UN: Prilagodba klimatskim promjenama koštala bi 2 bilijuna dolara, ali bi donijela 7 - Monitor.hr
10.09.2019. (17:30)

Riješiš jedan problem i dobiješ dvije koristi

UN: Prilagodba klimatskim promjenama koštala bi 2 bilijuna dolara, ali bi donijela 7

Prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva ulaganje od 1,9 bilijuna dolara do 2030. u poboljšanje otpornosti na klimatske promjene, objavio je UN. Ulagalo bi se u rane sustave upozoravanja, gradnju infrastrukture otporne na klimatske promjene, razvoju poljoprivrede u sušnim područjima, zaštitu priobalnog raslinja otpornog na slane vode te na osiguranju zaštite izvora pitke vode. Ovo bi ulaganje rezultiralo globalnim koristima vrijednima 7,1 bilijuna dolara (7,1 tisuća milijardi).

 

 


Slične vijesti

Danas (10:00)

Kuhanje po europskom receptu

Znanstvenici upozoravaju da se naš kontinent, nakon Arktika, zagrijava najbrže na planetu

Europa je danas za 2,4 °C toplija nego u predindustrijskom dobu, što je dvostruko više od globalnog prosjeka. Ključni razlozi za ovaj dramatičan trend su brže zagrijavanje kopna u odnosu na oceane, češće zadržavanje stabilnih anticiklona, utjecaj otapanja arktičkog leda te slabljenje mlazne struje. Dodatni paradoks je i čišći zrak – zbog smanjenja onečišćenja i aerosola od 1980-ih, do površine dopire više Sunčeva zračenja. Index… Iako u njoj živi tek desetina svjetske populacije, Europa bilježi čak trećinu globalnih smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim valovima, s više od 200.000 preminulih samo u protekle četiri godine. Ključni uzroci ove crne statistike su starenje stanovništva, zgrade projektirane da zadržavaju toplinu te činjenica da manje od 20% kućanstava ima klima uređaje. tportal

Jučer (09:00)

Neće biti tog hlada da nas spasi

Europa se ubrzano zagrijava: Toplinski valovi postaju dulji i intenzivniji, temperature bi mogle rasti i do 50 stupnjeva

U skoroj budućnosti, možda čak za 20 godina, upozorava ravnatelj DHMZ-a za Dnevnik. Dugoročno rješenje za gradove leži u zelenoj infrastrukturi i pametnom korištenju klima-uređaja. Kratkoročno, građanima se savjetuje oprez, hidracija i sklanjanje u hlad. U Hrvatskoj opasnost raste iz dana u dan, a vrhunac toplinskog vala očekuje se u ponedjeljak, kada će gotovo cijela zemlja biti pod crvenim, vrlo velikim alarmom. Index

Utorak (19:00)

Ventilatori nisu dovoljni

The Economist: Klimatske promjene i zelena energija ruše europski otpor prema klima-uređajima

Dok se Amerikanci pretjerano rashlađuju, Europljani su tradicionalno izbjegavali klimatizaciju zbog ekološke svijesti i skupe struje. Međutim, klimatske promjene i smrtonosni toplinski valovi ubrzano mijenjaju stare navike. Zahvaljujući uspješnoj tranziciji na obnovljive izvore i čistu energiju – poput solarnih kapaciteta u Španjolskoj i nuklearnih elektrana u Francuskoj – hlađenje doma postaje ekološki prihvatljivije i cjenovno pristupačnije. Iako predstoji izazov modernizacije energetske mreže, stručnjaci poručuju da korištenje klima-uređaja više nije ekološki grijeh ni luksuz, već prijeka potreba na kontinentu koji se najbrže zagrijava. Jutarnji

11.06. (15:00)

Bolje je da ostane hladno, za naše dobro

Klimatski šok na Antarktici: Izmjerena rekordna temperatura usred zime, čak za 20 stupnjeva veća od prosječne

Ovaj ekstremni toplinski val, potaknut snažnim sjevernim vjetrovima povezanim s klimatskim promjenama, donio je trotjedne temperature iznad nule. Zimski snijeg i led na Antarktičkom poluotoku zamijenili su blato i kiša, što uzrokuje netipično otapanje ledenjaka u ovo doba godine. Znanstvenici upozoravaju da ova anomalija odražava opasne dugoročne trendove koji ubrzavaju klimatski slom, ugrožavaju stabilnost ledenjaka i usporavaju globalnu cirkulaciju oceana. Index

05.06. (16:00)

Apokalipsa se odgađa do daljnjega

Znanstvenici polako odbacuju najcrnji klimatski scenarij: Zahvaljujući zelenoj tehnologiji, rast emisija usporava

Klimatski znanstvenici sve više napuštaju najpesimističniji scenarij globalnog zagrijavanja (RCP 8.5), prema kojem je temperatura do kraja stoljeća trebala porasti za do 5 °C. Zahvaljujući snažnom razvoju obnovljivih izvora energije i klimatskim politikama, godišnji rast emisija stakleničkih plinova usporio je na oko 1% (u usporedbi s nekadašnjih 3 do 4%). Iako svijet ide u boljem smjeru i fokus se prebacuje na srednje scenarije, znanstvenici upozoravaju na oprez. Ljudsko ponašanje, političke odluke i nepoznanice o tome koliko točno klima burno reagira na preostale emisije i dalje ostavljaju prostor za neizvjesnost. Index

