Zašto je odstupila upraviteljica Hong Konga? - Monitor.hr
05.09. (10:30)

Isplati se buniti

Zašto je odstupila upraviteljica Hong Konga?

Kroz razvoj događaja u Hong Kongu prelama se jedno važno pitanje – pitanje budućnosti Kine i načina njenog uklapanja u svijet u 21. stoljeću: hoće li Kina odabrati put demonstracije moći u uvjerenju da će se moći nametnuti kao hegemon (što bi, s obzirom na trendove i veličinu u ekonomskom smislu mogla postati), ili će odabrati put prožimanja i traženja kompromisa? Primjer odstupanja Carrie Lam zasad pokazuje ovo drugo, analizira Ekonomski lab (autonomija Hong Konga ukida se 2047.).


Slične vijesti

20.11. (18:30)

Robotarina

Šonje: Treba li oporezivati robote?

U čemu je problem s tom idejom? Tri su vrste problema. Prvo, ljude se promatra kao tehnološke objekte nesposobne za prilagođavanje, kao da su konji. Drugo, robote se promatra kao zamjenu za sve što ljudi mogu napraviti. Treće, gospodarstvo se promatra kao „igra nulte sume“ – igra statičke raspodjele postojećeg kolača. Međutim, stvarno gospodarstvo je dinamička igra prilagođavanja u kojoj profitni motiv znači veliku vjerojatnost širenja tehnološkog napretka, od čega ima koristi za širok sloj ljudi – piše pa obrazlaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

20.11. (16:30)

Jel Staljin umro?

Treba li se vratiti u 1950.-e da bi pogled u budućnost istoka Europe bio jasniji?

Ekonomski lab analizira pad Berlinskog zida, iz ekonomske perspektive: “Politički liberalizam definiran kao zahtjev za uključivim institucijama – transparentnim, otvorenim, depersonaliziranim, koje funkcioniraju jednako za sve – i ekonomski liberalizam definiran kao zahtjev za fer tržišnim natjecanjem poduzetnika na uključivom tržištu, ideje su koje 2019. rezoniraju jednako kao i 1989. Osobito na istoku Europe. I osobito u Hrvatskoj gdje i dalje postoji velik prostor za napredak na temelju politika koje se rukovode idejama političkog i ekonomskog liberalizma. To ne znači da takozvana tranzicija – prijelaz iz ‘socijalizma’ u ‘kapitalizam’ – nije dovršena. Pravo pitanje glasi kamo se stiglo. Jedno je sigurno: nije se stiglo do kraja”.

24.09. (15:30)

Kampanja kupovanja birača

Šonje: Dobro jutro, Hrvatska – kako novac curi između prstiju

Ekonomski lab analizira tri političke odluke za koje kažu da su podsjetile na veliku temu o razlici državnog vlasništva i javnog interesa koja leži u samome srcu naših gospodarskih neuspjeha. Riječ je o:

  • Dodjeli 250 milijuna kuna „avansa“ Croatia Airlinesu.
  • Dodjeli jamstva u iznosu od 26 milijuna eura riječkom 3. Maju.
  • Odustajanje od takozvane mirovinske reforme
04.09. (14:30)

Kako pratiti ludilo stabilnog genija

Gatara: Rollercoaster u režiji Bijele kuće bitno je podigao tenzije na Wall Streetu

Kaos je vjerojatno riječ koja najbolje opisuje zbivanja na financijskim tržištima, a čak će i površni promatrači vjerojatno otprve identificirati glavnog krivca za takav razvoj događaja. Riječ je, naravno, o aktualnom američkom predsjedniku, čije se (česte) provale raspoloženja redovito ažuriraju na Twitteru i figuriraju kao najvažniji okidač aktivnosti investitora. Mario Gatara za Ekonomski lab

15.08. (13:00)

Na putu prema dolje

Ekonomski lab: (Od)zvonilo je! I što sad?

Ovo još nije globalna recesija, ali jest njezin rub i pravo bi čudo bilo potrebno da se odjednom dogodi neki odbijanac prema gore, jer većina loših priča poput Brexita i trgovačkog rata SAD-a i Kine još se nisu razvile do kraja… A Hrvatska? Mi smo malo dalje na periferiji. Dok loše vijesti stignu do nas, prođu dva-tri kvartala. Sada primamo i infuziju iz bočice na kojoj piše “EU fondovi” – proriču iz Ekonomskog laba i ubuduće će ih trebati pratiti još pažljivije.

08.08. (16:30)

Zauzeto, svijet

Profesor Stojčić: Hrvatska šansu reindustrijalizacije treba tražiti u novim industrijama

Mladi prorektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić piše za Ekonomski lab da industrija u Hrvatskoj stoji slabo, među najlošijima je u EU, te smatra da ne trebamo očekivati neke velike investicije izvana: “Sposobnost dostizanja svjetske tehnološke granice kao preduvjeta održivog rasta na visokim razinama dohotka ovisit će sve više o izgradnji vlastitih kapaciteta tehnologije i znanja… Logično se nameće ideja da mogućnosti reindustrijalizacije treba tražiti u novim, nadolazećim industrijama. Povijest je puna primjera zemalja koje su ciljanjem takvih industrija uspjele preskočiti nekoliko stepenica u svom razvoju”.

03.08. (20:30)

Frankfurt na banci

Ekonomski lab: Euro-zona usporava, središnja banka priprema nove mjere

Europski BDP u drugom kvartalu porastao je svega 0,2% u drugom kvartalu ili 1,1% u odnosu na drugi kvartal 2018., što ukazuju na značajno usporavanje u odnosu na prvi kvartal. Europodručje se vratilo anemičnom tempu rasta iz druge polovice prošle godine. Uz to, inflacija je pala na 1,1% i možemo biti sigurni da su ovih dana u ECB-u provode užurbane pripreme za uvođenje novih mjera monetarne ekspanzije u rujnu – analizira Ekonomski lab.

11.07. (22:30)

Na minus još ne računamo

Je li svijet još uvijek daleko od recesije?

Koliko dugo rast osobne potrošnje i investicija zbog bolje realizacije EU projekata može izolirati hrvatsko gospodarstvo od usporavanja u EU? – pita se Ekonomski lab nakon dobrih prognoza rasta hrvatskog BDP-a. Odgovor: kvartal, dva, možda i tri, ali ne predugo. Treba gledati što se događa u svijetu i kako bi to moglo utjecati na gospodarstvo EU.

05.07. (22:30)

Pih, iznajmljivači apartmana na moru kuže euro bolje od Merkelice!

Što znači hrvatsko pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam

Europski tečajni mehanizam (ERM II) je “čekaonica za euro” i zemlje u njoj provode najmanje dvije godine. Najmanje je čekala Slovenija – 916 dana, a najdulje Litva – 3.838 dana ili 10,5 godina, piše Ekonomski lab i objašnjava što znači slanje pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koji su sljedeći koraci i što ERM II točno jest.