Zašto je odstupila upraviteljica Hong Konga? - Monitor.hr
05.09.2019. (10:30)

Isplati se buniti

Zašto je odstupila upraviteljica Hong Konga?

Kroz razvoj događaja u Hong Kongu prelama se jedno važno pitanje – pitanje budućnosti Kine i načina njenog uklapanja u svijet u 21. stoljeću: hoće li Kina odabrati put demonstracije moći u uvjerenju da će se moći nametnuti kao hegemon (što bi, s obzirom na trendove i veličinu u ekonomskom smislu mogla postati), ili će odabrati put prožimanja i traženja kompromisa? Primjer odstupanja Carrie Lam zasad pokazuje ovo drugo, analizira Ekonomski lab (autonomija Hong Konga ukida se 2047.).


Slične vijesti

Prekjučer (22:30)

Nikad jeftinije na virtualni godišnji

Što stoji u pozadini pada cijene nafte?

Cijena nafte ovaj je tjedan počela rasti, ali nekoliko je tjedana padala da bi dotaknula minimum od 14 dolara za barel. Kako? – Putin nije pristao na daljnje smanjenje proizvodnje, unatoč pandemiji koronavirusa i globalnom padu potražnje, na što je Saudijska Arabija odgovorila bjesomučnim otvaranjem pipa, s namjerom da jeftinom sirovinom preplavi tržište nafte i tako ugrabi dio tržišnog udjela drugih proizvođača – piše Ekonomski lab i najavljuje potencijalno ludu mogućnost: pojedini bi proizvođači u nekom ekstremnijem scenariju mogli plaćati kupce da im odvezu naftu, ističući cijenu barela sirove nafte s – negativnim predznakom.

04.02. (15:30)

Dobile za, možda, frizuru

Zašto su Shakira i J-Lo na Super Bowlu nastupile (gotovo) besplatno?

Shakira i J-Lo u nedjelju, a prije njih Rolling Stones, Madonna, Red Hot Chili Peppers, Britney Spears, Lady Gaga, Katy Perry, Paul McCartney, Bruce Springsteen, Coldplay na poluvremenu Super-Bowla svirali su za 584 dolara!!! Ekonomski lab objašnjava ekonomsku logiku iza ove cifre – besplatna reklama, jer 13-minutni nastup tijekom poluvremena utakmice izvođačima daje besplatan pristup promociji koje bi ostale kompanije morale platiti više od 130 milijuna dolara. Lady Gaga je npr. u tjednu nakon Super-Bowla zaradila 2,5 milijuna dolara od streaminga (u tjednu prije 320 tisuća).

23.01. (09:30)

Dobro se penje, loše pada, kao u bajci

Hrvatska statistika: Realni dohodak građana raste, a siromaštvo i nejednakosti padaju

Ekonomski lab donosi dobre vijesti, potkrijepljeno statistikom: prosječni dohodak u Hrvatskoj od 2015. do 2018. porastao je za 18,7%, a medijalni za još viših 19,4%, pri čemu su gotovo sve skupine stanovništva zadržale ili povećale svoj relativni udio dohotka u ukupnom raspoloživom dohotku. Otkako je rast gospodarstva uhvatio maha pokazatelji siromaštva su tkđ. u izraženijem padu – stopa teške materijalne deprivacije u samo tri godine pala je s 13,7% na 8,6%.

24.12.2019. (22:30)

Cijena izlaznice

Ekonomski lab: Velika Britanija 2019. – post mortem

Čak ako se sljedeće godine i postigne ugovor o slobodnoj trgovini između Britanije i EU, ostaje cijela hrpa pitanja o kojima još treba postići dogovor –

  • Suradnja oko kriminala, te dijeljenje informacija o sigurnosnim pitanjima
  • Standardi i sigurnost u avijaciji
  • Slobodno ribarenje
  • Opskrba plinom i strujom
  • Licence i regulacija lijekova
  • Uslužna djelatnost

Strana kojoj se jako žuri zbog unutarnjih političkih pritisaka obično nema sve adute u svojim rukama. Evidentno je da će EU igrati na britanske ustupke za europsku brzinu. Ekonomski lab

20.11.2019. (19:30)

Robotarina

Šonje: Treba li oporezivati robote?

U čemu je problem s tom idejom? Tri su vrste problema. Prvo, ljude se promatra kao tehnološke objekte nesposobne za prilagođavanje, kao da su konji. Drugo, robote se promatra kao zamjenu za sve što ljudi mogu napraviti. Treće, gospodarstvo se promatra kao „igra nulte sume“ – igra statičke raspodjele postojećeg kolača. Međutim, stvarno gospodarstvo je dinamička igra prilagođavanja u kojoj profitni motiv znači veliku vjerojatnost širenja tehnološkog napretka, od čega ima koristi za širok sloj ljudi – piše pa obrazlaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

20.11.2019. (16:30)

Jel Staljin umro?

Treba li se vratiti u 1950.-e da bi pogled u budućnost istoka Europe bio jasniji?

Ekonomski lab analizira pad Berlinskog zida, iz ekonomske perspektive: “Politički liberalizam definiran kao zahtjev za uključivim institucijama – transparentnim, otvorenim, depersonaliziranim, koje funkcioniraju jednako za sve – i ekonomski liberalizam definiran kao zahtjev za fer tržišnim natjecanjem poduzetnika na uključivom tržištu, ideje su koje 2019. rezoniraju jednako kao i 1989. Osobito na istoku Europe. I osobito u Hrvatskoj gdje i dalje postoji velik prostor za napredak na temelju politika koje se rukovode idejama političkog i ekonomskog liberalizma. To ne znači da takozvana tranzicija – prijelaz iz ‘socijalizma’ u ‘kapitalizam’ – nije dovršena. Pravo pitanje glasi kamo se stiglo. Jedno je sigurno: nije se stiglo do kraja”.