U originalu se bavio pticama
Video: James Bond zapravo je posuđeno ime
Rare footage of famous writers – a thread 🧵
1. How did Ian Fleming name James Bond? pic.twitter.com/48a7azSeqP
— CLT (@CLT_Exam) February 21, 2025
Rare footage of famous writers – a thread 🧵
1. How did Ian Fleming name James Bond? pic.twitter.com/48a7azSeqP
— CLT (@CLT_Exam) February 21, 2025
Prve reakcije na novi, 37. film Stevena Spielberga “Disclosure Day” (u kinima od 12. lipnja) prepune su pohvala. Novinari i kritičari nazivaju ovaj SF triler o NLO-ima autorovim najboljim ostvarenjem u posljednjih 20 godina. Radnja prati meteorologinju iz Kansas Cityja (Emily Blunt) koju usred javljanja uživo obuzme izvanzemaljska sila te entuzijasta (Josh O’Connor) koji želi razotkriti istinu o svemirskom životu. Kritičari posebno ističu “fenomenalnu” glumu Emily Blunt kojoj već prognoziraju nagrade, vrhunsku glazbu Johna Williamsa te napeti scenarij Davida Koeppa koji opisuju kao spoj Dosjea X i Biblije. Variety, Index… Priča o zviždaču (Josh O’Connor) koji otkriva dokaz o izvanzemaljcima propituje globalni utjecaj tog saznanja. Kroz borbu likova protiv tajnih agenata koji skrivaju istinu, film spaja spektakl s dubokim ljudskim emocijama. Guardian
Na 79. Cannes Film Festivalu predstavljen je niz filmova koji već slove za buduće favorite sezone nagrada. Među najzapaženijima su The Electric Kiss, Fatherland, All Of a Sudden, Gentle Monster, Paper Tiger, Hope i Fjord. Veliku pažnju izazvali su i Minotaur, Bitter Christmas, The Man I Love, Coward, Karma, Her Private Hell, Teenage Sex and Death at Camp Miasma, Club Kid, Victorian Psycho i The Beloved. Journal
Kultni horor Alfreda Hitchcocka Psiho (1960.) upisao se u povijest kinematografije kao prvi mainstream film koji je prikazao puštanje vode u zahodskoj školjci (tehnički, bilo je filmova i prije koji su prikazali to u sceni, ali ova je značajnija zbog nečeg drugog). Scenarist Joseph Stefano namjerno je ubacio scenu u kojoj lik Marion Crane ispire dokaze o krađi kako bi šokirao i psihički “izbacio iz takta” tadašnju konzervativnu publiku prije slavne scene ubojstava pod tušem. Ovaj, za to vrijeme skandalozan vizualni detalj, ne samo da je uznemirio gledatelje, već je prema povjesničarima filma označio i početak kraja rigoroznog cenzorskog Hays koda koji je dotad strogo ograničavao holivudske autore. Syfy
Nuklearno oružje desetljećima je centralni motiv kinematografije, reflektirajući evoluciju društvenog straha. Dok su rani filmovi nudili optimizam ili satirični crni humor (poput Kubrickovog Dr. Strangelovea), eskalacija Hladnog rata donijela je mračnije tonove. Trileri poput Kritične točke i Trinaest dana ogolili su političku nemoć i napetost donošenja odluka. Kasniji filmovi uveli su nove prijetnje: umjetnu inteligenciju (Colossus), adolescentske hakere (Ratne igre), strahote iz perspektive običnih ljudi (Niti) te postsovjetsku nestabilnost (Grimizna plima). Kroz različite žanrove, film je ostao ključno ogledalo čovjekove fascinacije i užasa pred potpunim uništenjem. Bug
Pop-kultura, od blatom natopljenih sela u Monty Pythonu i Svetom Gralu do čađavih lica u Igri prijestolja, stvorila je mit o Srednjem vijeku kao eri vječne prljavštine i beznađa. Stvarnost je bila znatno suptilnija: ljudi su cijenili higijenu, nosili odjeću živih boja (ne samo smeđe vreće), a vještice su spaljivali tek stoljećima kasnije. Filmske opsade su obično prebrze, u stvarnosti su trajale mjesecima, ako ne i godinama, a oklopi nerealno krhki (i nisu se nosili svaki dan, skinuli bi ih odmah nakon bitke), a krčme nisu bili mračni barovi, već nečiji dnevni boravak. Srednji vijek nije bio crno-bijeli sepia filter, već doba sofisticiranog inženjerstva i živopisne svakodnevice koju su filmovi odlučili zamijeniti – blatom. Mental Floss
