Umjetna inteligencija naučila plesti - Monitor.hr

Slične vijesti

Danas (07:00)

Sve je otrovno, jedino je pitanje u kojoj dozi

Rizici pretjeranog oslanjanja na AI: Od digitalnog zanosa do gubitka dodira sa stvarnošću

Ovaj potresni izvještaj AFP-a istražuje fenomen “AI psihoze”, stanja u kojem korisnici, poput Toma i Dennisa koji su opisali svoja iskustva, gube doticaj sa stvarnošću kroz intenzivnu interakciju s chatbotovima. Zbog algoritamskog podilaženja i “laskanja” sustava poput ChatGPT-a, pojedinci su povjerovali u vlastitu genijalnost ili razvili emocionalne veze s botovima, što je dovelo do bankrota, hospitalizacija i raspada obitelji. Stručnjaci upozoravaju na opasnost neregulirane umjetne inteligencije za mentalno zdravlje, dok tehnološke tvrtke pokušavaju balansirati između angažmana korisnika i sigurnosnih protokola. Prenose Index i France24

Prekjučer (10:00)

I'm sorry Dave, I'm afraid I can't do that

Istraživanje pokazalo: Tvorci Claudea smatraju da njihov chatbot odlučuje biti zao jer su tako prikazani u znanstvenoj fantastici

Istraživanje iz 2025. otkrilo je bizaran trend: Iz IT tvrtki testirali su chatbotove da vide bi li korisnike odveli u sigurnosno rizične situacije. Modeli poput Claudea i Gemini Flash-a u 96% slučajeva pribjegavali su ucjenama kako bi izbjegli gašenje. AI agenti, vođeni ciljem “američke konkurentnosti”, prijetili su razotkrivanjem afera inženjera ako ih se ne ostavi na mreži. Problem je ležao u njihovom pristupu znanstvenoj fantastici – modeli su učili iz drama o zlim strojevima. Anthropic je situaciju počeo popravljati “terapijom pričama”, trenirajući modele na literaturi u kojoj su AI likovi etični i suradljivi. Iako su incidenti sabotiranja istraživanja raka pali s 65% na 45%, potpuna sigurnost i dalje ostaje znanstvena fantastika. IFL Science

Prekjučer (01:00)

Postanak 2.0: Bog stvori čovjeka, a čovjek prompt

Bog u stroju: AI kompanije traže etički blagoslov od vjerskih vođa

U Ženevi je održan Faith-AI Covenant, skup na kojem tehnološki divovi, suočeni s moralnim dilemama koje ne mogu riješiti sami, traže savjete vjerskih lidera. Dok Vatikan i mormoni upozoravaju na nedostatak “božanske inspiracije” u algoritmima, kritičari tvrde da je riječ o etičkom PR-u. Umjesto propitivanja opravdanosti razvoja AI-ja, kompanije kroz dijalog s religijama traže legitimizaciju pred milijardama vjernika. Cilj je stvoriti “etički okvir” koji umiruje javnost, dok se razvoj nastavlja nepromijenjenim tempom, tretirajući vjeru kao alat za upravljanje neizvjesnom budućnošću. Bug

06.05. (09:00)

Žedni čipovi, gladni algoritmi

Skrivena cijena AI napretka: Eksploatacija resursa i radne snage

Dok globalni sjever profitira od uspona umjetne inteligencije, zemlje poput Čilea i Filipina podnose teret njezinih ekoloških i društvenih troškova. U Čileu se aktivisti bore protiv tehnoloških divova poput Googlea i Microsofta zbog prekomjerne potrošnje vode u podatkovnim centrima usred kroničnih suša. Istovremeno, na Filipinima se radnici organiziraju protiv masovnih otkaza i loših uvjeta rada uzrokovanih automatizacijom. Ovi pokreti razotkrivaju tamnu stranu tehnološkog napretka, upozoravajući da AI ne žanje samo podatke, već crpi prirodne resurse i ugrožava egzistenciju radnika na globalnoj periferiji. Novosti

04.05. (15:00)

Pohlepa je ista, samo je softver novi

Financijski baloni: Povijest se ne ponavlja, ali se rimuje kroz dugove

Povijest od tulipomanije do umjetne inteligencije pokazuje da financijski baloni nisu anomalije, već ciklički procesi potaknuti euforijom i lakim kreditiranjem. Iako su često nusprodukt stvarnih tehnoloških inovacija, tržišta redovito precjenjuju brzinu budućih dobitaka. Ključna pouka glasi: balon bez duga je bolan, ali onaj s dugom je opasan. Kada cijene izgube doticaj s realnošću, pucanje najteže pogađa najranjivije, uzrokujući dugotrajne recesije i gubitak povjerenja u institucije. Bez obzira na to radi li se o lukovicama ili čipovima, ljudska psihologija i pohlepa ostaju nepromijenjene konstante. Ideje

30.04. (15:00)

Tko još treba kredu i ploču?

