Vojnici se žale na lošu hranu u hrvatskim vojarnama - Monitor.hr
30.12.2016. (07:30)

Kruha i mesnih igara

Vojnici se žale na lošu hranu u hrvatskim vojarnama

24 sata piše o lošoj hrani u hrvatskim vojarnama, a na što su im se požalili vojnici koji su poslali fotografije svojih ručaka. Jela su prilično oskudna (npr. komad pohanog mesa, dvije šnite bijelog kruga i malo kečapa za prilog), a pišu i da nisu ukusna (žilavi kotlet, drvene njoke i žilava piletina, nezapečeni mlinci, kosani bez okusa…).


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Puni smo plastike

Plastika se nalazi u gotovo svemu što jedemo i pijemo

Studija koju je 2021. godine provelo Sveučilište Vrije iz Amsterdama, otkrila je da gotovo 80% mesa i mliječnih proizvoda dobivenih od domaćih životinja sadrži mikroplastiku. Vjeruje se kako je uzrok tome hrana koju su nizozemski farmeri kupovali za svoje krave i svinje, s obzirom na to da je svih 12 testiranih uzoraka peleta i usitnjene hrane sadržavalo plastiku. Također je utvrđeno da sedam od osam uzoraka govedine i pet od osam uzoraka svinjetine sadrže plastične čestice, a plastika je pronađena i u 18 od 25 ispitanih uzoraka mlijeka. Otkriveno je da 83% uzoraka vode iz slavine iz cijelog svijeta sadrži mikroplastiku. Index

10.01. (20:00)

Opasni aditivi

Mikroplastika iz automobilskih guma nakuplja se u salati i ostalim jestivim biljkama

Znači da se može: Hrvatska u vrhu EU-a u sakupljanju i oporabi otpadnih guma | Kreni zdravo!

Istraživači su otkrili da u laboratorijskim uvjetima korijenje salate apsorbira aditive sadržane u gumama. I premda rezultati laboratorijske studije nisu bili odmah primjenjivi na uvjete na terenu, upozorili su na potencijalno velik problem koji se javlja zbog trošenja guma i njihova utjecaja na okoliš, objavili su austrijski znanstvenici. “To je više nego opravdan razlog da se odgovorni iz automobilske industrije potaknu na ekološki prihvatljiviji pristup u izradi automobilskih guma. Naime, polovina mikroplastike u svijetu stvara se zbog abrazije automobilskih guma”, kaže Thilo Hofmann iz Centra za mikrobiologiju i znanost o sustavima okoliša Sveučilišta u Beču. “Jedan od aditiva iz guma – tzv. 6PPD – smatra se razlogom uginuća gotovo svih lososa u određenim dijelovima rijeka na sjeverozapadnoj obali Sjedinjenih Država”, upozorava Hofmann. N1

23.12.2022. (19:00)

Rat protiv gladi

Tehnologija i demokracija (4): Kruh naš svagdašnji dorađen genomski

Ako se malo odmaknemo od znanstveno fantastičnih priča i promotrimo našu svakodnevnu zbilju, brzo shvaćamo da hrana igra priličnu ulogu u funkcioniranju demokratskog društva jer bi građani, u slučaju da dođe do oskudice namirnica, počeli žestoko prosvjedovati i tražiti krivce. Zbog klimatskih promjena trebat će nam, najavljuju stručnjaci, usavršene biljke i kulture koje su otporne na sušu, nagle promjene temperature, insekte, nametnike i bolesti, dakle žitarice, voće i povrće koji će se lakše skladištiti, prevoziti i imati duži rok trajanja. Laboratoriji po svijetu mozgaju kako napraviti jaje bez kokoši i mlijeko bez krave, još bolji sintetički mesni odrezak biljnog porijekla. Demokratske se države stoga nalaze pred izazovnim razdobljem u kojemu trebaju prelomiti i odlučiti što od novih tehnologija genetičkog modificiranja koristiti, a što ne. Faktograf

29.11.2022. (00:00)