Novo ostvarenje Pawlikowskog ubraja se među najočekivanije filmove u konkurenciji 21 naslova koji se ove godine natječu za prestižnu Zlatnu palmu. Poljski redatelj vraća se u Cannes nakon što je 2018. osvojio nagradu za najboljeg redatelja za film „Hladni rat“. Prema sinopsisu, „Domovina” istražuje pitanja identiteta, krivnje, obitelji i ljubavi, smještena u vrtlog moralne konfuzije poslijeratne Europe. Radnja ovog biografskog filma već potiče novo zanimanje za slavnu obitelj Mann. Nakon što je diljem svijeta stekao književni ugled romanima poput „Buddenbrookovi” (1901.) i „Čarobni brijeg“ (1924.), Thomas Mann je za vrijeme Hitlerove vladavine postao jedan od najistaknutijih kritičara fašizma, učvrstivši svoj status jednog od ključnih demokratskih intelektualaca 20. stoljeća, koji je nakon rata tvrdio kako se nikada neće vratiti te da svi Nijemci snose odgovornost za nacistike zločine. Iako se film oslanja na povijesne osobe, njegova je polazna premisa u potpunosti fiktivna. DW
U filmu Panov labirint Guillermo del Toro oživljava Goyinu sliku proždiranjem vila. Scorseseov Taksist koristi Hopperovu atmosferu usamljenosti, a Nolanov Otok Shutter preokreće Klimtovo djelo u prikaz tuge. Lars von Trier u Melankoliji rekreira Millaisovu Ofeliju, dok Trumanov show za svoj završetak crpi nadahnuće iz Magritteove umjetnosti. Kubrick u Paklenoj naranči kopira Van Goghov motiv zatvora, a Mannov Vrućina reflektira Colvilleovu sliku. Hitchcockov motel iz Psiha vjerno preslikava Hopperovu kuću, dok komična scena s Kevinom u Sam u kući podsjeća na Munchov Krik. No Film School
Netflix je od posudbe DVD-ova evoluirao u giganta koji definira modernu kinematografiju. Ovaj popis na No Film School izdvaja 11 odličnih ostvarenja iz njihove originalne produkcije, od Cuarónove vizualno fascinantne Rome i potresne Society of Snow, do Scorseseovog mafijaškog epa The Irishman. Filmovi poput Marriage Story i The Lost Daughter duboko zadiru u ljudske odnose i majčinstvo, dok Mudbound i They Cloned Tyrone istražuju rasne i društvene tenzije kroz dramu i misteriju. Bilo da tražite dokumentarac koji slavi život (Dick Johnson Is Dead) ili žanrovsku mješavinu poput Okje, ovi naslovi jamče kraj beskonačnom “skrolanju”. No Film School
Igra The Exit 8, koju je samostalno razvio KOTAKE CREATE, pojavila se krajem 2023. i vrlo brzo postala kultni hit: njezina jednostavna premisa – beskonačni podzemni hodnik, nekoliko strogih pravila i stalna prijetnja da će i najmanja pogreška vratiti igrača na početak – pokazala se idealnom u eri fascinacije liminalnim prostorima. U fokusu filma je neimenovani muškarac, u odjavnoj špici naznačen kao Izgubljeni čovjek (Kazunari Ninomiya), koji nakon poziva bivše djevojke (Nana Komatsu) u podzemnom prolazu počinje shvaćati da se nalazi u petlji. Pravilo je jednostavno: ako primijeti anomaliju, mora se vratiti; ako je ne primijeti, nastavlja hodati ravno. Petlja, da se razumijemo, je i bez postera u hodniku jasna aluzija na Mauritsa Cornelisa Eschera. Najzanimljivije je to što se referenca ne iscrpljuje u ideji beskonačne petlje. Escherovi radovi često proizvode osjećaj prostora koji je na prvi pogled pravilan, ali se pri pažljivijem gledanju pokaže nemogućim. Upravo tako funkcionira i Izlaz 8. Bug