Umjetna inteligencija naučila plesti - Monitor.hr

Slične vijesti

Danas (11:00)

Tko ti rješava zadatke, nek ti piše pjesme

Ljepota je u oku promatrača, a rješenje u redu koda: Što umjetna inteligencija mijenja u matematici?

Dok se matematičari u Londonu spore oko toga trebaju li nam dokazi biti “lijepi” ili samo “točni”, umjetna inteligencija opasno kuca na vrata. Tradicionalisti poput G. H. Hardyja vjerovali su da je matematika srodna poeziji – mora imati estetsku dubinu i eleganciju. S druge strane, moderni “digitalni” matematičari traže strogu preciznost koju nude AI i programi poput Leana. Pitanje je: može li stroj ikada osjetiti onaj “wow efekt” kad rješenje ispadne neočekivano jednostavno? Možda će AI riješiti najteže zagonetke, ali bez ljudske strasti, matematika bi mogla postati savršeno točna – i savršeno dosadna. Aeon

07.03. (00:00)

Podnijeti sve stoički (prije nego što klikneš panički)

Citrini efekt: Kako ne postati žrtva AI panike na burzi

Fiktivni scenarij o kolapsu tržišta uzrokovanom umjetnom inteligencijom nedavno je izbrisao 800 bodova s Dow Jonesa u samo jednom danu, dokazujući moć narativne ekonomije. Dok “doomeri” panično prodaju, a “zoomeri” sve odmah odbacuju, oba tabora reagiraju nagonski (Sustav 1). Tekst na Psychology Today zagovara treći put – postati “tuner”. To je osoba koja namjerno usporava, prepoznaje vlastitu emocionalnu reakciju i aktivira analitički Sustav 2. U svijetu gdje AI može generirati savršene psihološke operacije, stvaranje odmaka između vijesti i reakcije postaje ključna vještina za osobnu i sistemsku stabilnost.

06.03. (15:00)

Praktički džungla

Znanstvenici uz pomoć AI-a i fosila rekonstruirali kako su možda zvučali naši prapreci

Paleoantropolozi i istraživači, koristeći fosile, biomehaničke modele i umjetnu inteligenciju, pokušavaju rekonstruirati kako su zvučali naši prapreci. Analiziraju tragove na kostima lubanje, strukturu mozga, položaj grkljana i razvoj vokalnog trakta kako bi procijenili kakve su zvukove mogli proizvoditi rani hominini. Pretpostavlja se da su Australopiteci koristili jednostavne glasove nalik čimpanzama, dok je Homo erectus mogao stvarati više zvukova i rane „riječi“. Neandertalci su vjerojatno imali gotovo punu sposobnost govora, ali s nazalnijim glasom. Moderni Homo sapiens razvio je kompleksan jezik sposoban za apstraktne ideje. Zvuk možete čuti u ovom BBC-ovom članku.

05.03. (15:00)

Bez tenkova i kopnene invazije

Umjetna inteligencija ubrzava rat: od identifikacije cilja do napada u nekoliko trenutaka

Umjetna inteligencija sve više sudjeluje u vojnim operacijama jer znatno ubrzava proces od identifikacije cilja do pokretanja napada. Američka vojska navodno je koristila model Claude tvrtke Anthropic u sustavima koje razvija Palantir za analizu obavještajnih podataka, određivanje prioriteta ciljeva i procjenu pravnih uvjeta za napad. AI može brzo obraditi velike količine informacija, pa se procesi koji su ranije trajali danima sada odvijaju gotovo trenutačno. Stručnjaci upozoravaju da takva automatizacija može dovesti do „kognitivnog rasterećenja“, pri čemu ljudi samo potvrđuju odluke koje je prethodno oblikovao algoritam, što otvara etička pitanja o odgovornosti u ratovanju. tportal

03.03. (11:00)

Kako da te ne pokvari oslanjanje na algoritam

10 knjiga za kritičko razmišljanje u doba umjetne inteligencije

Popis od deset knjiga nudi alate za razvoj kritičkog mišljenja u svijetu kojim dominiraju algoritmi. Autori poput Daniela Kahnemana, Julie Galef, Nassima Nicholasa Taleba, Marka Aurelija i drugih objašnjavaju kognitivne pristranosti, opasnosti algoritamskih sustava te važnost intelektualne neovisnosti. Knjige obrađuju teme od slučajnosti i manipulacije podacima do dubokog razmišljanja i stoicizma. Zajednička poruka: u eri umjetne inteligencije sposobnost svjesnog, analitičkog i samostalnog promišljanja nije luksuz nego nužan alat za donošenje boljih odluka i očuvanje mentalne autonomije. New Trader

03.03. (00:00)

