Kad filter za mozgove postane cjediljka za populizam
Vizek o uskraćivanju radnih viza Indijcima: Jedna Amerika živi od globalnog talenta i zna da bez njega ne može, a druga se od toga želi zaštititi viznim barijerama
Kontroverzna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odreže naknadu od 100 tisuća dolara za izdavanje vize H-1B, dokumenta uz pomoć kojega je velik broj Indijaca i Kineza iz visokotehnoloških sektora dug niz godina obogaćivao američku ekonomiju i društvo, mogla bi unijeti korjenite promjene u način na koji funkcionira SAD. Naime upravo su Indijci najbrojniji korisnici ovog viznog programa i na njih se odnosi i do 75 posto od ukupno 85 tisuća viza H-1B što se izdaju godišnje. Američko visoko obrazovanje do sada služilo kao najvažniji ulazni filtar globalnog talenta: mladi ljudi najprije dođu studirati, zatim kroz OPT, a potom i kroz vize H-1B ostanu u SAD-u raditi i doprinositi američkoj ekonomiji. To ujedno pogoduje i korporacijama. Kao i kod carinske politike, i kod ove odluke o imigracijskoj politici, ključni motiv za njenu promjenu nije kalibriranje reguliranje stanja na tržištu rada, već nešto što zadire puno dublje u američki identitet – vrijednosni sustav. Maruška Vizek o svom iskustvu iz Seattlea, za tportal.
