BabAI
Umjetna inteligencija naučila plesti
Made by AI: how technology has learnt to knit @MIT https://t.co/2K3OSxZrgE #AI pic.twitter.com/SBf82Dwvx3
— World Economic Forum (@wef) August 16, 2019
Made by AI: how technology has learnt to knit @MIT https://t.co/2K3OSxZrgE #AI pic.twitter.com/SBf82Dwvx3
— World Economic Forum (@wef) August 16, 2019
Novo istraživanje sa Stanforda pokazuje da umjetna inteligencija može biti jednako uvjerljiva kao čovjek u političkoj komunikaciji. AI-generirane poruke jednako učinkovito oblikuju stavove o temama poput poreza, oružja ili pušenja, a ispitanici su često otvoreniji kad misle da poruka dolazi od AI, ne od druge osobe. “Neutralni glasnik” smanjuje neprijateljstvo i potiče dijalog, no autori upozoravaju da ista tehnologija može postati alat manipulacije i širenja dezinformacija. U digitalnoj politici, čini se, botovi već imaju dar govora – i moć uvjeravanja. Mreža
Yuval Noah Harari u Lisinskom je upozorio da umjetna inteligencija nije prijetnja sama po sebi, nego u kombinaciji s ljudskom glupošću i lošim informacijama. AI, kaže, donosi učinkovitost bez mudrosti i može postati temelj nove globalne dominacije, stvarajući “digitalni kolonijalizam”. Demokracija, po njemu, propada kad nestane razgovora, a povjerenje prelazi s ljudi na algoritme. Ipak, tehnologija nije sudbina: budućnost ovisi o tome hoćemo li AI koristiti kao alat za kontrolu – ili za jačanje ljudske prosudbe i institucija. Netokracija
Izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman izjavio je kako bi ga bilo sram ako OpenAI ne postane prva velika kompanija kojom upravlja umjetna inteligencija. Smatra da će AI u bliskoj budućnosti moći preuzeti vođenje odjela, a kasnije i cijele tvrtke. Iako priznaje da će AI kratkoročno uništiti mnoge intelektualne poslove, dugoročno očekuje stvaranje novih zanimanja. Dok čeka taj trenutak, Altman mašta o povratku na svoju farmu, traktorima i jednostavnijem životu – barem dok AI ne preuzme i to. Zimo
Vrijednost deset najvećih AI startupa porasla je za gotovo bilijun dolara, unatoč poslovanju s gubicima, što analitičari uspoređuju s dot-com balonom. Ivica Brkljača upozorava da su valuacije „stotinu puta veće od prihoda“, dok profesor Marko Horvat ističe da današnji AI sektor živi od „ekonomije pažnje“ i masovne proizvodnje digitalnog „smeća“. Istodobno, Europa ulaže u „AI tvornice“, a Hrvatska ostaje bez ijednog centra te bez pristupa ključnoj infrastrukturi – na začelju kontinenta koji odlučuje o svojoj tehnološkoj budućnosti. tportal
Gostujući kod Jona Stewarta, pionir umjetne inteligencije nobelovac Geoffrey Hinton objašnjava kako AI sustavi zapravo funkcioniraju: imitiraju način na koji neuroni u ljudskom mozgu komuniciraju, jačajući veze koje „pogađaju“ točan odgovor i slabeći one koje griješe. Hinton opisuje kako mreže uče iz uzoraka, prepoznaju odnose i spontano razvijaju nova značenja. U mnogo navrata Steward se hvatao za glavu u nevjerici, a mi smo. Epizoda briljantno otkiva koliko kako AI zapravo funkcionira. Hinton je car! Sat i 38 minuta prođu u trenu. I želite još.
Gradske vlasti u njemačkom Reutlingenu opremile su kamione za odvoz smeća kamerama i senzorima koje pokreće umjetna inteligencija, kako bi prepoznale predmete poput plastike ili baterija u kantama za organski otpad. Sustav bilježi fotografije, prikazuje oznake — zelene za ispravno, žute za neispravno — i u slučaju grubih kršenja, kanta se ne prazni, a kućanstvo dobiva dodatnu naplatu ili kaznu od 105 eura. U prvoj fazi udio kontaminiranih kanti pao je s 21% na oko 3%. Index / Welt (Google prijevod)
„Kum umjetne inteligencije” Geoffrey Hinton upozorava da tehnološke korporacije svjesno idu prema masovnoj zamjeni ljudskog rada kako bi ostvarile profit. Unatoč golemim ulaganjima, industrija AI-ja zasad ne donosi zaradu, a Hinton smatra da će se ulaganja isplatiti jedino ako ljudi izgube poslove. AI, kaže, može donijeti koristi i povećati produktivnost, no ključni problem je tko će ubirati dobit. Sudbina rada i bogatstva, zaključuje Hinton, ovisit će o načinu na koji društvo odluči organizirati novu ekonomiju. Index
Novo istraživanje Prizme CPI i Sveučilišta Algebra Bernays pokazuje da 95% Hrvata zna za umjetnu inteligenciju, ali trećina ne želi o njoj učiti. Dok poslovni sektor bilježi rast pozitivnih asocijacija, građani AI najviše povezuju s rizicima poput gubitka privatnosti, dezinformacija i negativnog utjecaja na mentalno zdravlje. Samo 16% građana smatra da AI može u potpunosti zamijeniti čovjeka u korisničkoj podršci, a 70% brine širenje lažnih vijesti. Stručnjaci upozoravaju i na mogućnost “AI balona” te rastuću globalnu polarizaciju u percepciji tehnologije. Netokracija
Prema analizi nobelovca Philippea Aghiona i francuskih ekonomista Simona Bunela i Xaviera Jaravela za Project Syndicate, umjetna inteligencija potiče rast produktivnosti i zaposlenosti, a ne njihovo urušavanje. Studije pokazuju da radnici uz AI postaju do 25 % učinkovitiji, posebno oni s nižom početnom produktivnošću. Autori procjenjuju da bi AI mogao godišnje povećavati produktivnost za 0,8–1,3 postotna boda. Umjesto da izravno zamijeni ljude, AI širi opseg poslovanja tvrtki i otvara nova radna mjesta – barem za one koji ga znaju koristiti. tportal
AI preglednici postaju osobni asistenti koji pretražuju, sažimaju i organiziraju sadržaj umjesto korisnika. ChatGPT Atlas nudi projekte, arhive i Agent Mode; Perplexity Comet kombinira točne odgovore i blokadu oglasa; Kosmik spaja preglednik i vizualni mozak; Dia personalizira iskustvo i pamti navike; a BrowserOS, otvorenog koda, omogućuje da preglednik izvršava zadatke prema tekstualnim uputama. Umjesto klikanja i guglanja, nova generacija “agentnih” preglednika obećava da će misliti – i raditi – umjesto tebe. ZDNET