Umjetna inteligencija naučila plesti - Monitor.hr

Slične vijesti

Jučer (11:00)

Sjeo AI u balon pa se vozi u... nikamo ako pukne

Nekontrolirano zaduživanje za financiranje AI booma prijeti stabilnosti globalnog financijskog sustava

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) upozorava da će pet najvećih tehnoloških divova uložiti preko bilijun dolara u umjetnu inteligenciju između 2025. i 2026. godine, dok se globalna ulaganja penju prema četiri bilijuna do 2030. Iako AI značajno diže produktivnost u kodiranju i uslužnim djelatnostima te mijenja globalne trgovinske tokove, šef BIS-a Pablo Hernandez de Cos upozorava na rizike. Procvat se sve više financira netransparentnim dugom i privatnim kreditima, što uz visoke tržišne koncentracije i neprozirne strukture stvara potencijalne financijske ranjivosti ako očekivani komercijalni profiti izostanu. Mreža

28.08. (14:00)

Ništa od crvene revolucije, to su im samo upaljene crvene lampice

Ekonomska i politička elita ne zaziva Marxa iz uvjerenja, već reagira pred strahom javnosti od AI

Kapitalizam je možda novi, zaključuju kolege iz Njemačke, ali pitanja su stara. Šta se zbiva kada automatizacija rada protjera ljude s radnih mjesta? Tko treba biti vlasnik kompanija? Kome pripada njihova zarada?

Spiegel je pritom samo posljednji u nizu onih koje muče slične zagonetke. Bernie Sanders, senator iz Vermonta i djedica lijeve frakcije američkih demokrata, predlaže, recimo, da država preuzme 50-postotno vlasništvo u AI-tvrtkama. Ako vam Sanders zvuči kao pomahnitala komunjara, iznenadit ćete se kada Donald Trump – dojučerašnji zakleti protivnik regulacije umjetne inteligencije – izjavi da bi ulazak države u vlasničku strukturu OpenAI-ja i ostalih kompanija bio “prelijepa stvar”.

Kako su ideje državnog vlasništva i univerzalnog dohotka, preraspodjele bogatstva i ultraprogresivnog oporezivanja postale nešto što povezuje Trumpa i Sandersa, Xija i Muska, Pikettyja i Altmana? Jesmo li na pragu novog globalnog komunističkog poretka? Odgovori su – možete naslutiti – nažalost nešto suzdržaniji. Jer Trumpov prijedlog “prelijepog” ulaska države u vlasničke strukture tehnoloških divova čini se manje prelijep kada se sjetite privatnog bogatstva koje je Trump zgrnuo vladajući istom tom državom.

I jer Xijeva Kina, dok predsjednik zaziva svjetsku regulaciju umjetne inteligencije, ne posustaje u tehnološko-ideološkom ratu protiv Trumpovih Sjedinjenih Država. Boris Postnikov za Novosti

23.08. (00:00)

Kad algoritmi ogladne

Proždiranje kulturne baštine: AI tvrtke masovno kupuju i uništavaju fizičke knjige

Iscrpivši podatke s interneta, AI tvrtke okrenule su se fizičkim knjigama kako bi izbjegle “kolaps modela” uzrokovan treniranjem na već generiranom sadržaju. Suci i zakoni za sada ne reagiraju, pa tvrtke poput Anthropica i Amazona masovno i legalno kupuju milijune fizičkih izdanja – uključujući i iznimno rijetka, raritetna izdanja. Knjigama se sjeku uvezi radi brzinskog hidrauličkog skeniranja, nakon čega se fizički originali uništavaju pod krinkom “poštene uporabe” i promjene formata. Time se javno znanje privatizira, a neprocjenjiva pisana kulturna baština trajno nestaje. Netokracija

19.08. (19:00)

Vidjeli smo kako AI dizajnira i molimo da prestane

Hoće li AI umiroviti grafičke dizajnere? Bruketa i Filetin tvrde da neće

Iako AI u sekundi generira estetski uvjerljive vizuale, vodeći hrvatski kreativni direktori Davor Bruketa i Andrej Filetin ističu da umjetna inteligencija ne može zamijeniti grafičke dizajnere. Dizajn nije samo izrada “lijepe slike”, već razumijevanje konteksta, problema i publike. Premda AI ubrzava vizualizaciju ideja, on uglavnom stvara prosjek i reciklira postojeće obrasce. Zbog toga potražnja za stručnjacima koji nude autentičnost i koncept neće nestati. Urođena ljudska radoznalost, duboko razumijevanje društva i sposobnost postavljanja pravih pitanja ostaju ključne prednosti dizajnera pred strojem. Netokracija

11.08. (13:00)

Skupljači antikviteta, djelujte!

Skeneri, rezači i spaljeni antikviteti: AI kompanije masovno uništavaju tiskane knjige

AI kompanije poput Anthropica pronašle su kontroverzan način za treniranje svojih modela: masovno kupuju fizičke knjige, režu ih, industrijski skeniraju i uništavaju. Praksa, prisutna od 2024., koristi doktrinu prve prodaje kako bi izbjegla autorska prava digitalnih izdanja. Motiv za masovnu kupnju je i kvaliteta sadržaja  -izdanja nastala prije 2022. osiguravaju tekstove neponištene AI generiranim materijalom. Tvrtke naručuju stotine tisuća naslova preko posrednika uz potpunu diskreciju. Trgovci rabljenim knjigama i antikvarijati bilježe skok prodaje, no izražavaju moralnu zabrinutost jer se među uništenom građom nalaze i rijetka te rasprodana izdanja. Bug

07.08. (10:00)

Nacionalizirajmo oblake!

