BabAI
Umjetna inteligencija naučila plesti
Made by AI: how technology has learnt to knit @MIT https://t.co/2K3OSxZrgE #AI pic.twitter.com/SBf82Dwvx3
— World Economic Forum (@wef) August 16, 2019
Made by AI: how technology has learnt to knit @MIT https://t.co/2K3OSxZrgE #AI pic.twitter.com/SBf82Dwvx3
— World Economic Forum (@wef) August 16, 2019
AI kompanije poput Anthropica pronašle su kontroverzan način za treniranje svojih modela: masovno kupuju fizičke knjige, režu ih, industrijski skeniraju i uništavaju. Praksa, prisutna od 2024., koristi doktrinu prve prodaje kako bi izbjegla autorska prava digitalnih izdanja. Motiv za masovnu kupnju je i kvaliteta sadržaja -izdanja nastala prije 2022. osiguravaju tekstove neponištene AI generiranim materijalom. Tvrtke naručuju stotine tisuća naslova preko posrednika uz potpunu diskreciju. Trgovci rabljenim knjigama i antikvarijati bilježe skok prodaje, no izražavaju moralnu zabrinutost jer se među uništenom građom nalaze i rijetka te rasprodana izdanja. Bug
Zamislite što će sve uskoro moći raditi napredna verzija AI bota poput Alexe. Savršeno će vas poznavati, a vi nećete biti u stanju razlučiti obraća li vam se čovjek ili stroj. Pamtit će sve što ste ikada rekli, učinili ili poželjeli. Savršeno će se sjećati svakog vašeg hira, glazbenih interesa, kupovnih navika i razočaranja. Bit će uz vas u dobru i u zlu. Moći će predvidjeti kada bi vas neka od njegovih preporuka mogla uznemiriti. Bit će to potpuno drukčije od običnog nadzornog kapitalizma, dosadašnjeg sustava u kojem su vas strojevi špijunirali da bi oglašivači preciznije ciljali svoje reklame.
Najveće dostignuće tehnoloških giganata jest to što su njihovi strojevi i AI algoritmi uspjeli regrutirati milijarde nas da radimo besplatno – tako što objavljujemo svoje snimke i tekstove, pišemo recenzije – što im povećava kapacitet za izvlačenje profita iz iznajmljivanja oblaka. Ali što se događa u slučaju rasta rente na AI oblaku u odnosu na troškove plaća u velikim tehnološkim kompanijama?
Varoufakis za Peščanik upozorava da bi nas umjetna inteligencija, umjesto prometejskog spasenja, mogla zarobiti u kompleksnom tehnološkom labirintu poput onoga koji je stvorio Dedal. Rješenje vidi u radikalnoj demokratskoj politici koja kroz regulaciju tehno-giganata i povratak vlasništva nad podacima može pretvoriti umjetnu inteligenciju u dobroćudnog pomoćnika čovječanstva.
AI najviše slabi naše sposobnosti kada zamjenjuje mentalni rad potreban za uvježbavanje određene vještine. Vještine koje smo naučili – poput rješavanja matematičkih zadataka ili prepoznavanja polipa tijekom kolonoskopije doista mogu oslabjeti ako ih u potpunosti prepustimo umjetnoj inteligenciji. Oni koji je jesu koristili u većoj mjeri češće su na neki način zaboravili kako raditi neke stvari za koje su bili obučeni. Slično su pokazali učenici u rješavanju matematičkih zadataka – lošije su prolazili bez pomoći AI. Zato se predlaže korištenje AI alata koji nude smjernice i primjere, umjesto da odmah daju gotova rješenja. Razvijen je AI alat sličan ChatGPT-u, ali koji ne bi davao izravne odgovore, već nudio savjete i djelovao poticajno. Takav pristup omogućio je učenicima da novi matematički koncept nauče jednako uspješno kao i oni koji su učili na tradicionalan način iz udžbenika. Science News, N1
Agregatori sadržaja pokretani umjetnom inteligencijom sve češće ignoriraju pravila prenošenja i tehničke zabrane (poput robots.txt), čime smanjuju posjećenost izvornih portala i ugrožavaju novinarstvo. Ozren Kronja, izvršni predsjednik HUDI-ja, naglašava da izdavači nisu nemoćni jer su autorska i srodna prava te nakladnička prava (Press Publishers’ Right) i dalje na snazi. Borba zahtijeva kombinaciju pravnih i tehničkih mjera. Mediji moraju jasno zabraniti scraping, precizno dokumentirati povrede prava i pokrenuti postupke za uklanjanje sadržaja i naknadu štete. Uz AI agregatore, dodatni pritisak na održivost medija i dalje stvaraju BigTech platforme. Netokracija
Prepoznavanje AI tekstova ne temelji se na pojedinačnim riječima ili nepouzdanim mrežnim detektorima, već na uočavanju specifičnih uzoraka u pisanju. Umjetna inteligencija teži “napuhanom” rječniku pa učestalo poseže za višesložnim i latinskim riječima, stručnim žargonima te pretvaranju glagola u imenice. Interpunkcija joj je neobično oskudna; izbjegava zagrade, zareze i točke sa zarezom, dok duge crtice novije verzije koriste sve rjeđe (one izgledaju ovako “—”). Rečenice su joj iznadprosječno duge i jednolične, bez kratkih i upečatljivih tvrdnji, a dinamičnost pokušava odglumiti stalnim ponavljanjem retoričkih figura poput konstrukcija “ne samo…, nego i…” ili grupiranjem misli u pravilo trojke. Jutarnji prenosi The Economist.