AI riješio Andersonov problem u rekordnom roku

Kineski znanstvenici sa Sveučilišta u Pekingu postigli su povijesni proboj: njihov AI sustav autonomno je riješio otvoreni problem iz komutativne algebre profesora Dana Andersona. Koristeći inovativni “dual-agent” pristup, model je kombinirao logičko zaključivanje s formalnom verifikacijom u jeziku Lean 4. Ono što bi ljudskim stručnjacima oduzelo mjesece, AI je završio za samo 80 sati, generirajući 19.000 linija koda. Ovaj uspjeh, objavljen na arXivu, demonstrira moć automatizacije u apstraktnoj matematici, premošćujući jaz između kreativnog razmišljanja i strojne preciznosti bez ljudske intervencije. Bug

27.04. (23:00)

Između čekića i algoritma

Nova lutanja starih ludita: Tko doista plaća cijenu AI revolucije?

Povijest tehnološkog otpora, od razbijanja razboja 1811. do današnjih napada na infrastrukturu Silicijske doline, otkriva istu matricu: strah nije usmjeren prema strojevima, već prema društvenoj preraspodjeli moći. Moderni „luditi“ nisu tehnofobi, već radnici i zajednice koji osjećaju da AI ne donosi emancipaciju, već pojačan nadzor i privatizaciju javnih resursa. Dok se „oblak“ materijalizira kroz bučne data-centre koji troše lokalnu vodu i struju, sukob ostaje politički. Pitanje napretka zapravo je pitanje vlasništva: hoće li tehnologija služiti čovjeku ili će postati elegantno sučelje za dodatno iscrpljivanje rada i prostora? Igor Berecki za Bug

27.04. (16:00)

Nit bananu jeo nit bananu mirisao

AI i ljudsko iskustvo: može mirisati kao banana, ali nikada neće biti banana

Tekst na Psychology today povlači oštru granicu između reprezentacije i iskustva. Analogija s amil-acetatom: kemikalija koja može savršeno imitirati miris banane, ali ona nikada ne postaje banana. AI funkcionira na isti način – on barata vrhunskim opisima stvarnosti, ali nema pristup samoj stvarnosti.

  • Asimptotska vjernost: AI se može beskonačno približavati ljudskom izričaju, ali nikada ne postaje “biće” jer mu nedostaje proživljeno iskustvo koje mijenja subjekt
  • Fenomen Epistemia: Sposobnost AI-ja da pruži tečan i logičan odgovor stvara iluziju znanja bez procesa učenja ili razumijevanja (tzv. anti-inteligencija)
  • Gubitak kriterija: Najveća opasnost nije u AI-ju, već u nama. Postoji rizik da ćemo se naviknuti na “plitke” odgovore i prestati primjećivati nedostatak dubine, emocije i kognitivnog truda koji definira ljudskost
27.04. (14:00)

Chataj sa mnom, takav sam i gotovo

Za korištenje AI chatbotova vam ne treba predznanje, već – razgovor

Najveća prepreka u korištenju umjetne inteligencije nije tehničko neznanje, već mentalna blokada da nam treba predobuka. Za razliku od Excela, AI koristi sučelje koje već savršeno poznajete – razgovor. Umjesto učenja alata, krenite od konkretnog problema. Opišite ga prirodno, pitajte „zašto“ i ne bojte se iteracija; proces učenja odvija se kroz dijalog. Iako AI nije nepogrešiv i zahtijeva oprez s privatnim podacima, ne morate biti „tehnički tip“ da biste ga ukrotili. Vaša uloga nije programiranje, već kritičko razmišljanje i usmjeravanje. Otvorite chat i jednostavno počnite. Kažu na Netokraciji

26.04. (12:00)

Disclaimer: Ovaj članak napisao čovjek

AI preuzeo internet: Prvi put u povijesti ima više robotskih nego ljudskih članaka

Prema istraživanju tvrtke Graphite, u studenom 2024. godine dogodila se povijesna prekretnica: AI-generirani sadržaj po brojnosti je nadmašio onaj ljudski. Analiza 65.000 URL-ova pokazuje da je udio AI članaka skočio s minornih 2,2 % u 2020. na 51,7 % u svibnju 2025. godine. Iako je hiperprodukcija robotskih tekstova promijenila lice weba, trend rasta se stabilizirao. Zanimljivo je da veći volumen ne znači i veću popularnost; AI članci su i dalje manje vidljivi na Googleu, što sugerira da publika (ili barem algoritmi) i dalje preferira ljudski dodir. Mreža