02.06. (16:00)

Život u sauni

Indija na 48°C: Radi se dvokratno, mijenjaju se prehrambene navike, bolnice pune pacijenata s toplinskim udarom

Indijski okrug Banda suočava se s povijesnim toplinskim valom, no stanovnici opstaju zahvaljujući drastičnim prilagodbama svakodnevnog ritma. Kako bi izbjegli najgore sunce, radnici na otvorenom i trgovci preuređuju svoje živote: tržnice se prazne već nakon 8 ujutro, dok građevinari uvode četverosatne podnevne pauze. Zbog ekstremnih temperatura mijenja se i prehrana kako bi se spriječilo kvarenje hrane, a siromašnije stanovništvo, bez pristupa rashladnim uređajima, spas od toplinskih udara pronalazi u prirodnom hladu rijetkih preostalih stabala. Visoke temperature poput ovih bile su i prije, ali ne u tom intenzitetu i trajanju. Problem je i betonizacija, pad pošumljenosti, rijeke koje su presušile, ali i visoka vlaga… Index

29.05. (12:00)

Kad u paklu zahladi, znat ćemo da su se UN-ovi modeli pokvarili

UN upozorava na eru brutalnih klimatskih ekstrema i rušenje toplinskih rekorda

Novi klimatski modeli UN-a i WMO-a upozoravaju da svijet ulazi u razdoblje nezaustavljivih vremenskih ekstrema. Postoji čak 86 % vjerojatnosti da će se u idućih pet godina srušiti temperaturni rekord iz 2024., uz redovito prelaženje kritične granice od 1,5 °C. Posljedice uključuju brutalne toplinske valove, suše i požare koji već pogađaju Europu, dok se Arktik zagrijava trostruko brže od ostatka planeta. Znanstvenici upozoravaju na opasan začarani krug, ozbiljne udare na cijene hrane i rizik da Amazona od spremnika postane izvor stakleničkih plinova zbog suša. tportal

24.05. (23:00)

Klimatske promjene kucaju na vrata (i nose krovove)

Zagreb vs. Nevrijeme: Kako se metropola priprema za borbu protiv prirode

  • Klimatsko potvrđivanje: Na 103 gradska projekta (uključujući Paromlin, Kranjčevićevu i okretište Mihaljevac) provode se analize kako bi se zgrade i infrastruktura unaprijed prilagodili olujama, poplavama i tuči.
  • Modernizacija odvodnje: Kroz program do 2028. godine planira se unaprjeđenje sustava oborinske odvodnje kako bi se lakše nosio s ekstremnim količinama kiše.
  • Upravljanje šumama: Radi se na popisivanju gradskih šuma i osnivanju posebne jedinice kako bi se stvorile otpornije šume koje mogu izdržati jake vjetrove.
  • Financijska pomoć: Budući da zbog zakonskih ograničenja Grad ne može proglasiti prirodnu nepogodu, građanima i poljoprivrednicima štete isplaćuje direktno iz gradskog proračuna.

Index

14.05. (14:00)

Što nas ne ubije, to nam odnese krov i jabuke

Razorne oluje na kontinentu su sve češće: Zagreb mora graditi po dalmatinskom receptu

Zbog sve učestalijih klimatskih ekstrema, stručnjaci upozoravaju da unutrašnjost Hrvatske mora promijeniti pristup gradnji i urbanizmu. Ključne promjene uključuju učvršćivanje krovova (izbjegavanje streha i limenih pokrova), modernizaciju kanalizacije koja ne može progutati bujice te osiguravanje prostora za razvoj korijenja gradskog drveća. U poljoprivredi su nužni vjetrozaštitni pojasevi i mreže zbog pomicanja vegetacijskih okvira. Glavni zaključak: klima postaje “pobuđena” i prevrtljiva, stoga pasivno promatranje šteta više nije opcija – infrastruktura se mora interdisciplinarno redizajnirati za ekstremni vjetar i vodu. Index

23.04. (01:00)

Od pljeska u Parizu do kuhanja u vlastitom soku

Pariški sporazum: Trka s vremenom dok se planet znoji

Pariški sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 °C, no svijet je danas na kritičnoj prekretnici. Iako su obnovljivi izvori energije u procvatu (čine 40 % struje), emisije stakleničkih plinova i dalje obaraju rekorde zbog uporabe fosilnih goriva.

Ključni izazovi:

  • Rekordne temperature: Prošlo desetljeće najtoplije je u povijesti.
  • Tipping points: Dosegnute su točke bez povratka, poput izumiranja koralja.
  • Gospodarski gubici: Šteta iznosi 304 milijarde dolara godišnje.

Trenutne politike vode nas prema 2,6 °C do kraja stoljeća. Spas zahtjeva deset puta brže napuštanje ugljena i masovna ulaganja u zelenu tranziciju. DW