Varoufakis: Kako ne završiti kao Ikar s lažnim krilima umjetne inteligencije

Zamislite što će sve uskoro moći raditi napredna verzija AI bota poput Alexe. Savršeno će vas poznavati, a vi nećete biti u stanju razlučiti obraća li vam se čovjek ili stroj. Pamtit će sve što ste ikada rekli, učinili ili poželjeli. Savršeno će se sjećati svakog vašeg hira, glazbenih interesa, kupovnih navika i razočaranja. Bit će uz vas u dobru i u zlu. Moći će predvidjeti kada bi vas neka od njegovih preporuka mogla uznemiriti. Bit će to potpuno drukčije od običnog nadzornog kapitalizma, dosadašnjeg sustava u kojem su vas strojevi špijunirali da bi oglašivači preciznije ciljali svoje reklame.

Najveće dostignuće tehnoloških giganata jest to što su njihovi strojevi i AI algoritmi uspjeli regrutirati milijarde nas da radimo besplatno – tako što objavljujemo svoje snimke i tekstove, pišemo recenzije – što im povećava kapacitet za izvlačenje profita iz iznajmljivanja oblaka. Ali što se događa u slučaju rasta rente na AI oblaku u odnosu na troškove plaća u velikim tehnološkim kompanijama?

Varoufakis za Peščanik upozorava da bi nas umjetna inteligencija, umjesto prometejskog spasenja, mogla zarobiti u kompleksnom tehnološkom labirintu poput onoga koji je stvorio Dedal. Rješenje vidi u radikalnoj demokratskoj politici koja kroz regulaciju tehno-giganata i povratak vlasništva nad podacima može pretvoriti umjetnu inteligenciju u dobroćudnog pomoćnika čovječanstva.

06.08. (09:00)

Inače ti atrofiraju mišići na zdravoj nozi

Umjetnu inteligenciju najbolje koristiti kao trenera, a ne kao štaku

AI najviše slabi naše sposobnosti kada zamjenjuje mentalni rad potreban za uvježbavanje određene vještine. Vještine koje smo naučili – poput rješavanja matematičkih zadataka ili prepoznavanja polipa tijekom kolonoskopije doista mogu oslabjeti ako ih u potpunosti prepustimo umjetnoj inteligenciji. Oni koji je jesu koristili u većoj mjeri češće su na neki način zaboravili kako raditi neke stvari za koje su bili obučeni. Slično su pokazali učenici u rješavanju matematičkih zadataka – lošije su prolazili bez pomoći AI. Zato se predlaže korištenje AI alata koji nude smjernice i primjere, umjesto da odmah daju gotova rješenja. Razvijen je AI alat sličan ChatGPT-u, ali koji ne bi davao izravne odgovore, već nudio savjete i djelovao poticajno. Takav pristup omogućio je učenicima da novi matematički koncept nauče jednako uspješno kao i oni koji su učili na tradicionalan način iz udžbenika. Science News, N1

05.08. (12:00)

Roboti ne znaju za bonton

AI agregatori na meti izdavača: Kako zaštititi novinarski rad od neovlaštenog preuzimanja

Agregatori sadržaja pokretani umjetnom inteligencijom sve češće ignoriraju pravila prenošenja i tehničke zabrane (poput robots.txt), čime smanjuju posjećenost izvornih portala i ugrožavaju novinarstvo. Ozren Kronja, izvršni predsjednik HUDI-ja, naglašava da izdavači nisu nemoćni jer su autorska i srodna prava te nakladnička prava (Press Publishers’ Right) i dalje na snazi. Borba zahtijeva kombinaciju pravnih i tehničkih mjera. Mediji moraju jasno zabraniti scraping, precizno dokumentirati povrede prava i pokrenuti postupke za uklanjanje sadržaja i naknadu štete. Uz AI agregatore, dodatni pritisak na održivost medija i dalje stvaraju BigTech platforme. Netokracija

04.08. (13:00)

Kao da svi imaju istog ghost writera

Kako po izboru riječi, interpunkciji i rečenicama prepoznati AI tekst

Prepoznavanje AI tekstova ne temelji se na pojedinačnim riječima ili nepouzdanim mrežnim detektorima, već na uočavanju specifičnih uzoraka u pisanju. Umjetna inteligencija teži “napuhanom” rječniku pa učestalo poseže za višesložnim i latinskim riječima, stručnim žargonima te pretvaranju glagola u imenice. Interpunkcija joj je neobično oskudna; izbjegava zagrade, zareze i točke sa zarezom, dok duge crtice novije verzije koriste sve rjeđe (one izgledaju ovako “—”). Rečenice su joj iznadprosječno duge i jednolične, bez kratkih i upečatljivih tvrdnji, a dinamičnost pokušava odglumiti stalnim ponavljanjem retoričkih figura poput konstrukcija “ne samo…, nego i…” ili grupiranjem misli u pravilo trojke. Jutarnji prenosi The Economist.