To ćemo grickat za iduće prvenstvo

Hranu koja bi inače završila u smeću pretvaraju u zdravi prah za grickalice

Australci su otkrili novi način kako smanjiti bacanje hrane. Povrće koje ne zadovoljava uvjete supermarketa melju u tzv. povrtni prah.  Gotovo 31 posto hrane uzgojene diljem svijeta ostaje nepojedeno, a odlaganje otpada od tih namirnica oslobađa tone stakleničkih plinova. Brokula, bundeva i cvjetača, koje ne zadovoljavaju uvjete trgovina, najprije se razvrstavaju, operu i očiste. Zatim se suše u prah i pretvaraju u vegetarijansku užinu. Raquel Said, izvršna direktorica Nutri V-a, izjavila je da ova tehnologija pomaže velikim uzgajivačima smanjiti do 15 tona otpadnih proizvoda svaki tjedan, uključujući i višak lišća i stabljika, prenosi ABC News. Green

21.11.2022. (20:00)

I tamo ko doma

Vozila napune domaćim proizvodima i šalju našim ljudima u Irsku i Njemačku

Kilogram slavonskog kulena 33 eura, kobasice 16, svinjske masti 4, čvaraka, ličkog kozjeg sira i litra hladno prešanog bučinog ulja 20 eura, domaći med za 14 eura po kilogramu, a mljevenih oraha 15. Cijene su to domaćih proizvoda koji se pakiraju i prodaju našim ljudima u Irsku putem Facebook grupe “Hrvatski domaći proizvodi u Irskoj“. Osim nje za one u Europi poput Njemačke i Austrije, ali i kupce iz Lijepe naše tu je grupa “Hrvatski domaći proizvodi“. Još su tu i dvije novoosnovane za zemlje Skandinavije. Kako iseljenicima ne bi nedostajala domaća hrana, a našim proizvođačima prihod, Braniteljska udruga “Donji grad” u Osijeku osnovala je spomenute grupe. Putem njih nalaze kupce, ali i proizvođače. Agroklub

28.10.2022. (14:00)

Hrane ima na bacanje

Eurostat: Samo u jednoj godini u EU bačeno 57 milijuna tona hrane

EU i države članice su do sada raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane. Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU su se obvezale do 2030. godine prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje, kazala je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane. Green

07.10.2022. (16:00)

Dok ne istruli

Umjesto roka trajanja, etikete s oznakom reduciranja otpada

U jeku poremećaja u opskrbi i poskupljenja zbog ekonomičnosti, ali i reduciranja otpada te klimatskih ciljeva, mnogi supermarketi na Zapadu, prvenstveno u SAD-u i Britaniji, odlučili su zbog neupućenih kupaca izmijeniti sadržaj etikete na hrani. Uobičajenu oznaku ‘najbolje (upotrijebiti) do’, s datumom do kojeg je najbolje iskoristiti namirnicu, zamijenio je natpis: ‘Bez datuma; pomaže reducirati otpad’. Tako su u Tescu sada označene mandarine, jabuke, krumpir, rajčice, agrumi, luk… Istu praksu uveli su i Waitrose, Sainsbury’s i Marks & Spencer. Navod ‘upotrijebiti do’ koristi se za lako kvarljivu hranu, poput mlijeka, svježeg mesa, ribe itd., dok se navodima ‘najbolje upotrijebiti do’ ili ‘najbolje upotrijebiti do kraja’ označavaju npr. tjestenina, riža, kava, konditorski proizvodi itd., s tim da se poslije tog datuma hrana može i dalje konzumirati. Tportal

29.09.2022. (21:42)

U Hrvatskoj se dnevno baci više od tisuću tona hrane, od toga 135 tona kruha

17.09.2022. (01:00)

Proizvođači energije beru vrhnje

Komentar: Voze li krave na dizel?

Nema nikakvog argumenta da se poveća cijena mlijeka ako se poveća cijena energije jer, kaže naš istaknuti stručnjak Davor Štern, krave ne voze na dizel. Građani trebaju bunt usmjeriti prema proizvođačima hrane i poziva na bojkot kupovine sira i vrhnja. Proizvođače energije treba ostaviti na miru da uživaju u super ekstra senzacionalnim profitima jer oni nisu nizašto krivi. Naravno da u međuvremenu svi kupuju dizel /pšenicu /suncokret/energiju/metale… po cijeni koja nema veze s ponuda-potražnja modelom nego 30-100 posto višom što je naravno super profit ili zaštita vrijednosti od inflacije. Oni koji su u krizi nešto dobili od novoga novca, kroz ovaj sustav će vratiti sve i još više svoje vrijednosti jer se sustav lako raspadne, ali treba puno više vremena, znanja i sposobnosti političara, za uspostavu novoga. Kolateralnih žrtava u Hrvatskoj bit će puno, tvrdi Krešimir Kuterovac za Agroklub.