Više od 3000 ljudi ubijeno je u izraelsko-američkim napadima na Iran, od toga oko 1300 civila - Monitor.hr
Prekjučer (20:00)

Više od 3000 ljudi ubijeno je u izraelsko-američkim napadima na Iran, od toga oko 1300 civila

Među poginulima je najmanje 1319 civila, uključujući 206 djece, izvijestila je aktivistička grupa HRANA, koja je podatke dobila od aktivističke mreže u Iranu, a poziva se i na izvješća zdravstvenog sektora, hitnih službi i zaposlenika civilnog društva. Prema HRANA-i ubijeno je 1122 vojnika. Dodatnih 599 smrtnih slučajeva nije se moglo precizno pripisati ni vojsci ni civilnom stanovništvu. Izraelska vojska planira još najmanje tri tjedna kampanje protiv Irana s “tisućama preostalih ciljeva”, rekao je u nedjelju za američku televiziju CNN glasnogovornik izraelske vojske. Američke obavještajne službe raspolažu informacijama kako je pokojni iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, bio oprezan prema mogućnosti da njegov sin, Modžtaba Hamenei, preuzme vlast, doznaje CBS News. Nije ga smatrao dovoljno sposobnim i inteligentnim Jutarnji


Slične vijesti

04.03. (10:00)

Hakirani špijuni na daljinski

Smrt ajatolaha: Izraelov AI sustav omogućio precizni napad na iranski vrh

Izrael je, prema pisanju CNN i The Financial Times, razvio sofisticirani obavještajni sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji koji obrađuje goleme količine podataka – od nadzornih kamera do satelitskih snimki – kako bi generirao precizne mete. Hakirane prije nekoliko godina, kamere su Izraelu omogućile da detaljno mapira grad, utvrdi obrasce kretanja i stvori složenu sliku zbivanja unutar neprijateljske prijestolnice. Te su kamere bile tek dio znatno složenijeg obavještajnog sustava koji je doveo do subotnjeg napada u kojem su ubijeni iranski vrhovni vođa i drugi visoki dužnosnici, piše CNN. Sustav je navodno omogućio likvidacije iranskih dužnosnika, uključujući vrhovnog vođu Alija Hameneija, u zajedničkoj operaciji SAD-a i Izraela. Ključni politički akteri bili su Benjamin Netanyahu i Donald Trump, čiji su razgovori prethodili napadu. Index

01.03. (14:00)

Odlazak nasljednika Homeinija i čeličnog arhitekta teokratskog Irana, odabran privremeni ajatolah

Ajatolah Ali Khamenei, vrhovni vođa Irana od 1989. godine, preminuo je u 86. godini, ostavljajući iza sebe nasljeđe brutalne represije i duboke izolacije. Iako je na vlast došao kao neočekivan i teološki “slab” kandidat, moć je zacementirao izgradnjom moćnog sigurnosnog aparata i paradržavnog financijskog carstva. Njegovu vladavinu obilježili su bespoštedni obračuni s prosvjednicima, nuklearne tenzije sa Zapadom i širenje regionalnog utjecaja. Iako vrlo proračunat u korištenju samoproglašenog koncepta „herojske fleksibilnosti“ za očuvanje režima, kobnim su se pokazali zračni udari i njegovo kategoričko odbijanje kompromisa oko balističkog programa. Večernji… privremeni vrhovni vođa je Alireza Arafi, objavio je Times of India

01.03. (08:00)

Ajatolah je mrtav, eksplozije u Dubaiju, Dohi, Manami… “Kreće povijesna odmazda”

Iran je potvrdio smrt vrhovnog vođe Alija Hameneija nakon izraelskog napada na kompleks u Teheranu. Na njegovom X profilu objavljena je poruka s vjerskim referencama. Donald Trump izjavio je da SAD vjeruju kako su izvješća točna. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno je dobio dokumentaciju o tijelu. Satelitske snimke pokazuju da je rezidencija uništena, dok su ranija izvješća tvrdila da je ajatolah bio premješten na sigurnu lokaciju. Index