Kad ti AI napokon kaže da nisi u pravu - i to ti zapravo pomogne

Claude preuzeo primat: Zašto je tech novinar otkazao pretplate na druge velike jezične modele

Autor na XDA portalu opisuje kako je nakon korištenja više AI alata, uključujući ChatGPT, Gemini i Perplexity, odlučio prijeći isključivo na Claude. Ističe da ga je privukla kontinuirana inovacija, konkretne i korisne značajke poput Code i Cowork te osjećaj da alat zaista unaprjeđuje njegov radni proces. Posebno cijeni to što Claude ne uljepšava odgovore niti bezuvjetno potvrđuje njegove stavove, već jasno ukazuje na pogreške. Također naglašava prirodniji ton komunikacije i učinkovitost – s manje ponavljanja i manje frustracija, što mu dugoročno štedi vrijeme i novac.

28.02. (21:00)

Inception postaje stvarnost: Implantiraju ti ideje i bez DiCaprija

Inženjering snova: Znanstvenici zvukovima “upadaju” u podsvijest

Istraživači sa Sveučilišta Northwestern razvili su metodu ciljane reaktivacije pamćenja (TMR) kojom pomoću zvučnih signala tijekom REM faze usmjeravaju sadržaj snova. Eksperiment je pokazao da su sudionici koji su “sanjali” zadane zagonetke sljedeći dan bili dvostruko uspješniji u njihovu rješavanju (uspješnost skočila na 42%). Iako lucidnost nije bila nužna, zvučni podražaji potaknuli su mozak na kreativno procesiranje problema. Ovo otkriće otvara vrata “inženjeringu snova” kao alatu za jačanje kreativnosti i emocionalnu regulaciju, potvrđujući da narodna izreka “jutro je pametnije od večeri” ima ozbiljno znanstveno uporište. ScienceDaily, tportal

28.02. (14:00)

AI u vojsci - tko pije, a tko ne mora pjevušiti

OpenAI sklapa sporazum s Pentagonom, Anthropic proglašen sigurnosnim rizikom

Sam Altman najavio je da OpenAI potpisuje sporazum s Pentagonom za korištenje AI u klasificiranim vojnim sustavima uz zabranu masovnog nadzora i ljudsku kontrolu sile. Sporazum uključuje tehničke zaštitne mehanizme i nadzor inženjera u Pentagonu. Istog dana, administracija Donalda Trumpa zabranila je korištenje AI alata tvrtke Anthropic u saveznim agencijama, označivši je “rizikom za opskrbni lanac”. Anthropic odbija ukloniti ograničenja za AI u autonomnom oružju i najavljuje pravni izazov. Altman poziva na jednake uvjete za sve AI kompanije, dok Pentagon ističe važnost pouzdanih partnera u području AI-ja i vojne sigurnosti. tportal, Index

27.02. (14:00)

Više slobodnog vremena, manje izgovora što s njim učiniti

Nobelovac: AI će skratiti radni tjedan i promijeniti samu ideju posla

Nobelovac Giorgio Parisi upozorava da umjetna inteligencija donosi strukturnu promjenu usporedivu s poljoprivrednom revolucijom: produktivnost će rasti, a potreba za punim radnim vremenom padati. Slične vizije iznose Elon Musk i Bill Gates, predviđajući svijet u kojem rad postaje opcionalan, a slobodno vrijeme dominantno. Problem je što društvo i dalje funkcionira kroz plaću i radne sate. Ključ opstanka, tvrde stručnjaci, bit će razvoj znatiželje, financijska sigurnosna mreža i snažne zajednice – jer najveći izazov možda neće biti manjak posla, nego manjak smisla. Flomenhaft Gallery

27.02. (11:00)

Tko je gledao (ili čitao) Minority Report, zna da ne vodi dobrome...

Umjetna inteligencija sve češće alat za predviđanje i moguće suzbijanje političkih nemira… što i nije nužno dobra vijest

Nakon Arapskog proljeća potaknutog samospaljivanjem Mohameda Bouazizija u Tunisu, postavlja se pitanje bi li autoritarni režimi danas, uz pomoć umjetne inteligencije, mogli spriječiti slične pobune. Sustavi za prognoziranje sukoba, poput onih koje razvija ConflictForecast, analiziraju velike količine podataka kako bi prepoznali rane znakove nestabilnosti. Iako još nisu potpuno precizni, stručnjaci upozoravaju na rizik zloupotrebe, osobito u autokracijama na Bliskom istoku. Tehnologije nadzora, uključujući prepoznavanje lica i prediktivnu analitiku, već se koriste, što izaziva zabrinutost zbog gušenja legitimnih prosvjeda i širenja straha među građanima. DW