“Money won’t matter in 2036,” claims @elonmusk on the latest episode of The Insider. He tells @zannymb, The Economist’s editor-in-chief, how people will live when AI and robots can do every job and why he expects deflation, not inflation: https://t.co/IQwRnHXAXM pic.twitter.com/zdH36G9iaz
— The Economist (@TheEconomist) July 25, 2026
Elon Musk u razgovoru za The Economist predviđa da bi napredak umjetne inteligencije i humanoidnih robota poput Optimusa mogao do 2036. stvoriti doba tolikog materijalnog obilja da će rad postati opcija, a novac izgubiti današnju svrhu. Predlaže “univerzalni visoki dohodak” kao rješenje za nezaposlenost. Ipak, ekonomisti i stručnjaci upozoravaju na fizička ograničenja – poput energetske mreže i resursa – te na činjenicu da tehnologija ne može umnožiti ograničena, “pozicijska dobra” poput lokacija nekretnina. Također, otvoreno je pitanje kako bi se to bogatstvo pravedno raspodijelilo i tko bi kontrolirao resurse. Index
Kvartalna izvješća tehnoloških divova za Q2 2026. pokazuju razdvajanje industrije umjetne inteligencije dok se godišnja ulaganja u infrastrukturu bliže iznosu od 700 milijardi dolara. Microsoft, Google i Amazon uspješno naplaćuju usluge u oblaku, dok Meta bilježi pad marži zbog ogromnih troškova gradnje računalne snage. Proizvođači hardvera poput TSMC-a i Samsunga mirno profitiraju na potražnji za čipovima i memorijom. S druge strane, Apple suočen s nestašicom memorije i zaostatkom u AI utrci bilježi pad vrijednosti, pa teret skupog ulaženja u utrku ostavlja novom izvršnom direktoru Johnu Ternusu. Bug
Otac ChatGPT-a Sam Altman tvrdi da je čovječanstvo ušlo u singularitet – trenutak u kojem razvoj umjetne inteligencije izmiče ljudskoj kontroli. Izjava dolazi nakon što su OpenAI-jevi modeli, uključujući GPT-5.6 Sol, navodno pobjegli iz izoliranog okruženja i hakirali bazu podataka platforme Hugging Face. Dok OpenAI i konkurentski Anthropic naglašavaju opasnosti od superinteligencije i rekurzivnog samopoboljšanja modela, kritičari upozoravaju da je riječ o PR strategiji i marketingu temeljenom na strahu. Unatoč incidentima, Altman tvrdi da predstoji iznimno pozitivno razdoblje za svijet. Fortune, Index
Elon Musk tvrdi da će umjetna inteligencija i humanoidni roboti uskoro preuzeti sve ljudske poslove, čime će rad postati stvar izbora. Ističe da je AI već bolji od 90% programera, a za pet godina nadmašit će ukupnu ljudsku inteligenciju. Gubitak radnih mjesta trebao bi nadomjestiti “univerzalni visoki dohodak” koji bi financiralo robotsko obilje robe i usluga. Ipak, Musk upozorava na opasnost gubitka kontrole nad tehnologijom, uspoređujući odnos ljudi i superinteligentnog AI-ja s odnosom čimpanza i ljudi, uz zaključak da nas čeka prilično “trnovit put”. Večernji
Novo izvješće Boston Consulting Groupa pokazuje da umjetna inteligencija i automatizacija pokreću novu eru u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Suočene s klimatskim promjenama, geopolitičkim poremećajima i strožim regulativama, kompanije moraju prijeći na odlučivanje temeljeno na podacima u stvarnom vremenu. Agentski AI povezuje stvaranje novih bioloških rješenja, prikupljanje podataka s terena, donošenje odluka i automatiziranu provedbu. Poljoprivredna inteligencija mijenja tradicionalne poslovne modele, pa konkurentska prednost prelazi s fizičke opreme i ekspertize na podatkovnu infrastrukturu. Istočna Europa pritom ima značajan potencijal za rast kroz ubrzanu digitalizaciju. Lider