  • Rat s Iranom je teže završiti nego započeti… u kontekstu mogućeg pada režima i intervencije koju zagovaraju Trump i Netanyahu, naglašava se etnička i politička složenost zemlje te rizik dugotrajnog sukoba čije bi posljedice ponajviše snosio iranski narod (Index)
  • Trumpova odluka da napadne i pokuša srušiti iranski režim uz potporu Izraela gura Bliski istok u veliki rat koji bi mogao trajati tjednima, piše Sky. (N1)
  • Kompleks u kojem je ubijen vrhovni vođa nalazi se u centru Teherana, u blizini sveučilišta. Riječ je o centru za donošenje odluka i ključnom sjedištu teokratskog vodstva Islamske Republike. Voditelj na državnoj televiziji koji je narodu priopćio vijest, zaplakao je tijekom čitanja službene objave (Index)
  • Hoće li biti nafte? Iran je, prema navodima, napao američke baze u Kataru, Kuvajtu, UAE-u i Bahreinu te ispalio rakete prema Izraelu, što je izazvalo strah od eskalacije i poremećaja opskrbe kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za oko 20% svjetske nafte. Nafte će vjerojatno biti, ali uz moguće poremećaje i rast cijena, jer bi zemlje poput Saudijske Arabije i UAE-a mogle povećati proizvodnju, dok bi dugotrajniji sukob i blokada tjesnaca izazvali ozbiljnije nestašice i novu energetsku krizu (DW)
09.01. (21:00)

Sin se javlja iz Amerike

Iranci pozivaju na “povratak šaha”. Tko je on? Sin svrgnutog Mohammada Reze Pahlavog

Mnogi prosvjednici u Iranu uzvikuju ime Reze Pahlavija, prognanog sina posljednjeg iranskog šaha, pozivajući na njegov povratak. Istovremeno, i sam Pahlavi poziva narod da izađe na ulice, stavljajući se ponovno u središte zbivanja. U trenutku kada je Islamska revolucija 1979. godine svrgnula monarhiju njegova oca, on se nalazio u Sjedinjenim Državama na obuci za borbenog pilota.

Iz daljine je promatrao kako se njegov otac, Mohammad Reza Pahlavi, nekoć moćni saveznik Zapada, bori pronaći utočište i na kraju umire od raka u Egiptu, piše BBC. Danas, u 65. godini, Reza Pahlavi ponovno traži ulogu u oblikovanju budućnosti svoje domovine. Iz svog doma u mirnom predgrađu Washingtona, pristaše ga opisuju kao skromnog i pristupačnog čovjeka kojeg se često može vidjeti u lokalnim kafićima, obično u pratnji supruge Yasmine i bez vidljivog osiguranja.

U egzilu je Pahlavi ostao snažan simbol za monarhiste. Mnogi se sjećaju vladavine njegove obitelji kao razdoblja brze modernizacije i bliskih veza sa Zapadom. Međutim, drugi to vrijeme pamte po cenzuri i zloglasnoj tajnoj policiji. Index… Njegovog su oca srušili u Islamističkoj revoluciji 1979. koju je vodio Ruholah Homeini. Njegov nasljednik, ajatolah Ali Hamnei danas ima 86 godina, trenutno se skriva, a navodno postoji plan da pobjegne u Moskvu. Independent

09.01. (00:30)

Internet je pao, narod nije

Masovni protuvladini prosvjedi u Iranu, režim gasi internet i gubi kontrolu

Iran je zahvaćen masovnim protuvladinim prosvjedima koji traju već 12. noć zaredom, potaknuti teškom gospodarskom krizom. Prosvjedi su se proširili diljem zemlje, uključujući Teheran i turistički otok Kish. Vlasti su uvele potpuni prekid interneta i telefonskih veza, dok su u sukobima s policijom poginule najmanje 38 osobe. Prosvjednici uzvikuju parole protiv vrhovnog vođe Alija Hamneija i u korist monarhije. Donald Trump zaprijetio je Iranu vojnom akcijom u slučaju masovnih ubojstava civila, dok analitičari upozoravaju na ozbiljno slabljenje režimske kontrole. Index

Iranski politolog Ahmad Naghibzadeh, umirovljeni profesor Teheranskog sveučilišta upozorava da se Iran približava prijelomnom trenutku. Gotovo sve što je predvidio još u ožujku 2025. već se ostvarilo – od izraelskih udara i likvidacija vojnih zapovjednika do slabljenja regionalnog utjecaja Teherana i rasta unutarnjih nemira. Sada tvrdi da je pred Iranom ‘velika oluja’ i da se kraj Islamske Republike više ne može izbjeći… tportal

23.06.2025. (16:00)

I to iz pera Izraelca

Gideon Levy: Je li legitimno ubiti šefa države?

