Zašto redatelji vole mučiti publiku? - Monitor.hr
08.12.2017. (08:55)

Sve iz ljubavi

Zašto redatelji vole mučiti publiku?

Guardian ima dobar tekst u kojem postavlja pitanje zašto redatelji sve češće svojim filmovima ciljano muče publiku. Neki od primjera takvih filmova koji prikazuju mučno nasilje te su jednostavno teški za gledanje su Cannibal Holocaust, Salo, Pasija Mela Gibsona, Antichrist Larsa von Triera, a najnoviji je primjer Caniba, film o japanskom kanibalu koji je u domovini nakon zločina postao zvijezda.


Slične vijesti

26.10. (12:00)

Kad demoni pune blagajne

2025. godina horora: od američkog zrcala do japanskog dvorca beskraja

Godina 2025. obilježena je uspjehom horora – od hollywoodskog „Prizivanja 4: Posljednji obredi” do japanskog animiranog hita „Demon Slayer: Infinity Castle”. Novi nastavak „Prizivanja”, temeljen na stvarnim slučajevima Eda i Lorraine Warren, donosi zamor formule, ali i rekordnu zaradu od gotovo pola milijarde dolara. Nasuprot njemu, „Demon Slayer” nudi vizualno raskošnu, filozofski obojenu akciju u beskonačnom labirintu boja i krvi. Zajednički nazivnik? Horor više nije ni nišni ni sezonski – postao je globalni spektakl za sve kontinente i publike. Boško Picula za tportal

20.10. (14:00)

Botovi ne trebaju audiciju

Hollywood bruji zbog Tilly Norwood: može li AI glumica zamijeniti stvarne ljude?

Pojava Tilly Norwood, prve “AI glumice” s vlastitom agencijom i Instagram profilom, izazvala je žestoke rasprave u Hollywoodu i šire. Dok producent Nebojša Taraba tvrdi da je riječ o marketinškom triku i starim tehnikama digitalne manipulacije, glumica Linda Begonja i komičarka Marina Orsag upozoravaju da umjetna inteligencija ugrožava samu bit glume – ljudsku emociju, iskustvo i spontanost. Pisac i programer Želimir Periš smatra da će AI preuzeti “šund”, dok će pravu umjetnost i dalje stvarati ljudi, barem dok publika ne poželi aplaudirati – ekranu. tportal

18.10. (17:00)

Kralj horora opet vlada – i to na dva kraja svijeta

Novi filmovi po Kingu: od umiranja s osmijehom do hodanja do smrti

Stephen King ove godine ponovno osvaja kina s dvama vrlo različitim ekranizacijama. Chuckov život Mikea Flanagana, nagrađen u Torontu, donosi emotivnu priču o kraju svijeta i osobnom prihvaćanju smrti, s Tomom Hiddlestonom u glavnoj ulozi. Suprotno tome, Dugi hod Francisa Lawrencea prikazuje distopijsku Ameriku u kojoj mladići hodaju do smrti za slavu i nagradu – brutalnu alegoriju društva pod fašističkom kontrolom. King tako još jednom spaja fantaziju, horor i društvenu kritiku – i podsjeća koliko su granice stvarnosti tanke. Boško Picula za tportal

12.10. (18:39)

Najgori Bond filmovi: 8 misija koje bi 007 najradije zaboravio

10.10. (21:00)

Oscar sendviča vrijedan

Kidman i Urban zarađuju po 100.000 $ mjesečno, DiCaprio za isti film dobio 5 milijuna više od Lawrence

Nicole Kidman podnijela je zahtjev za razvod od Keitha Urbana nakon 19 godina braka, otkrivši da oboje zarađuju više od 100.000 dolara mjesečno i da neće plaćati alimentaciju. Njihov slučaj potaknuo je novi val rasprava o glumačkim honorarima – od Jennifer Lawrence, koja je bila plaćena manje od DiCaprija, do Jonaha Hilla i Cate Blanchett, koji su na nekim ulogama radili gotovo besplatno. Christian Bale kaže da je za Američki psiho bio plaćen “apsolutni minimum”, a Djimoun Hounsou tvrdi da ima financijskih problema i da je uglavnom za svoj rad potplaćen. Glumci iz trilogije Gospodara prstenova kažu da se nitko od njih nije obogatio radeći na tome. Hollywood tako opet dokazuje da slava ne jamči jednaku plaću – ponekad čak ni sendvič. Index

