Vizek: Od europskog motora do bolesnika: Što se to dogodilo s Njemačkom? - Monitor.hr
16.01.2024. (19:00)

Slabo se prilagođavaju

Vizek: Od europskog motora do bolesnika: Što se to dogodilo s Njemačkom?

Za početak, treba razumjeti to da je njemački model rasta dominantno zasnovan na održavanju konkurentnosti i snažnom rastu izvoza. Takva ekonomska strategija sjajno je funkcionirala u ekonomski otvorenom svijetu, u kojem je temeljna poslovna strategija troškovna učinkovitost te s učinkovitim globalnim lancima vrijednosti. No nakon nastupanja pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, svijet je postao ekonomski puno više zatvoren, sve je izraženija podjela na ekonomske blokove, a sve veći naglasak u poslovanju stavlja se na ekonomsku samodostatnost i otpornost, ne na troškovnu učinkovitost. Novi trendovi, odnosno novi geopolitički odnosi, koji su na snazi od 2020. godine, smanjili su cjenovnu konkurentnost njemačkog izvoza i značajno ograničili mogućnost njegova daljnjeg rasta. U ovim novim normalnim uvjetima na vidjelo su izašle sve slabosti njemačke strategije ekonomskog rasta. Maruška Vizek za tportal.


Slične vijesti

Nedjelja (17:00)

250 godina nakon revolucije koja je malo skrenula s puta

Vizek: Američka sloboda nije bila zamišljena kao pravo da svatko viče svoju istinu do iznemoglosti, već kao izdrživi suživot

Sloboda ne podrazumijeva samo pravo da govorimo, vjerujemo i živimo po vlastitoj savjesti. Ona podrazumijeva i dubinsku odgovornost, pozornost, sposobnost slušanja i, možda najteže od svega, sposobnost autorefleksije. Amerika na ta pitanja o slobodi i suživotu različitih istina odgovara ranije i bolnije od mnogih drugih društava jer je rasno, etnički, vjerski i identitetski isprepletenija od gotovo bilo koje druge velike zemlje. Ali izazov pred kojim se danas nalazi nije samo američki. Prije ili kasnije s njim će se suočiti i sve druge zemlje koje postaju ili raznolikije ili manje spremne prihvatiti jednu jedinu verziju istine. Maruška Vizek za tportal

28.06. (01:00)

Kako od spašavanja čovječanstva napraviti biznis stoljeća

Maruška Vizek o opasnom AI balonu: Kružni bilijuni i skriveni dugovi tehnoloških divova

Maruška Vizek za tportal analizira euforiju oko umjetne inteligencije kroz povijesne IPO-e SpaceX-a, OpenAI-ja i Anthropica, koji na burzu donose četiri bilijuna dolara. Tehnološki divovi masovno se zadužuju za AI infrastrukturu, koristeći kompleksne vanbilančne aranžmane i kružno financiranje kako bi prividno sakrili dugove i napuhali prihode, dok stvarni prihodi dramatično zaostaju. Vizek upozorava da apokaliptični narativ o AI-ju služi prvenstveno kao financijski marketing za održavanje golemih valuacija. Cijela konstrukcija podsjeća na dot-com krah i krizu 2008., dok Elon Musk, nekadašnji protivnik profitnog AI-ja, zahvaljujući tom istom balonu postaje prvi svjetski bilijunaš.

15.05. (22:00)

Pope from the 'East side'

Vizek: Sukob pape i Trumpa nije samo politički, već sukob dviju vizija što kršćanstvo jest i čemu služi

Konzervativna Amerika voli katolički osjećaj reda, autoriteta i civilizacijske čvrstoće sve dok se on poklapa s njezinim vrijednostima i političkim ciljevima.  Dok američka politika postaje sve radikalnija, mladi Amerikanci počinju se vraćati vjeri, djelomično i zbog pape Amerikanca. Fenomen je već dobio i ime: ‘Lavov učinak’. Nije teško razumjeti zašto. Papa koji je odrastao u Chicagu, govori engleski bez stranog naglaska i nosi šiltericu Chicago White Soxa ne djeluje kao daleka figura iz Vatikana. Čovjek koji je odrastao na jugu Chicaga, živio među najsiromašnijima u Peruu i danas iz Vatikana imenuje biskupe koji su nekoć prelazili granice skriveni u prtljažnicima automobila, nudi gotovo suprotnu ideju kršćanstva. Ne onu koja ljude priprema za kraj svijeta, već onu koja ih podsjeća da svijet još uvijek vrijedi pokušati popraviti.  Maruška Vizek za tportal

