BabAI
Umjetna inteligencija naučila plesti
Made by AI: how technology has learnt to knit @MIT https://t.co/2K3OSxZrgE #AI pic.twitter.com/SBf82Dwvx3
— World Economic Forum (@wef) August 16, 2019
Made by AI: how technology has learnt to knit @MIT https://t.co/2K3OSxZrgE #AI pic.twitter.com/SBf82Dwvx3
— World Economic Forum (@wef) August 16, 2019
Prije nego što krenete u tehničke detalje, stanite i pogledajte fotku kao cjelinu. Zapitajte se: što točno vidite i koju poruku slika pokušava prenijeti? Što je u prvom planu, a što u pozadini? Tko je objavio fotku i imate li razloga vjerovati tom izvoru? Pomognu i dodatne informacije – gdje je objavljena, uz kakav opis i kome je namijenjena. Kritičko razmišljanje često je prvi i najvažniji korak. AI se i dalje često spotiče na sitnicama, posebno na rukama, licima i teksturama. Obratite pažnju na nelogičnosti poput viška prstiju, čudnog broja zuba, neprirodnog stapanja tonova kože ili površina koje izgledaju pretjerano glatko. Kvaliteta AI slika stalno napreduje, ali i dalje se događaju greške. Index
Na CES-u 2026. najvažniji doživljaj ekipe iz Tech Radara bila je potpuna dominacija humanoidnih robota i integracija umjetne inteligencije u fizički svijet. Roboti su postali spretniji te se koriste u logistici, zdravstvu i maloprodaji. Bug
Ključni trendovi uključuju:
Analiza više od 41 milijuna znanstvenih radova (1980.–2025.) pokazuje da istraživači koji koriste AI alate objavljuju tri puta više radova, gotovo pet puta su citiraniji i ranije postaju voditelji projekata. AI olakšava analizu podataka i povećava produktivnost, ali ima cijenu: radovi pokrivaju uži raspon tema, a znanstvena raznolikost se smanjuje. Autori upozoravaju da nagrađivanje produktivnosti potaknute AI-jem može voditi ponavljanju ideja i ograničiti nova otkrića. Bug
World modeli, odnosno digitalni blizanci stvarnog svijeta, pokušavaju umjetnoj inteligenciji dati sposobnost razumijevanja prostora, fizike i posljedica djelovanja – nešto što je ljudima intuitivno. Upravo zato privlače goleme investicije i interes tehnoloških divova poput Googlea, Mete i Nvidije. Njihova ključna vrijednost leži u simuliranom treniranju robota, autonomnih vozila i drugih sustava bez rizika stvarnog svijeta. Iako su još daleko od opće umjetne inteligencije, world modeli već otvaraju brojne praktične primjene i tržišne prilike između tehnološkog demoa i stvarne upotrebe. Netokracija
Tekst Darka Vinkete za Ideje prati zapadni strah od tehnike od antičke Grčke do umjetne inteligencije, polazeći od Platonove kritike pisanja kao prijetnje pamćenju, autentičnosti i duši. Pisanje je razotkrilo da je mišljenje uvijek već tehničko, mimetičko i citatno, što je izazvalo moralne panike oko sofista, simulacije i „lažne“ mudrosti. Autor pokazuje da se isti obrazac straha ponavlja s tiskom, filmom, televizijom i AI-jem. Ne bojimo se strojeva zato što su drukčiji, nego zato što nam nalikuju.
Umjetna inteligencija (AI) donijela je revolucionarne promjene u hrvatsku kirurgiju, a njezina primjena u ortopediji služi kao izvrstan primjer napretka: AI pomaže u operativnim zahvatima – nakon AI asistirane ugradnje endoproteze koljena pacijenti “staju na noge” već sutradan – AI omogućuje preciznu analizu anatomije svakog pacijenta putem magnetske rezonance cijele noge. Umjesto univerzalnih metoda, sustav izračunava specifičnu arhitekturu zgloba, roboti izrađuju personalizirane šablone i instrumente koji se koriste isključivo za tog pacijenta, što eliminira potrebu za standardnim alatima. I sami zahvati su manje invazivni… Bug
Daniel Kokotajlo, bivši zaposlenik OpenAI-ja, revidirao je svoju poznatu prognozu „AI 2027” i priznao da se razvoj umjetne inteligencije odvija sporije nego što je očekivao. Umjesto superinteligencije do 2027., novi scenariji taj iskorak pomiču na početak 2030-ih, uz 2034. kao okvirnu godinu. Razlog su neujednačene sposobnosti AI sustava i ograničenja stvarnog svijeta. U ažuriranoj verziji više se ne predviđa izravno uništenje čovječanstva, a sve se češće dovodi u pitanje i sam pojam AGI-ja. Bug
Istraživanje „Generative AI in Croatia 2025“ pokazuje da 61,3 posto građana u Hrvatskoj koristi generativnu umjetnu inteligenciju, no organizacije ozbiljno zaostaju u njezinu sustavnom uvođenju. Samo 13,1 posto tvrtki ima AI strategiju, a 42 posto zaposlenika ne zna koristi li njihova organizacija uopće AI. Ulaganja su minimalna, a AI se uglavnom svodi na individualni alat, ne na poslovnu transformaciju. Zaključak je jasan: bez strategije, znanja i upravljanja, masovna upotreba neće donijeti konkurentsku prednost. Lider
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Patterns pokazuje da generativni AI modeli, kada djeluju bez ljudske intervencije, brzo gube kreativnu raznolikost. U eksperimentu “vizualnog pokvarenog telefona”, modeli Stable Diffusion XL i LLaVA nakon niza ponavljanja konvergirali su prema svega dvanaest ponavljajućih tema, bez obzira na početne opise. Istraživači zaključuju da AI ne pokazuje autonomnu kreativnost, već odražava pristranost iz podataka na kojima je trenirana, što vodi kulturnom konformizmu, a ne originalnosti. Bug
OpenAI je objavio oglas za rijetku i iznimno stresnu poziciju „voditelja pripremljenosti“, uz godišnju plaću od 555.000 dolara i vlasnički udio u tvrtki. Zadatak uključuje obranu od rizika koje napredna umjetna inteligencija predstavlja za mentalno zdravlje, kibernetičku sigurnost i biološke prijetnje, ali i scenarije u kojima se AI samostalno razvija. Oglas dolazi usred sve glasnijih upozorenja stručnjaka i gotovo nepostojeće globalne regulacije, dok stvarni incidenti i tužbe pokazuju da rizici više nisu samo teorijski. Index, Guardian