UN: Prilagodba klimatskim promjenama koštala bi 2 bilijuna dolara, ali bi donijela 7 - Monitor.hr
10.09.2019. (17:30)

Riješiš jedan problem i dobiješ dvije koristi

UN: Prilagodba klimatskim promjenama koštala bi 2 bilijuna dolara, ali bi donijela 7

Prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva ulaganje od 1,9 bilijuna dolara do 2030. u poboljšanje otpornosti na klimatske promjene, objavio je UN. Ulagalo bi se u rane sustave upozoravanja, gradnju infrastrukture otporne na klimatske promjene, razvoju poljoprivrede u sušnim područjima, zaštitu priobalnog raslinja otpornog na slane vode te na osiguranju zaštite izvora pitke vode. Ovo bi ulaganje rezultiralo globalnim koristima vrijednima 7,1 bilijuna dolara (7,1 tisuća milijardi).

 

 


Slične vijesti

Utorak (18:00)

Kako smo od “slijetanja na Mjesec” došli do “spuštanja na ugljen”

Desetljeće Pariškog sporazuma: između ciljeva i stvarnosti

Deset godina nakon Pariškog sporazuma svijet je na 1,5 °C i još daleko od ciljeva. Iako su nacionalni planovi postali ambiciozniji, provedba kasni zbog fosilnog lobija, političkih kriza i društvenih otpora. Pandemija, ruska agresija na Ukrajinu i povratak realpolitike usporili su tranziciju, a dezinformacije dodatno zakomplicirale javnu percepciju. Ipak, globalne emisije rastu sporije nego što se 2015. predviđalo, a pojedine zemlje, poput Kine, bilježe stabilizaciju. Procjene zatopljenja smanjene su s gotovo 4 °C na oko 2,3–2,5 °C — još uvijek nedovoljno, ali značajan pomak. H-alter

 

02.12. (11:00)

Kad ti dvorište postane uvala, a čestica pomorsko dobro

Stoljeće mjerenja otkriva: sjeverni Jadran polako tone pod vlastito more

Bakarski mareograf, najstariji analogni na Sredozemlju, već gotovo stoljeće bilježi stalni porast razine mora. Podaci pokazuju ubrzanje – s 3 mm godišnje na gotovo 6 mm prošle godine – što znači mogućih 25 cm rasta do 2050. Geološka istraživanja potkapina potvrđuju dugoročni trend podizanja mora. Posljedice uključuju sve češće plavljenje obale te nužnost prilagodbe infrastrukture i planiranja u obalnim gradovima sjevernog Jadrana. HRT

30.11. (12:00)

Ako je ima zimi, možda preživimo ljeti

Navodnjavanje ili propadanje: hrvatska poljoprivreda na klimatskoj prekretnici

Ivan Malić za Agroklub ukazuje na važnost vode u poljoprivredi u jeku klimatskih promjena, koje  uzrokuju više od 100 milijuna eura šteta u hrvatskoj poljoprivredi, (a 2024. čak 200 milijuna). Bez brzog širenja sustava navodnjavanja proizvodnja će se urušiti. Država sporo gradi infrastrukturu, a dio poljoprivrednika je skeptičan. Kao brza mjera predlaže se korištenje zimskih viškova iz vodovoda za punjenje akumulacija po nižoj cijeni, što bi voćarima i povrćarima donijelo znatan rast prinosa. Ratarstvo može podnijeti samo znatno nižu cijenu vode. Investicije u navodnjavanje nisu nerazumne i dugoročno se isplate.

22.11. (20:00)

Od ugljena do vjetra – tko će povući čep?

COP30 u Belemu: plan za kraj ere fosilnih goriva na stolu

Na COP30 u Belemu raste podrška za plan postupnog napuštanja fosilnih goriva, s ciljem smanjenja emisija i prelaska na čistu energiju. Oko 80 zemalja, uključujući bogate i siromašne, želi uključiti plan u konačni sporazum, dok EU još traži jednoglasnu podršku članica. Brazil podržava ideju, ali nacrt završnog dokumenta plan tek navodi kao opciju. Otpor dolazi od proizvođača nafte, poput Kine, Saudijske Arabije i Irana. Aktivisti i ugrožene države, poput Maršalovih Otoka, traže jaču formulaciju kako bi plan stvarno ubrzao energetsku tranziciju. DW

  • Güttler, šef DHMZ-a: Bez jasnih odluka na COP-u, a temperature rastu (HRT)
22.11. (19:00)

Nije baš wellness paket

Kako bi izgledao svijet topliji za 3 stupnja? Znanstvenici: To bi bila katastrofa

