlju” proučava načine na koje se umjetnu inteligenciju može iskoristiti za najveće ekološke izazove na planetu. Riječ je o najnovijem iz serije izvještaja inicijative Četvrta industrijska revolucija za Zemlju Svjetskog gospodarskog foruma, namijenjene ubrzavanju napretka razvoja i upotrebe novih tehnologija u korist izazova vezanih uz okoliš. Izvještaj se usredotočuje na korištenje umjetne inteligencije u kontekstu šest ključnih globalnih izazova: klimatskih promjena, bioraznolikosti i očuvanja, zdravih oceana, sigurnosti voda, čistog zraka, otpornosti na vremenske uvjete i katastrofe.

Robotske ribe, modeliranje klime, planiranje suše…

U šest prioritetnih područja djelovanja, studija istražuje i utvrđuje više od 80 novih primjena umjetne inteligencije za izazove na Zemlji, uključujući:
● Klimatske promjene: pametna poljoprivreda, nutricionistički i prehrambeni sustavi; optimizirane energetske mreže; autonomna i spojena električna vozila; modeliranje klime i vremenskih uvjeta
● Bioraznolikost i očuvanje: kontrola zagađenja; utvrđivanje biljnih vrsta; precizno praćenje ekosustava; praćenje i odgovor na nezakonitu trgovinu
● Zdravi oceani: robotske ribe za borbu protiv zagađenja, praćenje temperature i ph oceana u realnom vremenu; mapiranje koraljnog grebena; praćenje i odgovor na nezakonito ribarenje
● Sigurnost voda: simulacije za planiranje tijekom suša; dronovi i umjetna inteligencija za praćenje kvalitete rijeka u realnom vremenu: predviđanje tokova; decentralizirane vodne mreže
● Čist zrak: prognoziranje zagađenja za upravljanje prometom i rano upozorenje; detekcija izvora zagađivača zraka; filtracija zagađivača zraka
● Otpornost na vremenske uvjete i katastrofe: poboljšanje sustava ranog upozorenja za otpornost na vremenske uvjete i prirodne katastrofe; automatsko ublaživanje rizika od poplava; analitika rizika u realnom vremenu za hitne službe.

„Umjetna inteligencija je električna energija četvrte industrijske revolucije. Danas, kad predvodnici u tehnologiji i direktori u sektoru počinju uviđati velik utjecaj koji primjena umjetne inteligencije može imati, naše istraživanje pokazuje da je se može usmjeriti i na rješavanje nekih od najvećih svjetskih problema“ komentira Celine Herweijer, voditeljica inovacija i održivosti u PwC-u u UK.

Dobar sluga i loš gospodar

Iako umjetna inteligencija daje iznimne prilike za rješavanje ekoloških izazova na Zemlji, izvještaj upozorava da, ako je se ostavi nevođenom, ona ima i sposobnost ubrzati propadanje okoliša. Budući da je tehnologija umjetne inteligencije evoluirala, bit će potrebno bolje razumjeti njezinu izravnu i neizravnu primjenu na okoliš kako bi se iskoristila cjelokupna prilika koju umjetna inteligencija pruža za Zemlju, uz istovremenu procjenu potencijalnih rizika i razvoj pristupa za njihovo ublažavanje.

Izvještaj proučava rizike koji uključuju rezultate, sigurnost, kontrolu, etička pitanja i socioekonomski učinak te se preporučuje da, kako bismo bili sigurni da se umjetna inteligencija razvija i vodi mudro, vlada i predvodnici sektora moraju osigurati da se pitanja održivosti integriraju u područja sigurnosti, objašnjivosti, transparentnosti i upravljanja umjetnom inteligencijom.

„Na vlastima, istraživačima umjetne inteligencije, predvodnicima u tehnologiji i onima koji usvajaju umjetnu inteligenciju je da potiču upotrebe koje zaslužuju povjerenje i maksimiziraju pozitivne rezultate za društvo i naš planet“ komentira Celine Herweijer, voditeljica inovacija i održivosti u PwC-u u UK.

Ugraditi zdravlje prirodnog okoliša u umjetnu inteligenciju

„Razvoj pristupa za vođenje umjetne inteligencije korisne ljudima nedvojbeno je jedan od najvećih neriješenih problema današnjice s umjetnom inteligencijom. Ako postupimo ispravno, ona bi mogla revolucionarizirati održivost. To u praksi znači da kontrolni sustavi umjetne inteligencije moraju imati ugrađeno zdravlje prirodnog okoliša kao temeljnu dimenziju.“

Dominic Waughray, voditelj javno-privatnog partnerstva, član Izvršnog odbora, komentira: „Prilika da se umjetna inteligencija upotrijebi u korist čovječanstva i njegovog okoliša je značajna. Dok razmišljamo o dobitcima, učinkovitosti i novim rješenjima koje ona stvara za nacije, tvrtke i svakodnevni život, moramo razmišljati i kako maksimizirati dobitke za društvo i naš okoliš. To znači ujedinjene napore tvoraca politika, tvrtki, investitora i znanstvenika, što istraživanje i preporuke iz ove studije čini još uvjerljivijima“. Ovdje cijeli izvještaj.