Može li se smaknuće šefa neke države opravdati, osim u najekstremnijim slučajevima? Ukoliko je odgovor potvrdan, tko onda odlučuje koji vođa je „legitimna meta“, a koji to nije? Po kojoj logici bi Hameneija bilo dopušteno ubiti, a Benjamina Netanyahua ne? Je li dopušteno smaknuti Vladimira Putina, ali ne i Donalda Trumpa? Tko od njih predstavlja veću prijetnju svijetu? Sve ovisi o perspektivi promatrača. Ukoliko ostavimo po strani pretpostavku koju je Izrael sam izmislio, a prema kojoj mu je dopušteno činiti ono što je ostatku svijeta zabranjeno, tada na ova pitanja više nije lako odgovoriti. Pritom, pozivanje na izraelsku iznimnost zbog Holokausta i masakra 7. listopada sve manje „drži vodu“ – i svijetu je toga dosta. Odgovor mora biti univerzalan. Izraelski novinar Gideon Levy za dnevni list Haaretz iz Tel Aviva. (Lupiga)

18.06.2025. (00:00)

Nešto im se gadno zamjerio

Ajatolah Ali Hamnei sve usamljeniji: Izrael ubio najbliže ljude iranskog vrhovnog vođe, prijeti kaos

Iranski vrhovni vođa, 86-godišnji ajatolah Ali Hamnei, sve više djeluje kao usamljena figura u vrhu vlasti, suočen s gubicima ključnih savjetnika i sve većim pritiskom u regiji. Od petka su ubijeni brojni visoki vojni zapovjednici, uključujući i Hamneijeve ključne savjetnike iz redova elitne Revolucionarne garde. Radi se o pripadnicima uskog savjetničkog kruga. Premda kao vrhovni vođa i najviši vojni zapovjednik odluke donosi osobno, poznat je po tome da cijeni savjete, pažljivo sluša različita mišljenja i traži dodatne informacije od svojih savjetnika. Zbog svog opreza je i opstao tako dugo, s jednim prioritetom iznad svega – opstankom režima. tportal…  Tko je Ali Hamnei? Homeinijev sljedbenik koji ga je i naslijedio, a kojemu su i povećane ovlasti kao ajatolahu. Njeguje imidž skromnog asketa koji se rijetko pojavljuje u javnosti, a sada i u poznim godinama doživljava najteže trenutke na vlasti. Nacional

07.10.2024. (12:00)

I njima je malo dosta ratovanja

Starešina: O ratu na Bliskom istoku moglo bi se odlučivati u Iranu, čiji se režim urušava iznutra

Iako je Izrael taj koji diktira trenutačnu ratnu dinamiku, o zbivanjima u Iranu ovisi daljnji razvoj tih ratova. Naime, niz je pokazatelja posljednjih mjeseci koji upućuju na to da se iranski teokratski režim urušava iznutra. Između ostalog, svi recentni izraelski obavještajno-ratni uspjesi ostvareni su uz pomoć iz Irana. Ostavljaju dojam kao da Iran ‘isporučuje‘ Izraelu svoje bliskoistočne islamističke ekspoziture.

Novi iranski predsjednik Masud Pezeškijan ne djeluje kao da se zbog toga jako uzbuđuje i uz ‘obvezujuće‘ verbalne osude izraelskih operacija šalje pomirljive poruke Zapadu. A radikalni se vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei nakon prijetnji ratnim odgovorom povlači na nepoznato skrovito mjesto. Takvim potezima vrhovni vođe pribjegavaju kada su u strahu od urote u vlastitim redovima. Višnja Starešina