Zagrebački aerodrom smanjio ugljični otisak i uskoro će se sam napajati strujom - Monitor.hr
16.08. (07:00)

Biti i mniti zelenopolisno

Zagrebački aerodrom smanjio ugljični otisak i uskoro će se sam napajati strujom

Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman dobila je certifikat kojim se potvrđuje razina 3 upravljanja i smanjenja emisije CO2 u svakodnevnim aerodromskim aktivnostima. Osim toga, najveći aerodrom u državi u dvije godine smanjio je ugljični otisak za 4 posto i u planu je izgradnja fotonaponske elektrane. Prema klasifikaciji globalnog programa ACI ACA (Airport Carbon Accreditation) ova razina nosi naziv „Optimizacija“ i predstavlja značajan korak prema ispunjenju opredijeljenosti zagrebačke zračne luke za postizanje nulte emisije CO2 do 2050. godine. Green

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Mirko Spasiano (@digital_mirko)


Slične vijesti

12.11.2017. (09:12)

Leteća imena

The Economist: Hrvati su zagrebački aerodrom nazvali po Tuđmanu da naživciraju Srbe

Britanski tjednik The Economist u svojem se novom broju pozabavio fenomenom imenovanja aerodroma na Balkanu. Smatraju da zračne luke dobivaju imena kako bi se naživcirali susjedi te kao prvi primjer navode zagrebačku zračnu luku, koju opisuju kao ”novu futurističku građevinu”. ”Preimenovan je po Franji Tuđmanu, ocu hrvatskog pokreta za neovisnost”, piše The Economist. Navode i primjer aerodroma u Beogradu koji od 2006. nosi ime Nikole Tesle kojeg svojataju i Srbi i Hrvati, ali i ističu kako se aerodrom u Prištini zove Adem Jašari, po lideru Oslobodilačke vojske Kosova kojega su ubile srpske snage. Letova između Nikole Tesle i Adema Jašarija, naravno, nema. Index

18.09.2017. (12:51)

Leti leti

Natječaj za prvi privatni aerodrom kod Zadra

Ministarstvo državne imovine planira raspisati natječaje za projekt Zračne luke Stankovci kod Zadra, ali i dugoočekivani projekt Golf resorta Larun u općini Tar – Vabriga u Istri. Projekt aerodroma star je već devet godina i ideja je poduzetnika Josipa Crnčevića iz Sesveta koji u Stankovcima, na državnom zemljištu, želi graditi 400 milijuna eura vrijedan privatni aerodrom i mali grad, a za koje je dosad ishodio lokacijsku dozvolu. Jutarnji

24.06.2017. (08:38)

Franjo tek treći

Sedam zračnih luka zaradilo je lani čak 215,5 milijuna kuna

Sedam hrvatskih zračnih luka u 2016. je godini ostvarilo rekordnu dobit od 215,5 milijuna kuna, dakle 78,5 milijuna više nego što su zaradili 2015. godine. Svih sedam aerodroma prošle je godine završilo u plusu, a ukupni su njihovi prihodi iznosili 1,9 milijardi kuna, što je 100 milijuna više no godinu ranije. Najprofitabilnija zračna luka, kao i 2015., bila je splitska, koja je zaradila čistih 85,5 milijuna kuna, pola milijuna više od dubrovačke i 47 milijuna više od zagrebačke. Večernji

17.02.2017. (10:19)

Otvara se luksuzni aerodromski terminal samo za životinje

10.01.2017. (20:44)

Izbori - daju ti krila

Gradonačelnik Vrgorca: Gradimo najveći aerodrom u Dalmaciji; HDZ: A zašto ne svemirski centar?

Mostov gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić najavio je milenijski projekt: izgradnju međunarodne zračne luke u kotlini između Vrgorca i Biokova, koja bi po kapacitetu nadmašila splitski Resnik i dubrovačke Čilipe. Pranić tvrdi da su se investitori odlučili za tu lokaciju zbog dobre pozicije – između Splita i Dubrovnika, u blizini autoceste, Makarskog primorja i Hercegovine. Budući da se bliže lokalni izbori, vrgorački HDZ nije ostao dužan: “Razočarani smo: očekivali smo najavu gradnje svemirskog centra ili barem nuklearne centrale na području Vrgorca. Neka se novi aerodrom zove Božo Petrovu ili Nikola Grmoja”. T-Portal

03.07.2016. (09:37)

"Bookcrossing"na krčkom aerodromu: Putnici na međunarodnim letovima mogu besplatno s polica posuditi knjige koje, nakon što ih pročitaju, imaju priliku odložiti na takvim punktovima na odredištu

16.12.2015. (14:05)

Pritisak EU

Grčki aerodromi na poklon vjerovnicima

Davanjem 14 regionalnih aerodroma u 50-godišnju koncesiju njemačkoj kompaniji Fraport, grčka je vlada započela novi krug privatizacija koje od nje zahtijevaju međunarodni vjerovnici i institucije EU. Prema ugovoru, Fraport Grčkoj plaća 1,2 milijarde eura za ovu koncesiju uz još oko 1,4 milijarde do kraja perioda koncesije, no grčka se država istodobno obavezuje uložiti preko 4,6 milijardi eura u poboljšanje infrastrukture, zbrinjavanje viškova i porezne olakšice za njemačkog ‘ulagača’. Bilten