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Kad Skynet upozna Sundance

Produkcijska kuća Asteria želi snimati filmove uz pomoć AI – ali s dušom

Iz Asterije razvijaju “etički” AI alat za filmove – treniran isključivo na licenciranom materijalu. Cilj je ponuditi kreativnu kontrolu redateljima, a ne zamjenu za njih. Asterijin model Marey omogućuje izradu vizualno dosljednih projekata, poput nadolazećeg filma Uncanny Valley. Iako AI smanjuje troškove i veličinu ekipa, otvara i pitanja o radnim mjestima. Mooser vjeruje da će se industrija prilagoditi, ali ostaje za vidjeti može li ova “etična” tehnologija pomiriti umjetnost i automatizaciju. Bug

Prekjučer (01:00)

Pa ti objavljuj videe na mrežama

Majka u Zagrebu predala 10.000 € zbog lažnog AI glasa kćeri: nova vrsta prijevare stigla i u Hrvatsku

Jedna zagrebačka obitelj postala je žrtva sofisticirane AI prijevare. Prevaranti su uz pomoć umjetne inteligencije generirali glas kćeri i lažnog “doktora”, uvjerivši majku da je hitno potrebna operacija sa “zlatnom pločicom” vrijednom 70.000 eura. U panici, žena je predala novac posredniku ne provjerivši gdje joj je zaista kćer, pomislivši da je možda oteta. Riječ je o tzv. AI-enhanced vishingu, prijevari u kojoj umjetna inteligencija stvara realistične glasove, a uskoro i deepfake video pozive. Stručnjaci upozoravaju da objave na društvenim mrežama mogu poslužiti kao izvor za generiranje lažnih identiteta, što ovu prijetnju čini sve opasnijom i raširenijom. Index

Četvrtak (15:00)

'Možete se vi ne baviti umjetnom inteligencijom, ali ona će se baviti vama'

Šajatović: Učimo li 45 minuta na dan o umjetnoj inteligenciji?

Ne poznavati AI danas je kao da poduzetnik ne zna čitati i potpisuje ugovor znakom ‘X’, ne znajući što prihvaća. Koliko god poduzetnik ili menadžer bio skeptičan prema tome da AI bude član uprave, student u Beču ili ‘gazda’ otoka na Filipinima, te primjere treba uzimati krajnje ozbiljno. Kad je o poslovnoj zajednici u Hrvatskoj riječ, revolucionarni eksponencijalni razvoj umjetne inteligencije, prema svemu sudeći, bit će najdalekosežnija disrupcija još od pretvorbe i privatizacije prije 35 godina. Zato bi bilo mudro da svaki od nas, koliko god nam se to ne dalo, svaki dan odvoji bar 45 koncentriranih minuta za svladavanje osnovnih znanja o umjetnoj inteligenciji i potragu za primjerima ranoga korištenja AI-ja u našim branšama. Miodrag Šajatović za Lider.

Četvrtak (00:00)

Plače bolje od tebe – i zna zašto plačeš

AI nadmašio ljude na testovima emocionalne inteligencije

Studija Sveučilišta u Ženevi i Bernu pokazala je da veliki jezični modeli poput ChatGPT-4 i Claude 3.5 Haiku nadmašuju ljude na pet standardiziranih testova emocionalne inteligencije, s točnošću od oko 81 %, dok su ljudi prosječno postizali 56 %. AI sustavi briljiraju u prepoznavanju obrazaca i mogu čak stvarati realistične emocionalne testove. Ipak, stručnjaci upozoravaju da višestruki izbor ne odražava složenost stvarnih emocija – AI možda zna pravi odgovor, ali još uvijek ne zna kako je to biti čovjek. Bug

23.06. (21:00)

Ocean’s Eleven su amateri – pravi lopovi sada koriste ChatGPT

Uz pomoć umjetne inteligencije cyber prijetnje su podmuklije nego prije

Umjetna inteligencija poboljšala je phishing napade, a softverski lanac nabave postao je nova fronta kibernetičkih prijetnji. Hrvatska tvrtka ReversingLabs u 2024. otkrila je milijarde zlonamjernih datoteka i URL-ova, a njezin alat Spectra Assure dobio je prestižnu nagradu u SAD-u. Poseban izazov predstavljaju napadi na kriptovalute i AI sustave. Tvrtka širi timove, analizira 50 milijardi datoteka i pomaže developerima kroz besplatni Community alat. Cyber napadi više nisu nigerijski prinčevi – danas su sofisticirani, državom podržani i sve teže prepoznatljivi. Netokracija

