BabAI
Umjetna inteligencija naučila plesti
Made by AI: how technology has learnt to knit @MIT https://t.co/2K3OSxZrgE #AI pic.twitter.com/SBf82Dwvx3
— World Economic Forum (@wef) August 16, 2019
Made by AI: how technology has learnt to knit @MIT https://t.co/2K3OSxZrgE #AI pic.twitter.com/SBf82Dwvx3
— World Economic Forum (@wef) August 16, 2019
Vodeći svjetski brendovi – Canon, Nikon, Sony, Fujifilm, Sigma, OM System i Panasonic – zauzeli su zajednički stav protiv ugradnje generativne umjetne inteligencije u fotoaparate. Za razliku od proizvođača pametnih telefona koji forsiraju “izmišljanje” detalja, čelnici ovih tvrtki ističu važnost autentičnosti i užitka u procesu stvaranja. Iako podržavaju AI za poboljšanje autofokusa ili smanjenje šuma, odlučno odbijaju alate koji kreiraju lažni sadržaj. Fokus ostaje na zaštiti integriteta autora i razvoju sustava za provjeru izvornosti (C2PA), jer, kako kažu, prava fotografija zahtijeva stvarni subjekt i ljudski element. PetaPixel
Kanadski znanstvenici u radu “Against frictionless AI” upozoravaju da sustavi koji sve obavljaju umjesto nas uzrokuju kognitivnu atrofiju. Kada tehnologija ukloni sav napor i “trenje” iz rada, gubimo vještine, kritičko razmišljanje i osjećaj postignuća. Umjesto da budemo kreatori, postajemo pasivni operatori strojeva. Psiholozi predlažu uvođenje “poželjnih poteškoća” – dizajna koji nas tjera na razmišljanje i odlučivanje. Cilj je da AI ostane alat koji nas izaziva i čini boljima (kopilot), a ne zamjena koja nas čini suvišnima (autopilot). Bug
Bakić objašnjava da AI nije samo prolazni trend, već tehnologija koja će promijeniti sve pore društva, slično kao što je to nekada učinila električna energija ili internet. Poseban naglasak stavljen je na to kako AI mijenja programiranje i razvoj softvera. Bakić često ističe da AI omogućuje pojedincima da postanu višestruko produktivniji, što može biti i prilika i prijetnja za tradicionalne IT tvrtke. Budući da nove tehnologije uvijek izazivaju strah, dotiču se podijeljenih reakcija javnosti i Bakićevih tekstova na Facebooku u kojima on zagovara optimizam i aktivno korištenje AI alata umjesto straha od njih. Predviđa da obrazovanje više neće biti usmjereno na izvršavanje repetitivnih zadataka, već na upravljanje AI agentima. Budući zaposlenik (ili učenik) postaje “menadžer” sustava koji za njega pišu kod, rade analize ili dizajniraju projekte.
Iako fascinantni, opći LLM modeli (poput GPT-5 ili Geminija) nisu zamjena za liječnike. Studije pokazuju da često griješe u kritičnim radiološkim analizama, miješajući stanja poput krvarenja i udara. Za razliku od njih, specijalizirani medicinski AI (odobren od FDA) briljira u uskim zadacima poput probira dijabetičke retinopatije ili detekcije srčanih aritmija. Prava moć umjetne inteligencije nije u “digitalnom sveznalici”, već u discipliniranim pomoćnim alatima koji ubrzavaju trijažu. Klinički kontekst i ljudski nadzor ostaju nezamjenjivi; AI je tu da liječniku bude “dodatni par očiju”, a ne neovisni dijagnostičar. Igor Berecki za Bug
Umjetna inteligencija sve se više koristi u vojnim operacijama – od analize obavještajnih podataka do planiranja i ciljanja meta. Iako značajno ubrzava donošenje odluka i smanjuje potrebu za velikim brojem analitičara, njezina primjena donosi i ozbiljne sigurnosne i etičke izazove. Primjer suradnje Anthropica i Pentagona pokazuje kako tehnološka ovisnost može dovesti do sukoba i operativnih problema. U suvremenom ratovanju brzina je ključna, ali oslanjanje na AI povećava rizik pogrešaka, osobito za civile, dok vojske pokušavaju balansirati između učinkovitosti i kontrole. Mreža
Microsoft je predstavio MAI-Image-2, novu generaciju vlastitog modela za generiranje slika, koji je odmah zauzeo treće mjesto na Arena.ai ljestvici, iza Googleovog Gemini 3.1 Flasha i OpenAI-evog GPT Imagea 1.5. Model donosi poboljšanja u fotorealizmu, prikazu prirodnog svjetla, tonova kože i tekstura te generiranju čitljivog teksta unutar slika. Poseban fokus stavljen je i na kompleksne i kinematografske scene. MAI-Image-2 dostupan je kroz MAI Playground, a postupno stiže u Copilot, Bing Image Creator i Microsoft Foundry. Bug
Istraživanje sa Stanforda pokazuje da većina ljudi koristi AI samo za zamjenu postojećih zadataka, često uz premali učinak za uloženi trud. Uspješni korisnici, međutim, pristupaju AI-ju poput product managera: identificiraju ključne probleme, biraju pravi alat, eksperimentiraju postupno i integriraju AI u širi radni proces. Umjesto brzih rješenja, redizajniraju način rada i dijele svoja otkrića s drugima. Takav pristup omogućuje stvarnu produktivnost i dugoročnu vrijednost AI alata. Google Blog
Nobelovac Daron Acemoglu upozorava da AI revolucija, umjesto obećanog povećanja produktivnosti, klizi prema masovnom otpuštanju. Dok tehnološki divovi forsiraju sustave koji mijenjaju ljude umjesto da ih nadopunjuju, podaci za 2025. godinu već bilježe desetke tisuća izgubljenih radnih mjesta. Posebno su pogođeni mladi i uredski radnici, dok zapošljavanje u izloženim sektorima pada. Acemoglu kritizira “utrku u naoružanju” AI-jem i poziva na hitnu političku intervenciju i regulaciju kako bi tehnologija služila društvu, a ne samo eliminaciji troškova rada. Bug
Dok se matematičari u Londonu spore oko toga trebaju li nam dokazi biti “lijepi” ili samo “točni”, umjetna inteligencija opasno kuca na vrata. Tradicionalisti poput G. H. Hardyja vjerovali su da je matematika srodna poeziji – mora imati estetsku dubinu i eleganciju. S druge strane, moderni “digitalni” matematičari traže strogu preciznost koju nude AI i programi poput Leana. Pitanje je: može li stroj ikada osjetiti onaj “wow efekt” kad rješenje ispadne neočekivano jednostavno? Možda će AI riješiti najteže zagonetke, ali bez ljudske strasti, matematika bi mogla postati savršeno točna – i savršeno dosadna. Aeon
Fiktivni scenarij o kolapsu tržišta uzrokovanom umjetnom inteligencijom nedavno je izbrisao 800 bodova s Dow Jonesa u samo jednom danu, dokazujući moć narativne ekonomije. Dok “doomeri” panično prodaju, a “zoomeri” sve odmah odbacuju, oba tabora reagiraju nagonski (Sustav 1). Tekst na Psychology Today zagovara treći put – postati “tuner”. To je osoba koja namjerno usporava, prepoznaje vlastitu emocionalnu reakciju i aktivira analitički Sustav 2. U svijetu gdje AI može generirati savršene psihološke operacije, stvaranje odmaka između vijesti i reakcije postaje ključna vještina za osobnu i sistemsku stabilnost.