Globalno zagrijavanje ubrzava, a politička volja za rješavanje klimatske krize slabi. Cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C postaje nedostižan; svijet je na putu zagrijavanja od 2–2,5 °C, a bez dodatnih mjera čak 2,8 °C. Posljedice uključuju potapanje megagradova, nestanak planinskih ledenjaka, urušavanje ledenih ploča i ekstremne vremenske događaje. Iako je došlo do smanjenja emisija, putanja prema sigurnom zagrijavanju više nije tehnički ostvariva, što prijeti nepovratnim i katastrofalnim promjenama, posebno ranjivim zemljama. Index

12.11. (11:00)

Drveće se ne brani PowerPointom

Sukob na COP30: starosjedioci probili osiguranje tražeći zaštitu Amazone

Deseci pripadnika starosjedilačkih zajednica probili su se u prostor COP30 summita u brazilskom Belemu, sukobivši se sa zaštitarima i zahtijevajući konkretnu klimatsku akciju te zaštitu amazonskih šuma. Nosili su transparente s porukama „Naša zemlja nije na prodaju“ i „Ne možemo jesti novac“. Dva zaštitara su lakše ozlijeđena, a prosvjednici su se ubrzo razišli. UN i brazilske vlasti pokrenule su istragu incidenta. Predsjednik Lula da Silva ranije je istaknuo važnost starosjedilačkih zajednica u očuvanju Amazone i njihov većeg uključivanja u klimatske pregovore. tportal

09.11. (21:00)

Sad kad se i močvarama digne cijena...

Povratak vlažnim močvarama u Njemačkoj – ekologija susreće poljoprivredu

Henning Voigt i njegov otac u Njemačkoj ponovno navlažuju močvarna zemljišta, obrađujući 350 hektara za proizvodnju siana i bioplina. Močvare pohranjuju trećinu globalnog ugljika i sprječavaju emisiju CO₂, ali isušene danas pridonose više zagađenja nego svjetski zračni promet. Povratak vlažnim površinama otežava poljoprivrednicima osiguranje prihoda, dok tržište za proizvode močvarnih biljaka još nije razvijeno. Subvencije EU-a i partnerstva s tvrtkama poput Otto Versanda pomažu, a njemačke politike predviđaju očuvanje močvara do 2050. godine, istovremeno naglašavajući potrebu financijske motivacije za poljoprivrednike. DW

03.11. (20:00)

Plan B: ako već ne spašavamo planet, barem ga zasjenimo

Znanstvenici upozoravaju: zatamnjivanje Sunca moglo bi pogoršati klimatske promjene

Ideja o „hlađenju Zemlje“ ispuštanjem aerosola u atmosferu, koja oponaša učinke vulkanskih erupcija, sve je kontroverznija. Znanstvenici s Columbia Climate School upozoravaju da modeli stratosferskih aerosolnih injekcija (SAI) ne uzimaju u obzir brojne neizvjesnosti i rizike – od poremećaja monsuna do kiselih kiša. Iako se istražuju alternativni materijali poput dijamantne prašine, praktični problemi i ekološke posljedice ostaju neriješeni. Umjesto „zatamnjivanja Sunca“, stručnjaci ističu da se planeta može spasiti samo smanjenjem emisija i prelaskom na čistu energiju. Index

02.11. (17:00)

Kad priroda pokaže zube, a Hrvatska nema kišobran

Zelena tranzicija: Hrvatska među najranjivijima na klimatske rizike u EU

Hrvatska je 17. u EU po ekonomskim gubicima od ekstremnih vremenskih uvjeta od 1980. do 2024., upozorio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša Aljoša Duplić. Zemlja trpi sve češće suše, poplave i požare, a unatoč napretku u recikliranju i zaštiti prirode, vrste i staništa i dalje nestaju. Emisije iz prometa rastu, a onečišćenje zraka ostaje problem u kontinentalnim gradovima. Duplić naglašava da Hrvatska mora ubrzati prelazak na kružno gospodarstvo, obnovljive izvore i zelenu infrastrukturu kako bi smanjila ranjivost i povećala otpornost na klimatske promjene. tportal

23.10. (10:00)

Lagano postaje luksuznija od doručka

Klimatske promjene podižu cijene kave

Globalna proizvodnja kave raste sporo, dok cijene rastu vrtoglavo zbog klimatskih promjena, ekstremnih vremenskih uvjeta i troškova proizvodnje. Brazil i Vijetnam vodeći su proizvođači, a SAD najveći potrošač. Hrvatska uvozi najviše iz Slovenije i Italije, s rastućim trgovinskim deficitom. Arabica dominira tržištem, ali osjetljivost na suše i bolesti smanjuje prinose. Realni uvoz Hrvatske stagnira, a nominalni se povećava, potvrđujući da rast cijena smanjuje domaću potrošnju. Klimatske promjene i dalje će utjecati na globalne cijene kave. Lider