19.06. (01:00)

Ured zna da imamo AI, ali nitko ne zna što bi s njim

AI u američkim tvrtkama raste, ali bez jasnih pravila, plana i koristi za zaposlenike

Novo Gallupovo istraživanje pokazuje rast korištenja umjetne inteligencije u američkim kompanijama, osobito među menadžerima i uredskim radnicima. No, usprkos sve većoj prisutnosti AI-ja, samo manji dio zaposlenika smatra da su alati korisni. Nedostatak jasnih smjernica, komunikacije i strategije usporava pravu integraciju. Strah od gubitka posla ostaje stabilan, ali percepcije učinkovitosti AI-ja znatno se razlikuju između korisnika i onih koji ga izbjegavaju. Ključ uspjeha? Dobro vodstvo, kvalitetna obuka i konkretna svrha – bez toga ni najbolji algoritmi ne pomažu. bug

18.06. (14:00)

Pametnim strojevima protiv glupe politike

Šajatović: Industriji dajte bar milijardu eura za robote i AI

U 250 godina industrijskih revolucija umjetna inteligencija je, nakon uvođenja pokretne trake, najvažnija inovacija. Možda nekome izgleda pretjerana najava da će za od tri do pet godina propasti sve tvornice koje ne budu imale robote pogonjene umjetnom inteligencijom, ali samo bi neodgovorni političari bili spremni čekati da vide hoće li se to dogoditi ili neće. U Hrvatskoj ima na tisuće većih i manjih izvoznika, lidera u tržišnim nišama, koji bi uz poguranac novcem za investicije u nadolazeći spoj robotike i umjetne inteligencije mogli ne samo očuvati nego i povećati udjele na međunarodnim tržištima. Ako je Vlada za robotaksije mogla izdvojiti skoro 200 milijuna eura, valjda može i milijardu za sve druge. Miodrag Šajatović za Lider.

16.06. (19:00)

Povijest se ponavlja – ali ovaj put s manje ugljena i više servera

AI revolucija: može li Europa izbjeći treće mjesto?

AI revolucija je nova globalna prekretnica, usporediva s industrijskom i digitalnom revolucijom. Dok su Britanija i SAD vodile prethodne valove zahvaljujući tržišnoj slobodi, inovacijama i kapitalu, EU se sada suočava s izazovima: manjkom AI inženjera, slabijim VC tržištem i starenjem populacije. AI Act nudi pravnu sigurnost, ali riskira pretjeranu regulaciju. EU mora brzo ulagati u talente i infrastrukturu ako želi biti predvodnik, a ne samo regulator budućnosti. Netokracija

13.06. (13:00)

A koliko troši na sto kilometara? To nije otkrio

Sam Altman otkrio koliko točno energije i vode utroši prosječan upit ChatGPT-u

Jedan prosječni upit potroši oko 0,34 Wh električne energije, što je otprilike onoliko koliko bi pećnica potrošila za nešto više od jedne sekunde ili visokoučinkovita žarulja za nekoliko minuta. Također potroši oko 0,32 mililitra vode, što je otprilike jedna petnaestina čajne žličice. Šef OpenAI-ja napisao je objavu na svojem blogu u kojoj se osvrće na “singularnost”, činjenicu da će čovječanstvo uskoro vjerojatno, po njemu, stvoriti umjetnu superinteligenciju, uz neke zanimljive detalje. Bug

13.06. (00:00)

Kad AI glumi čovjeka, zaboravi na "hmm" i "znaš ono"

Kako prepoznati deepfake? Više od pogleda ispod haube

AI-tehnologija koristi za generiranje vizualnog (i drugog) sadržaja koji izgleda sve uvjerljivije. Motivacije za stvaranje takvih dezinformacijskih sadržaja različite su i neke nisu nužno zlonamjerne, od eksperimentiranja do igranja novim alatima. Britanski The Guardian, u članku u kojem objašnjava kako raspoznati deepfake i sadržaje generirane uz pomoć alata umjetne inteligencije, napominje kako je videozapise, posebno one u kojima se pojavljuju ljudi, teže lažirati nego fotografije ili zvuk. Budući da videozapis uključuje sliku, pokret i zvuk, ti su elementi često neusklađeni. Ljudski zvuk generiran umjetnom inteligencijom često ima blaži ton, a govor je manje konverzacijski od onoga kako obično razgovaramo. Uz to, ne čuje se puno emocija, zastajkivanja ili poštapalica. Novinari bi trebali provjeravati sumnjivi sadržaj s nekoliko metoda, a ako je poznata osoba u pitanju, izravnim kontaktiranjem te osobe. Faktograf