05.05. (10:00)

A svi bi u gradove

Uz jednu prosječnu plaću kupnja stana na kredit je matematički gotovo nemoguća, a najam neodrživ

Stanovanje u Hrvatskoj, gledano s bilo koje strane, kupnje na kredit ili najma, za kućanstva koja zarađuju jednu prosječnu plaću (a to je situacija u kojoj se nalaze mnogi mladi ljudi u Hrvatskoj) gotovo je u potpunosti nepriuštivo bez obzira gdje se u Hrvatskoj nalazili. Za dvočlana kućanstva situacija je nešto bolja, ali i dalje u većini analiziranih sredina prelazi međunarodni prag priuštivosti. Geografska rascijepljenost pri tome nije nasumična: najnepriuštivije je ondje gdje je život ili klimatski najugodniji ili ekonomski najatraktivniji (u priobalju i na sjeverozapadu zemlje), a jedino priuštivo ostaje u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje je demografsko i ekonomsko nazadovanje, nažalost, već uznapredovalo.

Dok god stanovi za stotine tisuća vlasnika ostaju primarno investicijsko, a ne stambeno dobro, dok god porezni sustav nedovoljno destimulira prazne stanove i kratkoročni turistički najam, a dugoročni najam ostaje pravno i financijski manje atraktivan od alternativa, pritisak na cijene i najamnine neće jenjavati. Maruška Vizek za tportal

19.04. (19:00)

Europa: Globalni igrač koji još uvijek čeka upute za upotrebu

Vizek: Europa se i dalje oslanja na izvoz prema tržištima koja joj se zatvaraju, svoju sudbinu ostavlja tuđim odlukama

Prema BDP-u, EU bi morala biti jedan od dva ili tri ključna pola globalne ekonomije, uz Sjedinjene Države i Kinu, te akter s kojim se pri svakoj važnijoj odluci računa kao s ravnopravnim sugovornikom. U stvarnosti je situacija znatno drugačija. Umjesto da svoju snagu crpi iz vlastite, unutarnje potražnje, što bi za tržište takve veličine bilo prirodno, Unija se gotovo cijelo poslijeratno razdoblje oslanjala na izvoz. Tržište od 400 milijuna potrošača koje bi, da je integrirano i učinkovito, moglo biti samodostatan motor rasta, u praksi i dalje funkcionira kao niz djelomično povezanih nacionalnih tržišta. Europa je tako, u nastojanju da proda svijetu što više, zaboravila izgraditi tržište na kojem bi prvenstveno prodavala samoj sebi. Tu je i činjenica da štedimo trostruko više nego građani SAD-a, a najveći dio te štednje nikada ne dospije do europskog gospodarstva… Maruška Vizek za tportal

02.04. (15:00)

Visoke cijene nitko nije zvao, ali one žele ostati

Vizek: Izgleda da smo na početku nove ekonomske ere s trajno višim cijenama

Stanovanje, hrana, energija i prijevoz, ono što je donedavno činilo osnovu standarda, sve češće postaje izvor financijskog pritiska i nesigurnosti. Čak i kućanstva s relativno stabilnim dohotkom sve teže održavaju životni standard na koji su navikla, dok mlađe generacije sve češće odustaju od vlasništva nad stanom, dugoročnog planiranja i stvaranja financijske sigurnosti. Inflacija se tako iz makroekonomskog pokazatelja pretvara u pitanje kvalitete života. Upravo u tom prijelazu iz apstraktnog u osobno krije se i snaga njezine političke destruktivnosti. U svijetu u kojem inflaciju potiču fragmentacija tržišta, geopolitičke napetosti i ograničenja u trgovini, politički odgovori često dodatno zatvaraju ekonomije, povećavaju troškove i produbljuju iste procese koji su do inflacije i doveli. Time se stvara začarani krug u kojem ekonomski pritisci hrane politički radikalizam, a političke odluke dodatno pogoršavaju ekonomske prilike. Maruška Vizek za tportal

08.03. (16:00)

