U dobroj emisiji EnergyPress.Net na N1 televiziji gostovao je ekonomski analitičar Velimir Šonje. [video_icon]
Povodom 250. obljetnice Bogatstva naroda tekst na Arhiv analitici podsjeća na širinu škotskog prosvjetiteljstva i stvarne ideje Adama Smitha, danas često svedene na karikaturu „nevidljive ruke“. Autor pokazuje da je Smith bio dosljedan kritičar ropstva, merkantilizma i imperijalizma te da se njegovo ekonomsko djelo ne može odvojiti od Teorije moralnih osjećaja. U vremenu novog neo-merkantilizma i imperijalnih politika, Smith ostaje relevantan kao prvi ekonomist moderne ere i trajni izazov površnim tumačenjima liberalizma. Velimir Šonje za Ekonomski lab.
Nakon gostovanja u emisiji Romana Bolkovića 1 na 1 prošli tjedan (HRT), poduzetnik i filantrop Nenad Bakić proširio je svoje teze o dubokom transformacijskom utjecaju AI na tržište rada u eseju Tehnološke revolucije i AI. Velimir Šonje za Ekonomski lab raspravlja o Bakićevim tezama o dubokom utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, posebno u vezi istiskivanja bijelih ovratnika (pametniji ljudski rad), i prijedloga masovnog dioničarstva kao alternative univerzalnom osnovnom dohotku. Šonje uspoređuje Bakića s Hararijem zbog spekulacija, ali suprotstavlja i optimističnije nalaze Acemoglua te kontradiktorne prognoze MMF-a. Zaključak je skeptičan: empirijskih dokaza još je premalo, vremenski okviri su nejasni, a mogućih društvenih odgovora mnogo. Jedino sigurno – prerano je za konačne sudove, a prerano i za paniku.
Teza TACO („Trump always chickens out“) ne objašnjava Trumpova povlačenja odjednom zbog političkih pritisaka, nego zbog reakcija financijskih tržišta. Ključni okidač nisu protivnici ni mediji, već rast prinosa na američke državne obveznice i slabljenje dolara, što izravno pogađa najveću ranjivost SAD-a: golemi javni dug financiran privatnim i savezničkim kapitalom. Trump može ignorirati političku galamu, ali ne i obvezničko i devizno tržište. Unatoč retorici moći, američku politiku ograničavaju financijska međuovisnost, tržišta i demokratske institucije, a ne volja jednog čovjeka, podsjeća Velimir Šonje za Ekonomski lab.
Iako politika i lobiranje ima utjecaja na izbor Borisa Vujčića kao potpredsjednika Europske središnje banke, on tamo neće predstavljati Hrvatsku. Njegova uloga nadrasta nacionalne okvire. Za vrijeme Vujčićeve karijere u vrhu HNB-a od 2000. Hrvatska je jedina država, pazite, jedina od današnjih članica europodručja u kojoj vlada nije morala intervenirati radi spašavanja neke značajne banke. Hrvatske banke već četvrt stoljeća imaju jednu od najviših kapitalizacija i likvidnosti u Europi. To je ozbiljan rezultat koji se itekako broji. Tu je i uvođenje eura koje je kod nas urađeno bez greške. Hrvatska danas ima kamatne stope na neke vrste kredita (npr. stambene) niže nego u Austriji i Njemačkoj. Iako to nije zasluga samo Vujčića i HNB-a, ulazak Vujčića u glasovanje na eurogrupi s takvim rezultatom nikoga od ministara financija nije ostavio ravnodušnim. Velimir Šonje za Ekonomski lab.