03.10. (19:00)

Djedice protiv sistema

Paviljon: Crna komedija o grupi staraca koji se odlučuju na oružanu pobunu

Naoružani ilegalnim sredstvima zauzimaju starački dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima… kažu u opisu filma. Crna komedija redatelja Dine Mustafića, nastala prema scenariju Viktora Ivančića i Emira Imamovića Pirketa, prati grupu stanara staračkog doma „Paviljon“, koji se, nakon godina zlostavljanja i poniženja, odlučuju na oružanu pobunu. Nakon spektakularne premijere na 31. Sarajevo Film Festivalu, film je u BiH i Hrvatskoj već vidjelo više od 10.000 gledatelja. Avaz… kao neka domaća verzija “One Battle after Another“, kažu na Forumu…

02.10. (01:00)

Film bez vlasnika, baština bez zaštitnika

Kako je najzagrebačkiji film ikad postao – srpsko kulturno dobro

“Ritam zločina”, hrvatski film iz 1981. redatelja Zorana Tadića, još krajem 2016. bio je proglašen “srpskim kulturnim dobrom”, a Hrvatska kinoteka u planiranoj digitalnoj restauraciji tog klasika ove je godine počela inicijalne pregovore s beogradskim Centar filmom za nabavu izvornika tog filma. Kao proglašeni šesti najbolji hrvatski film svih vremena, postao je primjer kaosa u očuvanju filmske baštine. Dok Vlada ulaže dva milijuna eura da ubrza digitalnu restauraciju klasika, prava i vlasništvo nad filmovima snimljenima prije 1991. i dalje su pravno nedefinirana. Jugoslovenska kinoteka u Beogradu čuva izvornik filma, koji je Srbija već proglasila svojim kulturnim dobrom, dok Hrvatska ima tek kopije. Stručnjaci upozoravaju da bez rješavanja pitanja vlasništva i autorskih prava, restauracija i prikazivanje ostaju talac birokracije i nebrige. tportal

01.10. (19:00)

Disclaimer: Nijedna osoba nije ozlijeđena tijekom snimanja

Holivudski sindikat glumaca osuđuje stvaranje glumaca umjetnom inteligencijom

Nedavan debi “glumice” stvorene umjetnom inteligencijom (AI), nazvane Tilly Norwood, i hvalisanje njenih proizvođača o zanimanju filmskih studija za nju, pokrenuo je kritike sindikata glumaca SAG-AFTRA, koji je osudio zamjenu ljudskih izvođača “sintetikom”. Službeno predstavljanje Tilly Norwood sastojalo se od 20-sekundne pojave izmišljenog, ali uvjerljivog lika u 20-im godinama koji ne sliči nijednoj stvarnoj zvijezdi, u kratkoj parodiji o stvaranju televizijske serije umjetnom inteligencijom. Iako se sposobnost stvaranja uvjerljivog dugometražnog filma umjetnom inteligencijom još uvijek smatra dalekim, sindikat očito izražava strah prema onome što tek može doći. HRT… A mi se prisjećamo filma s Al Pacinom iz 2002 godine koji se bavi upravo – tom temom.

28.09. (16:00)

Realnost ne zna za specijalne efekte

Stvari koje u filmovima izgledaju sjajno, ali su u stvarnom životu užasne

Filmovi često uljepšavaju stvarnost: tučnjave su opasne, ljubavni progon nije romantičan, a afere i strast rijetko izgledaju kao na ekranu. Hollywood pogrešno prikazuje rat, vojni život, tugu i traumu, stvarajući nerealna očekivanja. Svakodnevni život – škola, selidba, doručci ili putovanja – puno je kompliciraniji nego u filmovima. Razlog je jednostavan: film destilira stvarnost i pojačava emocije radi zabave i angažmana publike, dok svakodnevica ostaje surova i neuredna. Index