Američke diplome, kineske karijere

Vizek: Težište svjetske znanosti sve se brže pomiče iz SAD-a prema Kini

Mnogi Kinezi koji su znanstvenu karijeru odlučili obogatiti u SAD-u razapeti su između ostanka i povratka u domovinu, kamo ih tvrdim politikama tjera aktualna američka administracija. Ako se odluče vratiti, u njihovoj kulturi nazivaju ih ‘morskim kornjačama’ (hai gui), onima koji se nakon školovanja i profesionalnog sazrijevanja u inozemstvu vraćaju kući, gdje ih čeka nemilosrdna kultura rada u kojoj je svatko zamjenjiv. Uzevši u obzir sve dominantniju ulogu kineskih sveučilišta na globalnoj sceni i njihovu duboko ukorijenjenu kulturološku orijentaciju na obrazovanje i akademski uspjeh, aktualna nastojanja američke administracije da administrativnim i političkim mjerama spriječi odljev strateških znanja djeluju kao pokušaj zatvaranja aerodroma da bi se spriječio let aviona koji je već odletio. Maruška Vizek za tportal

22.01. (19:00)

Oni se klade, a tikete ćemo platiti mi

Vizek: Je li na pomolu nova gospodarska kriza? Američki AI balon prijeti stvarnom gospodarstvu

I kompanije i investitori klade se na to da će umjetna inteligencija otvoriti novu tehnološku i ekonomsku eru, s drukčijim poslovnim modelima i, vrlo vjerojatno, bitno promijenjenim shvaćanjem uloge rada u ekonomskim procesima. Dugoročna održivost tog investicijskog vala, međutim, ovisit će o tome hoće li se ta visoka očekivanja doista ostvariti. Dok burze cijenama dionica već pretpostavljaju vrlo uspješan ishod AI ulaganja, tržišta duga i dalje zahtijevaju visoku kamatnu premiju, ponašajući se kao da taj ishod još nije siguran. Ako se iznimno visoka očekivanja ne ispune, korekcija neće ostati zatvorena unutar financijskih tržišta, već će se vrlo brzo preliti u realno gospodarstvo, a potom i u politički prostor, gdje ekonomski lomovi rijetko prolaze bez posljedica. Maruška Vizek za tportal

01.01. (14:00)

Ipak smo prvaci, i to u svemu

Vizek povodom 35. godine samostalnosti: Možda se kod nas slabije vidi, ali napravili smo veliki iskorak

Da nam je prije petnaest godina, u vrijeme kada smo već treću godinu zaredom bili u recesiji, uz stopu nezaposlenosti od golemih 18 posto netko rekao da ćemo u proteklim godinama imati jednu od najviših stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji, najvišu ikada zabilježenu ocjenu kreditnog rejtinga u svojoj povijesti, nikad nižu stopu nezaposlenosti i oko 130 tisuća stranih radnika, i tu bismo osobu vjerojatno poslali na pregled kod nadležnog liječnika. A ipak, evo nas tu gdje jesmo. Možda mi kao nacija, zbog kronične zaraženosti kukanjem, imamo prenisko postavljena očekivanja pa nas stvarnost uspijeva iznova pozitivno iznenaditi. A možda smo svi mi pomalo slični našim sportašima pa nam treba dobar izazov da sami sebi pokažemo za što smo sposobni. Kada čitav život provedete u Hrvatskoj, te uspjehe lako previdite ili uzmete zdravo za gotovo. Ti se uspjesi u očima svijeta danas registriraju kao atraktivna zemlja koju vrijedi posjetiti i kao zajednica borbenih ljudi sposobnih uspjeti i onda kada su izgledi protiv njih. Maruška Vizek za tportal

16.12.2025. (15:00)

Kvadrat snova, budžet noćna mora

Bez složenijih javnih politika priuštivo stanovanje u Hrvatskoj ostaje nedostižno

Tržište stanovanja u Hrvatskoj nalazi se u fazi u kojoj se problemi više ne akumuliraju samo na kupoprodajnom tržištu, već se sve snažnije prelijevaju na tržište najma. Medijalna cijena stana u Republici Hrvatskoj u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine iznosi 2555 eura po četvornom metru, što znači da za stan od 60 četvornih metara treba izdvojiti oko 153 tisuće eura. Istovremeno medijalna najamnina iznosi 10,1 euro po četvornom metru, odnosno oko 600 eura mjesečno za stan iste veličine. Rast cijena stanova usporava, broj transakcija pada, a najamnine rastu brže nego ikada ranije i zahvaćaju sve širi krug gradova i kvartova. Najam, koji je dugo bio percipiran kao privremeno rješenje, postaje trajni oblik stanovanja za sve veći dio stanovništva. Maruška Vizek za tportal