Venezuela je za SAD geopolitički iznimno važna. Osim što bi njezin gospodarski oporavak pridonio povratku dijela izbjeglih (a za što je nužno da se Venezuela odrekne socijalističke ideologije i gospodarske prakse), radi se o zemlji koja je teritorijalno 50% veća od Ukrajine sa širokim izlazom na zapadni Atlantik. Amerikanci su zbog toga odlučili da ne mogu samo tako dopustiti da Kina Venezuelu uključi u svoju sferu utjecaja i pretvori ju u svoju bazu na dva koraka od SAD-a i na korak od Kube gdje SAD (zasad) pušta vremenu da dovede do kontroliranog pada post-castrovskog režima, u koji će SAD moći pravovremeno intervenirati tako da osigura brzi gospodarski rast. Jači kineski utjecaj preko latinske Amerike mogao bi poremetiti i tu strategiju. Zato je SAD digao znak stop. Velimir Šonje za Ekonomski lab
Rat u Ukrajini ne proizlazi samo iz geopolitike i sigurnosti, nego iz sukoba dvaju nespojivih političko-ekonomskih modela. Putinistička Rusija počiva na statičnoj oligarhiji podređenoj caru-državi, s ograničenim vlasničkim pravima i imperijalnom logikom. Ukrajina, iako duboko korumpirana, razvija kaotičan, konkurentski oligarhijski sustav s potencijalom institucionalne evolucije prema vladavini prava. Upravo ta mogućnost promjene – prijetnja modelu Vječnog Trećeg Rima – predstavlja stvarni materijalni uzrok rata. Velimir Šonje za Ekonomski lab donosi pregled knjige Stipe Kljajića – Vječni treći Rim
Američki rast BDP-a od 4,3% u trećem tromjesečju nije ni dokaz uspješnosti Trumpove politike ni rezultat prenapuhanih investicija i fiskalne rastrošnosti. Riječ je o tehnički napuhanoj kvartalnoj stopi koja prikriva umjeren, dugoročno stabilan rast od oko 2%. Glavni pokretač bila je osobna potrošnja, dok su investicije i fiskalna politika imale skroman učinak. Trgovačka bilanca zasad ne pokazuje trajan zaokret. Ključni izazov za 2026. ostaje slabljenje tržišta rada, presudno za ishod kongresnih izbora. Velimir Šonje za Ekonomski lab
Hrvatsko tržište kapitala se oporavlja, a analiza Bon.hr-a otkriva 100 najvrjednijih poduzeća u zemlji. Četiri kompanije – HT, Pliva, INA i HEP – premašuju vrijednost od milijardu eura, uz veliki povratak HEP-a na vrh ljestvice. Većina sjedišta je u Zagrebu, ali iznenađuju Karlovac, Rovinj i Vukovar. Prosječne plaće u Top 100 poduzeća su 34 % iznad državnog prosjeka i snažno rastu. Ključ rasta vrijednosti je pad troška kapitala i očuvana profitabilnost. Arhiv Analitika
Velimir Šonje za Ekonomski lab objašnjava da su više cijene u pravilu povezane s višim životnim standardom i većom kupovnom moći, što vrijedi i za Hrvatsku, koja se nalazi blizu „očekivane“ razine cijena s obzirom na stupanj razvoja. Inflacija nije posljedica jednog uzroka poput eura ili turizma, već kombinacije ekonomskog rasta, rasta plaća, fiskalne politike i strukture potrošnje, osobito rasta cijena usluga. Razlike u cijenama postoje i unutar Hrvatske, ali se velikim dijelom mogu objasniti regionalnim razvojem. Jednostavna objašnjenja inflacije dugoročno ne drže vodu jer je riječ o složenom i međusobno povezanom procesu.
Inflacija kod nas ove godine bit će oko 3,8%, gotovo dvostruko viša od inflacije europodručja. Glavni razlog je snažan i tvrdokoran rast cijena usluga, koji sam nosi više od polovice ukupne inflacije. Cijene hrane su prvo rasle zbog globalnih kretanja, a zatim zbog domaće potražnje, no sad se smiruju. Energenti su stabilni, a poskupljenje struje imat će ograničen učinak. Kako domaća potražnja slabi, usluge bi napokon mogle popustiti, što upućuje na dezinflaciju u 2026. Ulazimo u fazu dezinflacije, a poduzeća koja i dalje budu neopravdano dizala cijene riskiraju udarac potražnje i gubitak konkurentnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab