Video: Riskantna vožnja po planini - Monitor.hr

Slične vijesti

06.08. (20:00)

Trening kao natjecanje s drugima

Strava: Sve popularnija aplikacija za bicikliste i trkače

Premda postoji već dulji niz godina (od 2009), ova sportska društvena mreža, pretvorila je svaki trening u natjecanje uspoređujući rute s drugim korisnicima. Na njoj možete stalkati statistike drugih korisnika, poput Tadeja Pogačara i drugih. Koristi ju preko 200 milijuna korisnika diljem svijeta, u 185 država. Nudi zabavne preglede prijeđenih ruta, koje možete gledati i u animiranom 3D izdanju. Podržava brojne aktivnosti, od trčanja do košnje trave, nudeći besplatne opcije te naprednu godišnju pretplatu za detaljne podatke i povezivanje sa zajednicom. Tekst prije dvije godine s portala After 5, samo povod za skretanje malo pažnje na ovu aplikaciju.

28.07. (13:00)

A ja mislio da ti treba samo dobar bicikl

Znanost iza Pogačarove dominacije na Tour de France: Kako ekstremna potrošnja kisika i snaga od 440 W pomiču granice ljudskog tijela

Tadej Pogačar dominira Tour de Franceom zahvaljujući procijenjenoj snazi većoj od 440 vata i rekordnom VO₂maxu od oko 96 ml/kg/min. Ipak, ekstremne fiziološke brojke ne jamče pobjedu. VO₂max predstavlja samo gornju granicu aerobnog kapaciteta, dok su za uspjeh ključni ekonomičnost kretanja, laktatni pragovi, toplinska regulacija te otpornost na višednevni zamor. Primjer Oskara Svendsena, koji je s najvišim izmjerenim VO₂max brzo napustio biciklizam, potvrđuje da je vrhunski sportski rezultat splet iznimnog motora, vrhunske taktike, oporavka i mentalne snage, a ne samo jedne laboratorijske brojke. Igor Berecki za Bug

16.07. (21:00)

Možda nisi osvojio Tour de France, ali si svejedno sretan

Oni koji svakodnevno voze bicikl su sretniji, kazuje novije istraživanje

Biciklizam je idealan način za borbu protiv sjedilačkog načina života jer predstavlja aerobnu aktivnost niskog intenziteta koja čuva zglobove, a poboljšava ravnotežu i izdržljivost. Osim fizičkih prednosti, nova istraživanja tvrtki IPSOS i Lime potvrđuju izniman utjecaj na mentalno zdravlje. Čak 90% vozača osjeća se slobodnije, a više od 80% opuštenije i s manje stresa. Zamjena automobila ili javnog prijevoza biciklom eliminira svakodnevne frustracije u prometnim gužvama, vraća kontrolu nad vlastitim vremenom te pruža osjećaj slobode i prisutnosti u trenutku. Jutarnji… Leonardo Dicaprio likes this

14.06. (15:00)

Pedaliranje s pogledom

Tri države, dva kotača i jedno more: Biciklistička bajka Alpe-Adria

Biciklistička ruta Alpe-Adria (415 km) povezuje austrijski Salzburg s talijanskim gradom Grado na Jadranskom moru. Ova tehnički umjereno zahtjevna ruta idealna je za rekreativce i e-bicikle jer nudi savršen spoj alpskih vrhova, koruških dolina i mediteranske klime kroz 7 do 8 dana vožnje. Najveći usponi svladavaju se u prvom dijelu rute, dok najatraktivniji trenutak nudi 11-minutna vožnja vlakom kroz tunel masiva Hohe Tauern. Ulaskom u Italiju, ruta postaje znatno ravnija, a biciklisti uživaju u spektakularnim dionicama stare željezničke pruge pretvorene u staze, prolazeći kroz tunele i mostove sve do pješčanih jadranskih plaža. Pun kufer

30.04. (09:00)

Predizborno obećanje na zebri

Zagreb gradi biciklističku mrežu, ali do ljubljanskog standarda dijeli ga još desetljeće i stotine milijuna eura

Od vremena Milana Bandića broj službenih automobila je zaista smanjen za čak dvije trećine. Nova gradska uprava zatekla ih je gotovo 150 a trenutačno ih je manje od 50. Gradska uprava nema službene bicikle, ali je građanima omogućeno korištenje javnih bicikala kroz projekt Bajs. Danas je na raspolaganju oko dvije tisuće bicikala raspoređenih na više od 170 lokacija. Biciklističke staze postoje u centru i uz glavne avenije, noviji projekti povezuju pojedine kvartove i rubne dijelove, a uz mrežu javnih bicikala razvija se i mreža biciklističkih ruta. Tu je i veliki projekt Greenway, čija bi ruta trebala imati oko 120 kilometara. Najveći nedostaci trenutačnog stanja s biciklističkim prometom u Zagrebu su često prekidane ili nepovezane dionice, nedostatak fizičke zaštite na prometnim cestama i sigurnosni rizici na glavnim prometnicama. Saša Leković za H-alter Zagreb uspoređuje s Ljubljanom, koja je ipak manji grad, ali od kojeg možemo (!) nešto naučiti.

24.10.2025. (19:00)

Kad od kave tražiš nešto više

Espresso i biciklizam: Kako kofein stvarno utječe na tvoju vožnju

Biciklisti često povezuju espresso s energijom, no bez šećera on zapravo ne daje “gorivo”, već kratkotrajni poticaj kofeina. Znanstveno je dokazano da umjerene količine (do dvije šalice dnevno) mogu poboljšati performanse i budnost. Oni koji redovito piju više kave taj učinak gube jer se tijelo prilagođava. Espresso može pomoći kad vam ponestane volje ili energije, ali samo privremeno – otprilike sat vremena. Pretjerivanje vodi suprotnom efektu, zato uživajte umjereno i sačuvajte kavu za trenutke kad vam stvarno treba motivacijski “boost”. Biker

20.10.2025. (01:00)

Kad rute imaju više oznaka nego smisla

Hrvatski cikloturizam – deset godina i samo djelić staza

Deset godina nakon Akcijskog plana razvoja cikloturizma, Hrvatska je napredovala minimalno, upozorava Zoran Klarić, jedan od autora plana. Infrastruktura, ključni element razvoja, gotovo da ne postoji, dok turističke zajednice i država prebacuju odgovornost jedni na druge. Pozitivni primjeri su Međimurska županija, Osijek i Koprivničko-križevačka, dok Greenway u Zagrebu stoji u limbu, preskup i nepotrebno kompliciran. Slovenija, Mađarska i Srbija odavno su riješile problem signalizacije i staza. Klarić zaključuje da je hrvatski cikloturizam „uglavnom mrtvo slovo na papiru“, a projekti poput Greenwaya trebaju racionalizaciju i prioritetno povezivanje stvarnih ruta. tportal

03.03.2025. (10:00)

Sigurna vožnja na vlastitu odgovornost

Svake godine u Hrvatskoj pogine dvadesetak biciklista. U prosjeku po jedan svaki drugi tjedan

Prometne nesreće u kojima stradavaju biciklisti nisu samo puka nesreća sudbine. One su rezultat sustavnog zanemarivanja, kulture nesnošljivosti i infrastrukture koja bicikliste gura na marginu, izvan ruba ceste i u opasnost. U Hrvatskoj su biciklističke staze rijetkost ili su dizajnirane na način koji ih čini neupotrebljivima – prekidaju se svakih nekoliko stotina metara, vode preko pločnika punih pješaka, završavaju u parkiranim automobilima. Pogledajte samo Sloveniju i njihovu biciklističku infrastrukturu, ne morate ići dalje od toga, kažu na portalu 3sporta, nakon pogibije još jednog biciklista, inače predsjednika Biciklističkog kluba u Prelogu, i to tijekom biciklističkog treninga.

24.09.2024. (14:26)

Zanimljivost: Francuski biciklist 1962. postigao rekordnu brzinu od 204 km/h na svom biciklu